Ona je dio tima Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore, na kojoj su bili smješteni pacijenti kojima je bilo potrebno bolničko liječenje, ali nijesu imali najteže kliničke slike. Kaže kako iz dosadašnjeg iskustva, prave razliku između tri grupe kovid-19 pacijenata.

“Klinička slika ove bolesti može da varira – od blage forme ove bolesti ka srednjoj i teškoj, pa čak i kritičnoj formi. Prelazak iz jedne u drugu fazu očekuje se kod 10-15 odsto pacijenata. Zbog toga je neophodno da pacijente neprestano pratimo, kako bi na vrijeme otkrili pogoršanje i pravovremeno reagovali u terpijskom smislu”, objašnjava Nikolić.

Kaže kako, nijesu samo liječili, nego su i puno razgovarali sa svojim pacijentima, jer je kod većine
bio prisutan strah.

“Ljudi se plaše nečega što je novo i nepoznato. Pogotovo ako može da ugrozi njihovo zdravlje. Svakodnevno, putem medija, prate statističke podatke o novooboljelim, izliječenim i umrlim. U svakom slučaju strah je prisutan kod naših pacijenata ali, mi pribjegavamo timskom radu i konsultujemo kolege, psihologe i psihijatre, kako bi nam pomogli da zajedno prevaziđemo i tu prepreku”, kazala je Nikolić.

Rođena Podgoričanka, medicinu je studirala u Beogradu, da bi ljekarsku praksu sticala u Domu zdravlja u rodnom gradu, u Institutu za javno dravlje i Hitnoj pomoći na Cetinju. Kada je odlučivala o specijalizaciji izbor je pao na infektologiju. Zato je, kaže, liječenje zaraznih bolesti njena svakodnevica.

“S obzirom na to da radim na Klinici za infektivne bolesti očekivala sam da ću se u nekom trenutku baviti i ovakvim pacijentima. To za mene predstavlja veliki izazov, kao i za kompletno osoblje Klinike za infektivne bolesti. U radu sa ovim pacijentima, svakodnevno, koristimo ličnu zaštitnu opremu na adekvatan način. Kontrolišemo svoje zdravlje. Povremeno se testiramo. Među našim osobljem nismo, do sada, imali pozitivnih na prisustvo ovog virusa”, poručila je Nikolić.

Doktorica Nikolić podsjeća da porodicu humanih korona virusa čini 7 do sada poznatih virusa. Četiri izazivaju blage respiratorne probleme, a u 21 vijeku otkrivena su i tri koja izazivaju teže respiratorne infekcije.

Prvi takav virus je SARS, kod koga je smrtnost oko 15 odsto. Zatim je otkriven MERS, kod koga je smrtnost još veća – oko 35 odsto. U drugoj polovini decembra 2019. godine otkriven je i treći – SARS Corona virus 2. Kod njega je smrtnost 2-5 odsto, ali, upozorava, svjedoci smo da se u nekim zemljama javila i mnogo veća smrtnost – od oko 10 odsto.