Video
“Zaključcima je, dakle, traženo vraćanje stanja koje je postojalo prije donošenja rješenja iz 2012. godine. Tačnije, vraćanje stanja tog katastra iz 2005. godine, a što podrazumijeva poništaj nezakonitog rješenja iz 2012. godine kojim se briše država kao titular u svim posjedovnim listovima i LN u KO Cetinje I i KO Rijeka Crnojevića”, navela je Ćirović.
Prema njenim riječima, stanovište zaštitnika u ovoj materiji, kao i svim ostalim, je zaštita interesa države u skladu sa mandatom, odnosno ovlašćenjima zaštitnika.
“U konkretnom slučaju koji je vezan za Manastir na Cetinju, kao što znate, u toku su postupci pred Upravom za katastar i državnu imovinu pokrenuti po zahtjevu Mitropolije, kao i postupak pokrenut po zaključku Vlade Crne Gore iz septembra prošle godine. Podsjetiću da je zaključak donesen upravo na osnovu Informacije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, iz čega prostiče da jesmo uključeni u ove postupke”, navela je Ćirović.
Na pitanje da pojasni da li zaštitnik imovinsko-pravnih interesa u bilo kom dijelu ima prigovor na rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu kojim je, kako je to u javnosti saopštio direktor te institucije Koča Đurišić, sredinom oktobra prošle godine naveo da je Manastir upisan kao svojina Mitropolije crnogorsko-primorske, Ćirović ističe da rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu “nije u vezi sa navedenim zaključkom”.
-“Zaključkom je samo ispravljena greška te uprave prilikom provođenja rješenja iz 1996. godine. Na takvo rješenje zaštitnik nije izjavljivao žalbu jer je to suštinski tehnička ispravka greške samog katastra, za koju zakon daje mogućnost u svakom momentu, dakle, nema roka”, kazala je Ćirović.
Zaključci i krivična prijava
Podsjetimo, Vlada Crne Gore je, 13. septembra, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova, tada usvojila zaključak kojim je naložila Upravi za katastar i državnu imovinu da upiše državu kao nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom, umjesto Prijestonice na osnovu katastarskog stanja iz 2005. godine.
Zaključcima je od Uprave traženo da bez odlaganja izvrši zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja u G listu Lista nepokretnosti broj 915 KO Cetinje I, i to na svim katastarskim parcelama do okončanja upravnog postupka promjene upisa u katastarskom operatu.
Zaključke je v.d. direktoru Uprave za katastar Koči Đurišiću proslijedila generalna sekretarka Vlade Žana Praščević-Milačić. Upravo je mjesec nakon ove sporne odluke Vlade uslijedilo i rješenje Uprave za katastar i državnu imovinu kojom je, kako je objavio Đurišić tada, navedeno da je Manastir upisan kao svojina Mitropolije crnogorsko-primorske.
Kako je Pobjeda ranije objavila, u zaključcima od 13. septembra Vlada se pozvala na član 10 Uredbe o Vladi Crne Gore na osnovu kojeg može, na prijedlog predsjednika, u hitnim i drugim naročito opravdanim slučajevima, bez održavanja sjednice odlučiti o pojedinim pitanjima, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
Međutim, član 10 Uredbe o Vladi Crne Gore ima i drugi stav koji glasi: „Odluka iz stava 1 ovog člana verifikuje se na prvoj narednoj sjednici Vlade“. Ovaj zaključak bilo je, u skladu sa Uredbom, neophodno verifikovati na 39. sjednici Vlade, a to nije učinjeno na osnovu objavljenih dokumenata sa sjednice Krivokapićevog kabineta iz sredine septembra.
Ova činjenica bila je povod da iz Prijestonice Cetinje specijalnom državnom tužiocu podnesu krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, kao i generalne sekretarke Žane Praščević-Milačić i tadašnjeg v.d. direktora Uprave za katastar i državnu imovinu Koče Đurišića. Prijestonica ih tereti da su zloupotrijebili službeni položaj iz člana 416 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika CG kojim se sankcioniše činjenje kojim se drugome pribavi protivpravna imovinska korist, odnosno drugome nanese šteta ili povrijede prava.
Sporno bez zakonskog osnova
Na pitanje da li smatra da bi bilo sporno ako bi država vlasništvo koje je prepisala na sebe – predala, odnosno prenijela na Mitropoliju, Ćirović je kazala da bi, naravno, to bilo sporno “ako se, u takvom jednom postupku, ne bi postupalo isključivo u skladu sa zakonskim propisima”.
“To je načelo koje se podrazumijeva kako ovdje, tako i u svakom drugom slučaju. Međutim, kako je već navedeno, država nije prepisala vlasništvo na sebe, u toku je upravni postupak, a da bi predala ili prenijela vlasništvo na nekog drugog nosioca za to mora postojati zakonski osnov koji se ogleda u izvršnoj odluci državnog organa, ispravi o pravnom poslu, zakonu, pravosnažnoj odluci suda”, navodi Ćirović.
Upitana da li i na koji način pozicija Cetinjskog manastira sa stanovišta kulturnog dobra ima veze sa ograničenjima koja se tiču njegovog pravnog statusa, Ćirović ističe da to jasno definiše Zakon o zaštiti kulturnih dobara.
“Njime je jasno propisano da proglašenje za kulturno dobro ne znači izuzimanje iz vlasništva dotadašnjeg vlasnika, već obavezuje imaoca da se sa njim ponaša u skladu sa propisima koji regulišu ovu materiju, s tim što je dužan da dobro redovno održava i sprovodi mjere zaštite istog uz prethodnu saglasnost za to ovlašćenog organa”, precizirala je Ćirović.
Povodom ukazivanja na nelogičnost da titular korišćenja Manastira bude pravno lice kojeg, zapravo, nema u evidenciji – “Manastir Sveti Petar”, Ćirović smatra da načelno govoreći, u katastru mogu egzistirati oni pravni subjekti koji su registrovani u odgovarajućim registrima, te kao takvi imaju svoju identifikaciju.
Stav Prijestonice
Pitanje svojine nad Cetinjskim manastirom neupitno je i on isključivo mora biti vlasništvo Cetinja, rečeno je ranije Pobjedi iz nove gradske uprave Prijestonice koja je, kako navode, preduzela sve pravne radnje kako bi ispravila “nezakoniti upis vlasništva koji je izvršila Uprava za katastar i državnu imovinu na osnovu zaključaka Vlade Crne Gore od 13. septembra 2021. godine”.
Kako je Pobjedi prije nekoliko dana potvrdio portparol prijestonice Ivan Banović, kada su u pitanju procedure za promjenu pravnog statusa Cetinjskog manastira vode se dva upravna spora kod Upravnog suda radi poništaja dva rješenja Ministarstva finansija i socijalnog staranja koje je, kao drugostepeni organ, potvrdilo sporne prvostepene odluke iz februara i oktobra prošle godine.
On pojašnjava da je u jednom od tih postupaka pred Upravnim sudom Prijestonica tražila da se ukine rješenje broj 07-2-1262/1-2021 od 9. 2. 2021. godine.
Rješenjem koje spori Prijestonica Ministarstvo finansija potvrdilo je rješenje prvostepenog organa koji je, po zahtjevu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske, ispravio unos podataka iz rješenja br. UP I 05-91 od 11. 4. 1996. godine u kompjutersku bazu podataka, u katastru nepokretnosti, u „V“ listu L:n. br. 915.
To je prvostepeni organ uradio na način što je naložio da se umjesto upisanog prava „korišćenje“ upiše pravo svojina Manastir Sv. Petar na objektima evidentiranim na kat. parcelama br. 4073, 4097, 4082/1, 4110 i 4119 u 915K.O Cetinje I.
Banović navodi da je Prijestonica tužbom tražila i pobijanje rješenja 07-1086/1-2021. od 28. 10. 2021. godine kojim se potvrđuje rješenje prvostepenog organa – Uprave za katastar i državnu imovinu – kojim se, po osnovu zaključaka Vlade, unosi zabilježba “Zabrana otuđenja i opterećenja na osnovu zaključka Vlade CG br. 04-4317/22 od 13. 9. 2021. godine do okončanja postupka promjene upisa u katastarskom operatu u “G” listu nepokretnosti br. 915 K.O Cetinje I, koje se odnosi na Cetinjski manastir.
Trenutni status dok traje postupak
Iz uprave Prijestonice podsjetili su da je s obzirom na postupke u toku na snazi i jedini validan upis koji nije sporan.
Navedeno je da su nosioci stvarnih prava na Cetinjskom manastiru i objektima koji sa njim čine cjelinu, kao i na zemljištu na kojem je Manastir izgrađen upisani u javnim knjigama-katastru nepokretnosti broj 915 KO Cetinje I na sljedeći način:
“Prijestonica Cetinje je na kat. parcelama u navedenom listu upisana kao vlasnik zemljišta (nosilac prava svojine) površine 158.400 m2 u obimu prava 1/1, dok je u odnosu na istu parcelu, imalac užeg stvarnog prava-prava korišćenja upisan Manastir Sv. Petar u obimu prava 1/1, uz napomenu da ne postoji, u bilo kojoj evidenciji, nikakvog traga o tome da Manastir Sv. Petar ima status pravnog lica”, navode iz cetinjske uprave.
Dodatno se pojašnjava da je na objektima izgrađenim na kat. parceli broj 4072 upisano pravo korišćenja na Manastir Sv. Petar u obimu prava 1/1.
“Na ostalim objektima koji se nalaze na kat. parcelama 4073, 4082/1, 4097, 4110 i 4119 upisano je pravo svojine na Manastir Sv. Petar”, naveli su iz Prijestonice.
Preporučeno
Na pitanje na koji način bi pitanje svojine nad Cetinjskim manastirom trebalo da bude definisano, ističu da za Prijestonicu nema mjesta dilemi i da je on svojina Cetinja.
