„Pažljivo ćemo analizirati njihove argumente i blagovremeno im odgovoriti narednih dana“, kaže se odgovoru Delegacije dostavljenom RSE.

Obraćanje Delegaciji EU potpisale su ranije sutkinje Vrhovnog suda, Višeg suda, Privrednog suda, Višeg suda za prekršaje…

Riječ je o sutkinjama koje su više decenija provele u vrhu crnogorskog sudstva, koje su birane i karijeru napravile u vrijeme Demokratske partije socijalista (DPS), koja je prošle godine, nakon tri decenije vladavine prešla u opoziciju.

Sutkinje u pismu upućenom 9. avgusta EU ocjenjuju da im je prestanak sudijske funkcije konstatovan zlonamjernim tumačenjem da žene sudije ne mogu obavljati sudijsku dužnost do iste životne dobi kao muškarci sudije.

„Time nas je Sudski savjet, ne samo ostavio bez posla, već i ponizio i očigledno smatrao nižim bićima od muškaraca, tretirajući nas u 21. vijeku neprihvatljivo neravnopravnim, što je civilizacijski atak nezamisliv za savremeno društvo“, kaže se u pismu koje potpisuje 10 sutkinja.

Naime, Sudski savjet je na sjednici od 3. avgusta, za vrijeme godišnjih odmora, konstatovao prestanak sudijske funkcije za 23 sudija koji ispunjavaju uslove za penziju. Oduka je objavljena na internet stranici Sudskog savjeta.

Prema članu 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena), i ta norma je problematizovana pred Ustavnim sudom, na čiju se odluku čeka.

Potpisnice obraćanja smatraju da je Sudski savjet tu odredbu Zakona morao „tumačiti tako da se spriječi svaki vid diskriminacije žena po osnovu pola“. Prema njihovim riječima, to bi značilo da se žena penzioniše sa 64 godine, isključivo ako to želi.

„Dakle, jedino tumačenje da je u pitanju pravo koje žena može, ali ne mora koristiti, može oduzeti diskriminatorski aspekt ovoj normi. U protivnom, Sudski savjet je tu normu morao izuzeti iz primjene“, ističe se u pismu.

Jedna od sutkinja Svetlana Vujanović je u zasebnom obraćanju javnosti navela da je Sudski savjet odlukom da je penzioniše, koju je ona okarakterisala kao pravno nasilje, oduzeo sudijsku funkciju, ali da joj ne mogu uzeti „čast, dostojanstvo, ugled i poznavanje prava”.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer odbila je da prokomentariše pismo sutkinja upućeno Delegaciji EU.

„Nema potrebe da komentarišem. Sudski savjet će zauzeti stav a ja komentare mimo Savjeta ne dajem“, kazala je Simović Zvicer za RSE.

Bivši sudija Ustavnog suda o neosnovanosti žalbe

Žalba sutkinja EU i javnosti da su ponižene i diskriminisane odlukom Sudskog savjeta, jer ih šalje u penziju dvije godine ranije nego muškarce, nema pravnog osnova, ocjenjuje bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.

„To je rečeno više iz emotivnih a ne iz pravnih razloga. Njih Sudski savjet ne može niti poniziti niti ih poslati u penziju. Ako ih je neko ponizio i napravio diskriminaciju, kako kažu, onda je to Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju“, ocjenjuje Mitrić.

Komentarišući navode sutkinja da se odredba da žene sa 64 godine stiču uslov za penziju morala tumačiti kao pravo koje žena može, ali ne mora koristiti, Mitrić navodi da ne zna nijedan zakon koji propisuje prava a ne obaveze.

Ne može se smatrati da Zakon propisuje njihovo pravo da tada stiču uslove za penziju a da je njihova volja hoće li ići ili ne. Znači li to da muškarac kad napuni 66 godina može da kaže da neće da ide u penziju nego da će raditi još pet godina, jer drugog roka nema?“, kaže Mitrić.

Prema njegovim riječima, one su kao sudije Vrhovnog suda mogle ranije da pokrenu postupak pred Ustavnim sudom.

Sporne izmjene Zakona koje se tiču starosnih uslova za penziju žena donijete su u julu prošle godine.

„Žalbe da je Sudski savjet trebalo da donese odluku da se obustavlja primjena sporne norme do odluke Ustavnog suda je pravnička nebuloza. Kada se Zakon donese njegovu primjenu može obustaviti jedino Ustavni sud privremenom naredbom do konačne odluke tog suda“, Mitrić.

Ustavni odbor Skupštine ima svoje tumačenje

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore na sjednici 9. aprila je zaključio da propisivanje niže starosne granice za penzionisanje žena u odnosu na muškarce predstavlja mjeru pozitivne diskriminacije žena “u cilju zaštite žena zbog njihovih bioloških funkcija (prije svega materinstva), pri čemu žene same odlučuju da li će koristiti ovo pravo“.

Oni su predložili da Ustavni sud odbije Inicijativu da se mijenja Zakon koji propisuje različite starosne dobi za žene i muškarce.

Predsjednica tog Odbora Simonida Kordić za RSE kaže da je odluka Sudskog savjeta u skladu sa Ustavom i zakonom.

“Sudski savjet nije nikoga poslao u penziju, da budemo jasni, on je konstatovao prestanak funkcije sudijama na osnovu ustava i zakona o PIO“, precizira Kordić.

Sutkinje se, kako objašnjava, nakon prestanka sudske funkcije, mogu baviti drugim poslovima u pravosudnom sistemu.

“Znači, ne podrazumijeva se pod tim da su primorane da odu u penziju. Mogu ako hoće, jer im Zakon to dozvoljava, ali ne moraju“, kaže Kordić.

Prema njenim riječima, prestanak sudijske funkcije regulisan je Ustavom i nije rodno uslovljen, ali Zakon o Penzijsko-invalidskom osiguranju pravi rodnu razliku.

„U tom smislu je pred Ustavnim sudom i problematizovano pitanje ustavnosti Zakona o PIO odnosno njegovog člana 17 koji pravi rodne razlike“, navodi Kordić.

Objašnjava da je nemoguće sa „da“ ili „ne“ odgovoriti na pitanje da li je zakonska odredba diskiminišuća za žene sudije.

“Ta norma nije imperativna, ona daje mogućnost i na jedan način se može posmatrati kao pozitivna diskriminacija“, kaže Kordić.

Iz opozicije takođe drugačije tumačenje

Bivša poslanica opozicione DPS i nekadašnja predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak za RSE kaže da su sutkinje u ovom slučaju diskriminisane.

„Jeste povreda njihovih ljudskih prava što moraju ranije nego muškarci da napuste svoje sudijske funkcije”, smatra Drobnjak.

Ona podsjeća da je Crna Gora prije petnaestak godina krenula u pravcu da izjednači uslove za odlazak muškaraca i žena u penziju, što je bio korak ka tome da se postigne ravnopravnost na polju radnog zakonodavstva.

„Veliki otpor tome postojao je usled naslijeđenog shvatanja da je ‘prirodno da žena ranije ide u penziju’. I to jeste posljedica nečeg što može da se tumači kao pomoć ženama zbog njihove višestruke opterećenosti i u porodici i na poslu i prosto da joj se da negdje ranije odmor, što neme nikakve veze sa ljudskim pravima“, navodi Drobnjak.

Da li je Savjet preduhitrio Ustavni sud?

Na pitanje RSE da li je Sudski savjet iskoristio vrijeme dok se čeka na mišljenje Ustavnog suda da u međuvremenu konstatuje prestanak sudijskih funkcija, Kordić odgovara:

„Dok Ustavni sud ne odluči da je neka norma protivustavna, ona je važeća. Kada bi se čekalo za primjenu svake pravne norme koja je problematizovana pred Ustavnim sudom, mi bismo stvorili velike pravne neizvjesnosti“.

Evropska komisija (EK) godinama unazad u redovnim Izvještajima za Crnu Goru poziva vlast da pokaže konkretne rezultate u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava.

Brinu ih naimenovanja visokih funkcionera u pravosuđu, suprotno preporukama Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope.

Pravosuđe i tužilaštvo percipiraju kao ranjive na političko uplitanje. Ukazuje se na nedostatak nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa, te da je u većini institucija pravosuđa v.d. stanje.