Video
Obraćanje ambasadorki EU Oani Kristini Popi prenosimo integralno:
Poštovana ekselencijo,
Prinuđene smo da Vam se obratimo zbog ponižavajuće odluke Sudskog savjeta kojom nam je nezakonito konstatovan prestanak sudijske funkcije, zlonamjernim tumačenjem da žene sudije ne mogu obavljati sudijsku dužnost do jednake životne dobi kao muškarci sudije. Time nas je Sudski savjet ne samo ostavio bez posla već i ponizio i očigledno smatrao nižim bićima od muškaraca tretirajući nas u 21.vijeku neprihvatljivo neravnopravnim što je civilizacijski atak nezamisliv za savremeno društvo.
Rigidnim tumačenjem normi o uslovima za penzionisanje žena sudija Sudski savjet je žene sudije brutalno diskriminisao u odnosu na muškarce sudije utvrđujuće da im prestaje sudijska dužnost sa 64. godine života – dvije godine ranije nego sudijama muškarcima.
Odredba čl.17 st.1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO) koja propisuje da žene stiču starosni uslov za starosnu penziju sa 64 godine života, a muškarci sa 66 godina morala se u primjeni tumačiti na način da se spriječi svaki vid diskriminacije žena po osnovu pola, a to bi značilo da žena ostvaruje uslove za penziju sa 64 godine isključivo ako to želi.
Dakle, jedino tumačenjem da je u pitanju pravo koje žena može ali ne mora koristiti može oduzeti diskriminatorski aspekt ovoj normi. U protivnom Sudski savjet je ovu normu morao izuzeti iz primjene.
Sudski savjet, upravo u ovom mandatu, iskazao je jasan stav da smatra da je čl.17 st.1 i 2 ZPIO nesaglasan sa Ustavom CG i da diskriminiše žene, zbog čega je pred Ustavnim sudom Crne Gore pokrenuo postupak ispitivanja saglasnosti te odredbe sa Ustavom Crne Gore i donio odluku da se čl.17.st.1 i 2 ZPIO ne primjenjuje do odluke Ustavnog suda. Nažalost Sudski savjet nije istrajao u toj odluci već je iz razloga i motiva koji su očigledno zlonamjerni, u vrijeme kada su sudije na godišnjem odmoru, dana 03.08.2021.godine, donio odluku da određenom broju žena sudija prestaje sudijska funkcija po osnovu navršene 64 godine života, ponižavajući tako žene sudije, ali i sudijsku časnu profesiju, te konačno i sami sebe.
Sud pravde EU u presudi Cresco investigation(C-193/17,EU;C:2019:43) dao je jasne upute svim članicama EU, a time i državama koje su na putu pridruživanja, kako postupati u slučaju diskriminatorskih odredbi. Naime Veliko vijeće Suda Pravde EU nedvosmisleno u ovoj presudi navodi da je zabrana diskriminacije kao opšti princip dovoljna kako bi pojedinicima dodijelila pravo na koje se mogu pozvati u postupku u kom učestvuju. I kao najvažnije, ukazao je da su nacionalni sudovi obavezni da garantuju pravnu zaštitu od diskriminacije kako bi obezbjedili puno dejstvo zabrane diskriminacije i da moraju izuzeti iz primjene svaku diskriminatorsku odredbu nacionalnog prava, bez obaveze da zahtjevaju ili čekaju njeno ukidanje od strane zakonodavca.
Dakle, Evropski sud pravde je zaključio da sve dok država članica radi ponovnog uspostavljanja jednakog postupanja ne izmijeni svoje zakonodavstvo koje diskriminiše određene kategorije lica po osnovu jednakog tretmana zaposlenih dužna je i onim zaposlenim koji su diskriminisani dodijeliti pravo koje imaju ostali, a koje im je uskraćeno diskriminatorskom normom (Sažetak ove presude objavljen je u Publikaciji ” Sud pravde EU” za 2019. izdatoj od The Aire centra, Britanske ambasade Podgorici i Vrhovnog Suda.- strana 117 i 118 pod naslovom Jednaki tretman zaposlenih i socijalna sigurnost).
Jasno za sve pa i za Sudski savjet u kom sjedi profesor radnog prava i četvorica sudija. Šta je onda motivisalo ili natjeralo članove Sudskog savjeta da ponize i “otjeraju” iz sudova žene sudije zato što imaju 64 godine života, moraće oni da odgovore sebi i javnosti.
Dakle, odredba čl.17 st.1 ZPIO kada su u pitanju sudije i tužioci mora se isključiti iz primjene sve do njene izmjene ili se primjenom izbjeći njen diskriminatorski aspekt na način što će se tumačiti da isključivo od volje žene zavisi da li će joj prestati radnopravni status, a svakako i funkcija sa 64 godine, čime bi po sopstvenom izboru ostvarila uslove za penziju. Upravo je tako Ustavni odbor Skupštine Crne Gore u misljenju br.00-14/21-1/2 od 09.04.2021.godine, na zahtjev Ustavnog suda Crne Gore dao tumačenje ove normeu.
Stav o nedopustivosti ovakvog vida diskriminacije žena iskazan je i od Komisije EU u povodu reforme poljskog pravosudnog zakonodavstva. Naime, Poljska je normativno propisala da žene sudije i tužioci idu u penziju sa 60 godina a muškarci sa 65 godina. Sud EU u presudi od 5. novembra 2019. godine ( predmet Evropska komisija v. Poljske C-192/18) utvrdio je da je navedena normativna promjena u reformi poljskog pravosudnog zakonodavstva diskriminatorska, dajući jasno i detaljno obrazloženje za to. Kao predlagač odluke pred ovim sudom Evropska Komisija je ovaj stav prihvatila kao direktivu i obavezu za članice, a time i za države koje joj pristupaju.
Poštovana ekselencijo,
Imajući u vidu težinu diskriminatorske odluke Sudskog savjeta i njene posljedice po žene sudije kojima je oduzeta sudijska funkcija, ne po sili zakona, već silom na njihova prava, očekujemo da u ime Delegacije EU u Crnoj Gori obavijestite Sudski savjet i javnost Crne Gore o neprihvatljivosti ovakvih odluka i nužnosti da se jednako tretiraju žene i muškarci sudije u pogledu svih prava pa i prava da sudijsku dužnost obavljaju do iste životne dobi, ukoliko žena sudija to želi.
Sa osobitim poštovanjem:
1. Svetlana Vujanović-ranija sudija Vrhovnog suda Crne Gore
2. Lidija Ivanović – ranija sudija Vrhovnog suda Crne Gore
3. Miljana Pavlićević – ranija sudija Višeg suda u Podgorici
4. Dragica Vuković – ranija sudija Višeg suda u Podgorici
5. Senada Hasanagić – ranija sudija Privrednog Suda Crne Gore
(dala saglasnost)
6. Dragica Stojanović – ranija sudija Viši sud za prekršaje Crne Gore
7. Dragica Kovačević – ranija sudija Viši sud za prekršaje Crne Gore
(dala saglasnost)
8. Vesna Šćepanović – ranija sudija Viši sud za prekršaje Crne Gore
9. Milanka Kaluđerović – raniji sudija Suda za prekršaja u Podgorici
Preporučeno
10. Vesna Pavišić – ranija sudija Osnovnog suda u Cetinju
(dala saglasnost)
