Direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević kaže da je opravdano strahovanje da su korupcija i kriminal ušli u crnogorsko pravosuđe, jer je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto 10 krivičnih postupaka protiv nekada najviših nocilaca sudijske i tužilačke funkcije.

“Činjenica je da trećina sudija i skoro trećina tužilaca percipira korupciju. Mislimo da je to vrlo važan podatak koji treba uzeti u obzir i koji zahtijeva posebne mjere da se s tim uhvati u koštac”, kaže Gorjanc-Prelević.

O važnosti ovakvih istraživanja govorila je profesorica Olivera Komar koja je predstavljala rezultate. Kaže da je važno utvrditi percepciju jer ona mijenja ponašanje pojedinaca.

“Ukoliko vi mislite da sistem nije kakav treba, ako mislite da postoji problem vi ćete onda pokušati da se snađete. I to je onaj dio kako percepcija utiče na ponašanje i postaje stvarnost”, objašnjava Komar.

Sudija i član Sudskog savjeta Rade Ćetković kaže da predstavljeni podaci treba da budu signal za pravosuđe.

“Da Sudski savjet osmisli mehanizme kojima će ove pojave prepoznati i nakon toga na njih apsolutno djelovati, s tim da dobiju epilog na sudu”. Ćetković napominje i da te promjene ne mogu da se ostvare u kratkom periodu.

Član Sudskog savjeta Miodrag Iličković tvrdi da je neophodno osmisliti plan. “Na kratak rok, na srednji rok i na dugi rok. I to mora biti strategija države”, kaže on.

Sa druge strane, pesimističan pogled na eventualne promjene ima Momir Jauković, direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde.

„Kako da dođemo do rješenja kad smo stalno u nekim izborima? Kad sam u Ministarstvu pravde u posljednje četiri godine promijenio pet ministara?“, pita Jauković. Konstatuje i da to što se stav njegovog resora mijenja od ministra do ministra, utiče na sprovođenje javnih politika.

Komentarišući nalaze o percepciji korupcije u pravosuđu, advokat Andrija Raspopović, član Upravnog odbora Advokatske komore smatra da ne možemo govoriti o koruptivnim radnjama u sudstvu jer predmeti prolaze kroz više nadležnih instanci.

“Nemoguće je da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako i nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali”, tvrdi Raspopović.

Dalje, istraživanje HRA je pokazalo da korupciju u pravosuđu u posljednje tri godine uviđa skoro trećina sudija (29,5%), ali i četvrtina državnih tužilaca (25,8%). Procenti su veći kada na pitanje odgovaraju advokati i vještaci – korupciju u pravosuđu najviše uočavaju pravni zastupnici – 69,7%, te 35,8% vještaka. S druge strane, korupciju u svojim redovima u posljednje tri godine nije percipiralo 46,3% sudija i 49,8% tužilaca.

Da rizik od koruptivnih radnji postoji u sistemu napredovanja u okviru sudijske i tužilačke profesije, vidi skoro svaki drugi intervjuisani sudija (48,5%) i nešto manje tužilaca (43,9%), pokazalo je istraživanje.

“Izbor sudija nije bio pravičan sve ove godine, ali ni sada”, konstatuje advokat Raspopović. Kaže da njegove kolege nemaju povjerenja u sudije zbog toga što je sudska praksa neujednačena i ne može se znati kakvu će odluku donijeti i kako će postupati.

“Sudije i državni tužioci kao najefikasniji način za smanjenje rizika od korupcije vide povećanje plata. S druge strane, advokati i vještaci smatraju da bi tome najviše doprinijelo uvođenje audio-vizuelnog snimanja saslušanja i suđenja”, obrazložila je dobijene podatke profesorica Komar.

Svega 22,1% sudija smatra da je adekvatno plaćen za obavljanje funkcije. Za razliku od njih, procenat zadovoljnih zaradom je znatno veći među tužiocima. Naime, 56,1% tužilaca smatra da prima adekvatne zarade, ali i svega trećina vještaka.

Nakon što su predstavljeni ti podaci, predsjednik Udruženja vještaka Crne Gore Marko Lakić je konstatovao da je satnica frizera i masera danas mnogostruko više plaćena od devet i po eura koliko dobijaju sudski vještaci. Uz to, postavlja pitanje u vezi sa zaradama u sudovima i tužilaštvima.

“Da li je motivisan neko da bude tužilac ili sudija ukoliko bi dva ili tri puta veću platu imao kao pravnik u nekom preduzeću u državnom vlasništvu? Vjerovatno bi svaki sudija ili tužilac bili dobro dočekani kao pravnici u nekom takvom preduzeću”, konstatuje Lakić.

No, bolja zarada ne treba da bude glavni argument za stvaranje boljeg statusa sudija, smatra Miodrag Iličković.

“Ako se bude insistiralo samo na platama, a političari najviše vole da problem pravosuđa svedu na plate, naročito premijer, uskočiće sudije u sopstvenu rupu koju su iskopali”, tvrdi on.

I predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović kaže da se problemi u sudstvu ne mogu riješiti samo povećanjem zarada.

“Moraju se znatno poboljšati uslovi rada. A kada će doći to toga, to nije na vidiku. Govori se o Specijalnom sudu, Palati pravde, ali ko zna koliko će godina proći do toga”, konstatuje Radović.

Pesimističan je i tužilac i član Tužilačkog savjeta Nikola Samardžić koji u Herceg Novom radi u objektu koji je sagrađen za vrijeme Austrougraskog carstva.

“Tu se stvari jako sporo mijenjaju. Četvrta je godina kako sam član Tužilačkog savjeta, a jedna od prvih tema je čuveno preseljenje Specijalnog tužilaštva u staru zgradu Vlade i vrlo vjerovatno je da će nama isteći mandat sljedeće godine i da to neće biti realizovano”, konstatuje Samardžić.

Vještak Lakić opisuje koliki problem predstavlja manjak adekvatnog prostora u kojima rade sudije i tužioci.

“Kada odemo kod njih ponekad ne možemo da ih vidimo, a ne da sjednemo i stavimo svoj pribor jer su smješteni u malim prostorijama, zatrpani omotima predmeta, spisima, drugom dokumentacijom”, kaže Lakić.

Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović je stava da je jedan od problema sudstva i manjak transparentnosti. Neophodno je, tvrdi, da se uspostavi bolji odnos sa nevladinim sektorom i medijima.

“Ne postoji nikakva prepreka da sjednice Sudskog savjeta budu uživo prenošene. Ne vidim zašto bi to bilo problematično”, kaže Popovićeva. To bi smanjilo percipiranu korupciju u pravosuđu i među samim građanima, tvrdi ona.

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović smatra da je neophodno povećati transparentnost njegovog suda, ali da je za to neophodno zapošljavanje pripravnika.

O važnosti angažovanja pripravnika, koji su sada demotivisani platama, govorila je i predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović.

Neprimjeren pritisak i mito

Dio istraživanja HRA se odnosio i na neprimjerene pritiske u cilju postupanja u određenim predmetima u protekle tri godine.

Takav pritisak je iskusilo 2,4% ispitanih državnih tužilaca i 5.3% sudija. Sličan je rezultat zabilježen među ispitanim advokatima (11,9%) i vještacima (8.7%).

Da pojedine sudije primaju mito kako bi u nekim predmetima postupale na određeni način, potvrdno je odgovorilo 61,5% advokata. Takvo mišljenje je dosta drugačije među ostalim ispitanicima. S tom konstatacijom je saglasno 17,4% vještaka, te 9,5% sudija i 7,3% tužilaca.

Da pojedini državni tužioci primaju mito smatra skoro polovina ispitanih advokata (47,7%), 14,1% vještaka, te 7,4% sudija. Nijedan državni tužilac nije saglasan s tom konstatacijom.

Da vještaci primaju mito smatra većina advokata (61.4%), 14.8% sudija i 14.6% državnih tužilaca. S ovom tvrdnjom je saglasno i 16.3% vještaka.

Da advokati daju mito nekim sudijama i tužiocima smatra više od trećine ispitanih članova Advokatske komore Crne Gore – 36.7%

Uvođenje vetinga

Iako se u Crnoj Gori i na najvišem nivou govori o uvođenju vetinga, s idejom uvođenja fazne provjere integriteta zaposlenih u pravosuđu saglasno je manje od polovine ispitanih sudija (42,1%) i skoro četvrtina tužilaca (24,4%). S tom idejom su najviše saglasni advokati 72,5%, a nešto manje vještaci 66,3%.

Međutim, rezultati istraživanja HRA pokazuju da su nosioci pravosudnih funkcija spremni da daju doprinos smanjenju korupcije i percepcije korupcije u pravosuđu – ako bi došlo do sprovođenja vetinga, čak 78 % tužilaca bi se podvrglo ispitivanju, kao i 71,6 % sudija.

Samo 7.3 % tužilaca i 3.2 % sudija je izjavilo da bi u tom slučaju podnijelo ostavku.

Predsjednik Privrednog suda Crne Gore Mladen Grdinić kaže da je za to da se među prvima podvrgne provjeri, ali da nije za sprovođenje faznog vetinga, već da se on provede što prije. Upozorava s kakvim bismo se problemom susreli ukoliko ne bismo imali dovoljno osposobljenih pojedinaca.

“Ako se bude ulazilo u veting, a to za posljedicu bude imalo odliv sudija, nemojte da idete u tu fazu ako nemate ekstremno efikasan sistem zamjene”, kaže Grdinić. On je upozorio da Privrednom sudu nedostaje troje sudija, i rekao da su “samo tri sudije sudile u tom sudu prije tri godine”.

Advokat Raspopović tvrdi da je prije sprovođenja vetinga neophodno popuniti sva upražnjena mjesta u pravosuđu i da se obuči kadar koji bi preuzeo posao onih sudija i tužilaca koji ne bi prošli provjeru.

Istraživanje Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu, koje je sprovela NVO Akcija za ljudska prava u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy, realizovano je od 12. jula do 18. septembra 2024. godine. Njime je obuhvaćeno: 41 tužilac/teljka (40,1%), 92 vještaka/inja (43,8%), 95 sudija/tkinja (34,7%), 109 advokata/ica (6,8%). Sprovedeno je u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.