Video
,, Možemo očekivati izlučivanje padavina više u obliku kiše, nego u obliku snijega. Ono što je zabrinjavajuće je, kada govorimo o našim prostorima, možemo očekivati da se u toku ljeta pojavljuju olujne nepogode i to naročito u oblasti primorja, od Ulcinja pa prema Herceg Novom, sa tim centrom od nekih 2 procenta povećanja srednje godišnje brzine, tu je neki centar od Ulcinja do Budve. Tu bi mogli da očekujemo jake nepogode praćene vjetrom i intezivnim padavinama u toku ljetnje sezone”, rekla je Ivanov.
Kad postoji intenzivno zagrijavanje u atmosferi, objašnjava Ivanov, ono mora da se reflektuje na energetski bilans površine, i to se, kako kaže, odražava na klimatske procese, da oni postaju jaču i intenzivniji.
,, Sezona tropskih ciklona je od aprila do oktobra. Zbog toga što imamo povećanu koncentraciju gasova sa efektom staklene bašte, i porast globalne temperature za 1,1 stepen celzijusa, imamo veće i dinamičnije procese koji nam se dešavaju…Da bi uragan nastao potrebni su mu uslovi, a to je površina mora od najmanje 27 stepeni celzijusa, to se sve dešava u jednoj zoni mirnih vjetrova, do slabih , tako da imamo intenzivno isparavanje i taloži se ta koncentracija vodene pare u atmosferi. Ono što je isto bitno, je da je more toplije nego što je inače bilo. Imamo slučajeve i kod nas da nam je temperatura površine mora porasla za 1,7 stepeni celzijusa, ovo pričam prema podacima glavne meteorološke stanice u Baru, i ima izuzetno kvalitetne podatke, tako da od 1980.godine, sve do sada temperatura je stalno rasla, skoro da je linearno rasla, tako da je na godišnjem nivou, zaključno sa 2023.godinom, taj porast od 1,7 celzijusa, a ne da govorimo o tropskim površinama gdje je još intenzivnije to zagrijavanje”, naglasila je Ivanov.
Ako bi se desilo da Crnu Goru pogode vremenske nepogode kao u Bosni, poručuje Ivanov, potrebno je što više voditi računa o ljudskim životima, i za to, kaže ona, mi imamo odlične službe za spašavanje
Prošla godina je bila toplija za 2,4 stepena celzijusa, u Crnoj Gori, podsjeća Ivanov, odnosu na mjerenja 1961.-1990.godina i, dodaje ona, to je do sada bila najtoplija godina.
,,Dešava se da ukupna visina snježnog pokrivača ima trend smanjenja i prema projekcijama, za neki najgori scenario, 8.5, ako se nastavi takva upotreba automobila i svega što je na duže staze, možemo da promijenimo taj scenarij i da očekujemo da negdje, do 2040.godine imamo deficit u snježnom pokrivaču za -30 procenata, u odnosu na klimatološku normalu” – istakla je Ivanov.
Što se tiče ove godine, smatra Ivanov, temperatura je viša u odnosu na prošlu godinu, a, dodaje ona, naročito je pogodilo sjeverne krajeve Crne Gore.
Crna Gora redovno obavještava Ujedinjene nacije i njihovu Okvirnu konvenciju za klimatske promjene, podsjeća Ivanov, a trenutno se sprema četvrti izvještaj, tako da će i on brzo biti dostupan u javnosti.
,,Rađena je Studija o analizi insekata i gljivičnih oboljenja u toploj klimi, zatim takođe i za crni bor analiza njegovog širenja, da li će doći do pomjeranja njegove oblasti, zatim interesantna je bila studija koja je analizirala pojavu invazivnih vrsta u moru…pošto je more postalo toplije, ribe koje prate kruzere ostaju u našim morima, a isto tako imamo i seobu, naseljavanje novih vrsta koje ugrožavaju domaće”, rekla je Ivanov.
Energetski sektor je osjetljiv na promjene klime, podsjeća Ivanov, naročito na suše, kad dolazi do hidrološkog deficita.
Crna Gora se obvezala da smanji gasove sa efektom staklene bašte za 30 procenata, podsjeća Ivanov i dodaje da to podrazumijeva određene mjere koje treba da se uvedu..
Preporučeno
,,To su mjere modernizacije energetskog sektora, uvođenje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti, uvođenje novih tehnologija u industriji “. zaključila je Ivanov.
