Video
Prema zvaničnom izvještaju, od ukupnog broja zahtjeva riješeno je 3.283, što čini 42,41 odsto. Od toga se 917 odnosilo na osnovno, srednje i više stručno obrazovanje, dok je 2.366 zahtjeva bilo za priznavanje visokoškolskih diploma.
Istovremeno, zabrinjava podatak o broju sumnjivih isprava.
„Od ukupnog broja podnijetih krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave, 12 prijava se odnosi na osnovno obrazovanje, 81 na srednje, dok se sedam prijava odnosi na visoko obrazovanje“, navodi se u izvještaju Ministarstva.
Zbog spornih diploma ili nejasnog statusa obrazovnih ustanova, tokom godine donijeto je 138 rješenja o odbijanju zahtjeva. Takođe, evidentirano je 158 obustava postupaka i čak 683 prekida zbog nemogućnosti rješavanja prethodnih pitanja.
U istom periodu izdato je i 12.675 potvrda i uvjerenja iz službene evidencije.
Ipak, veliki broj predmeta ostao je neriješen. U zakonskom roku nije završeno 4.457 zahtjeva, od čega se 3.679 odnosi na niže nivoe obrazovanja, a 778 na visoko obrazovanje.
Iz Ministarstva objašnjavaju da na dužinu postupka utiču brojni faktori.
„Veliki broj neriješenih zahtjeva odnosi se na isprave koje potiču iz inostranstva, dominantno iz Ruske Federacije, Ukrajine i Republike Turske, gdje nije moguće pribaviti odgovor nadležnih organa o vjerodostojnosti isprava“, ističu iz resora.
Dodatni problem predstavlja i diplomatska procedura provjere.
„U pojedinim predmetima gdje se provjera vrši diplomatskim putem, odgovori se čekaju duže vrijeme, ponekad i više mjeseci“, zaključuje se u izvještaju.
Preporučeno
Iako je zakonski rok za odlučivanje 30 dana, jasno je da praksa pokazuje drugačiju sliku – sistem je opterećen, a sumnjive diplome dodatno komplikuju proces priznavanja.
