Video
Poplave koje su bile prije deceniju i po, nanijele su više štete od ovih januarskih, ali to nije bilo dovoljno da se nadležni uhvate ukoštac sa problemom, kaže za TV Podgorica hidrolog Hrvačević, ističući da su poplave samo jedna mala epizoda koja je pokazala slabost sistema koji traje godinama.
„Poplave moramo posmatrati kao ciklus i kao epizodu. Ono 2010. godine je bio ciklus, ovo je sad jedna mala epizoda. Što je bio uzrok, skup okolnosti. Imali smo padavine, imali smo zasićenost podzemlja, to je rezervoar podzemnih voda, pogotovo u kraškim crnogorskim terenima. On može dosta da primi ako budemo pripremnjeni jer se onda prirodnim putem infiltrira i otekne put mora ili nekom drugom slivu“, kazao je Hrvačević.
Nije dovoljno sanirati posljedice poplava, potrebno je naći uzrok i eliminisati ga, kaže naš sagovornik i upozorava da poslije obimnih padavina dolaze zemljotresi.
“Uništili smo vodotoke, otjerali vodu neđe u podzemlje, koliko je više stabilan taj teren đe smo napravili zgrade i šta će se dešavati. Da li su stabilne saobraćajnice. Krećemo iz Budve, prolazimo Jaz, dočekuje nas područje Kavač, opet isti slučaj gdje sam bio sa čovjekom iz opštine Kotor i pitam se da li je ovo moguće. Tamo je bio sistem kanala, idemo od Lovćena, svaki dio kanala je bio, nekad, parcijalno rešavano, propusti do magistrale i sve se to vode odvode u jošaničku rijeku i onda Jadransko more. Nema više toga, to je zatrpano“, istakao je Hrvačević.
I tako od grada do grada, kaže Hrvačević, gotovo isti problem. Slično je, ili još gore, na sjeveru države gdje su česti odroni i klizišta.
“Obišao sam sjever Crne Gore. Tu dolazimo do Grnčara. Od albanske granice pa sve do mosta koji prelazi preko grnčara do Gusinja treba to obići i viđeti. Napravio sam jedan folder fotografija i to je za nauk da vidimo na što smo jedan vodotok, koji je ucrtan, koji je imao svoje korito za male vode, srednje i velike vode, on ga više nema“, upozorava hidrolog.
Nelegalna eksploatacija šuma dodatno je oštetila izvorišta, pa i nakon manjih padavina imamo braon rijeku, narodski rečeno „kao oranje“ koja na kraju stiže do potrošača.
“Narušen je prirodni režim, posjekli smo šumu, prokrčili smo puteve i mi smo digli, što bi geolozi rekli, kvartalni sloj, to su rastresiti sendimenti iznad krečnjaka i mi smo to ogoljeli. I kad voda pane, nosi svu tu mutnoću, svu tu eroziju i brza je propagacija talasa kroz krečnjačke terene. I ta zagađena voda, brzo dolazi do izvora i to se prenosi do zadnjeg potrošača i tu su velike štete“, istakao je Hrvačević.
Danilovgrad treba da bude lekcija iz koje građani moraju naučiti da kiša nije elementarna nepogoda već nesavjestan odnos građana i privrednika. Upozorava da nedostatak projekta zaštitnih zona prijeti da ovo potraje.
“Da je urađeno ne bi imali one ogromne poslovne prostore put Danilovgrada. Da je urađen projekat zaštitnih zona, taj bi prostor bio zaštićen, odnosno da se znaju granice đe se što može raditi, do ovoga ne bi došlo“, kazao je Hrvačević.
Preporučeno
Hidrolog Hrvačević kaže da se nove poplave mogu zaustaviti samo ako lokalni i državni organi provjere katastar hidroloških kanala koje nadležne službe što prije moraju očistiti i osloboditi da voda teče svojim putem, u suprotnom scenario može biti samo gori.
