Video
“HRA apeluje na Vladu Crne Gore i resorno Ministarstvo pravde da poslije više od dvije decenije konačno uspostave sudsku policiju u svim sudovima u Crnoj Gori da bi se obezbijedila zaštita svih osoba koje borave u pravosudnim institucijama, i na drugi način unaprijedio rad sudova. Tragični događaj od prije tri dana u Osnovnom sudu u Podgorici posljedica je nevjerovatnog nemara nadležnih vlada i njihovih ministara pravde da više od dvije decenije primijene zakon i riješe pitanje obezbjeđenja pravosudnih institucija u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju Akcije za ljudska prava.
Podsjećaju da je, još 2002. godine Zakonom o sudovima (član 124) propisano da će „obezbjeđenje uslova za nesmetan rad sudova, održavanje reda, zaštite lica i imovine, dostavu i izvršenje i druge poslove određene zakonom vršiti sudska policija“.
“To rješenje je bilo na snazi sve do 2015. godine kada je Zakonom propisano da će poslove obezbjeđenja lica, imovine i objekata sudova vršiti „zaposleni u sudu na poslovima obezbjeđenja ili pravna lica ovlašćena za obavljanje poslova zaštite i obezbjeđenja“, dodaje se u saopštenju.
Međutim, ističu, više od dvije decenije kasnije, sudovi u Crnoj Gori i dalje nemaju svoju službu obezbjeđenja.
“Rješavanje tog problema nije pomoglo ni to da su za protekle dvije decenije u pravosudnim institucijama stradale četiri osobe, dvije ranjene, a više je povrijeđeno”, navode iz HRA.
Podsjećaju, u novembru 2002. godine u Sudu za prekršaje u Podgorici, Rajko Stajović je u hodniku suda usmrtio Miomira Ćetkovića iz Podgorice i teško ranio Smiljanu Jovićević.
“U septembru 2005. godine u Osnovnom sudu u Baru ubijena je sutkinja Milorija Pejović. Nju je sa tri hica u glavu usmrtio Batrić Đuković, a nakon toga je ranio advokata Đorđa Jankovića. Nakon ubistva sutkinje, Đuković je otrčao do kancelarije sudije Željka Šupljeglava sa ciljem da ubije i njega. Međutim, kako mu se u cijevi pištolja zaglavio metak, izudarao ga je oružjem po glavi. Sudije Pejović i Šupljeglav su postupali u predmetima sudskih sporova koje je Đuković vodio sa majkom i komšijama”, dodaje se u saopštenju.
U novembru 2020. godine, Dragan Drašković je poginuo nakon što je u hodniku Osnovnog državnog tužilaštva na Cetinju aktivirao ručnu bombu.
“Tada u blizini nije bilo ni zaposlenih ni građana. Bio je ogorčen na rad tadašnjeg tužioca na Cetinju jer je vjerovao da je bio nepravedno optužen u slučaju nanošenja tjelesnih povreda”, kazali su iz HRA.
Takođe, dodaju, u avgustu 2022. godine u kancelariji Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici napadnuta je državna tužiteljka Maja Janković, kada je u njenu kancelariju, bez poziva, ušao D.K. vrijeđajući je i prijeteći joj, nezadovoljan njenom odlukom sve dok nijesu pristigli službenici Uprave policije koji su ga priveli. Kasnije mu je određen pritvor zbog krivičnog djela Napad na službeno lice.
“Za sve ovo vrijeme, od kada je Zakonom o sudovima bila propisana obaveza uvođenja sudske policije, promijenilo se deset Vlada, od kojih se ni jedna nije posvetila toj zakonskoj obavezi”, istakli su iz HRA.
Preporučeno
Podsjećeju, bile su to: 34. Vlada premijera Filipa Vujanovića, s ministrom pravde Željkom Šturanovićem; 35. Vlada premijera Mila Đukanovića, s ministrom pravde Željkom Šturanovićem; 36. Vlada premijera Željka Šturanovića s ministrom pravde Mirašom Radovićem; 37. Vlada premijera Mila Đukanovića s ministrom pravde Mirašom Radovićem; 38. Vlada premijera Mila Đukanovića s ministrom pravde Mirašom Radovićem; 39. Vlada premijera Igora Lukšića s ministrom pravde Duškom Markovićem; 40. Vlada premijera Mila Đukanovića s ministrom pravde Duškom Markovićem; 41. Vlada Duška Markovića s ministrom pravde Zoranom Pažinom; 42. Vlada premijera Zdravka Krivokapića s ministrima pravde Vladimirom Leposavićem (decembar 2020-jun 2021), Sergejem Sekulovićem (jun 2021-januar 2022) i Zdravkom Krivokapićem (januar 2022- april 2022), i, konačno, 43. Vlada premijera Dritana Abazovića s ministrom pravde Markom Kovačem.
