Generalni sekretar CUP-a Raško Konjević naglasio je da je problem deficita radne snage već sada aktuelan i upozorio na njegove dugoročne posljedice.
„Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno“, kazao je Konjević.Prof. dr Maja Baćović, autorka studije „Tržište rada – deficit radne snage i analiza zapošljavanja stranaca“, istakla je da Crna Gora, kao i mnoge evropske zemlje, već duže vrijeme bilježi manjak radne snage.
„Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u drugim periodima“, objasnila je Baćović, navodeći da se slični problemi javljaju širom Evrope, ali su u Crnoj Gori dodatno izraženi zbog nižih prosječnih zarada u odnosu na evropski prosjek.
Prema njenim riječima, ključni problem predstavlja neusklađenost između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju.
„Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni – 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine“, pojasnila je Baćović.
Takođe, navela je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, koji bilježi i najveći deficit radnika, zbog čega država uvozi radnu snagu.
Baćović je ukazala na zabrinjavajuće demografske projekcije koje predviđaju starenje populacije i smanjenje broja radno sposobnih stanovnika, što će dodatno otežati situaciju.
„Naša studija pokazuje da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih“, istakla je Baćović, dodajući da će ovaj deficit nastaviti da raste.
Ekspert za migracije i koautor studije Bojan Bugarin kazao je da će Crna Gora morati sve više da se oslanja na strane radnike kako bi zadovoljila potrebe tržišta rada.
„Hrvatska je, na primjer, izdala oko 130.000 radnih dozvola za strance prošle godine, što pokazuje koliko je problem rasprostranjen“, kazao je Bugarin, dodajući da crnogorski poslodavci sve teže pronalaze radnike iz regiona i da su primorani tražiti radnike iz zemalja poput Indije.
Međutim, kako je naveo, postoje brojne administrativne prepreke u dovođenju stranih radnika, uključujući složene procedure i visoke troškove.
„Troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez prevoza i smještaja, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura“, istakao je Bugarin, navodeći da bi pojednostavljenje procedura značajno olakšalo ovaj proces.
Predložio je da se omogući podnošenje zahtjeva za vizu D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi smanjilo troškove i ubrzalo postupak.
Predsjednik CUP-a prof. dr Vasilije Kostić naglasio je da se Crna Gora suočava s „dramatičnim trenutkom“ zbog demografskog starenja, što će imati negativne posljedice po radnu snagu i širi društveno-ekonomski razvoj.
„Više nije pitanje samo kako ćemo nadoknaditi manjak radne snage, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić, dodajući da će bez adekvatne radne snage biti teško ostvariti ekonomski rast.
Kostić je poručio da kreatori politika moraju dugoročno i strateški planirati kako bi spriječili da Crna Gora postane nekonkurentna na tržištu rada.
Preporučeno
„Ovdje se već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage, i krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo“, zaključio je Kostić.
Video