Ministar Vuković naglasio je da adekvatno budžetiranje podrazumijeva međusektorski pristup, a Ministarstvo finansija na važnost javnih finansija po mjeri djeteta ukazaće budžetskim jedinicama u fazi pripreme i dijaloga koji je započet sa budžetskim korisnicima u cilju izrade budžeta za narednu godinu.



“Ključno je da su djeca prioritet za Vladu i da ona ulaže sredstva iz državnog budžeta u kvalitetne servise za njih i njihove porodice. UNICEF je spreman da pruži ekspertsku podršku iz oblasti javnih finansija za djecu kako bi budžet Crne Gore za iduću godinu uzeo u obzir potrebe najugroženije djece, mladih i porodica širom Crne Gore. To će ubrzati napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU“, poručio je Servadei.



On je dodao i da je bitno da se istovremeno dovoljno sredstava iz državnog budžeta uloži u finansiranje Istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u Crnoj Gori (MIKS) tokom 2025. godine. Radi se o međunarodnom istraživanju domaćinstava koje je UNICEF razvio tokom 1990-tih godina. Ono pruža ključne podatke o situaciji djece i žena u zemlji, koji su dopuna popisu i nevjerovatno su korisni da bi se na osnovu njih kroz razne intervencije zaista stiglo do najugroženijih, kao i da bi se analizirale razne vrste siromaštva s kojma se djeca suočavaju.



Servadei je ukazao i na potrebu da se podrži razvoj budžeta za novu krovnu Strategiju o pravima djeteta.



Na sastanku je saopšteno da će Planom rasta za Zapadni Balkan, naročito biti prepoznati projekti iz oblasti prosvjete, energetike i zdravstva, gdje je kao jedan od prioriteta istaknuta i rekonstrukcija bolnice u Bijelom Polju.



Tokom konstruktvnog sastanka, ministar Vuković zahvalio je gospodinu Servadeiu, na kontinuiranoj podršci koju UNICEF pruža Crnoj Gori, istakavši očekivanje da će se sadržajan dijalog nastaviti i dodatno unaprijediti u periodu njihovih mandata.



Ovo je prvi sastanak ministra Vukovića sa saradnicima i gospodina Servadeia, koji je nakon dugogodišnjeg međunarodnog iskustva u UNICEF-u, drugim agencijama UN-a i nevladinim organizacijama, u avgustu imenovan za šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.



Sastanku su prisutvovale i Sabina Žunić, zamjenica šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i državne sekretarke u Ministarstvu finansija, dr Bojana Bošković, mr Milica Adžić i mr Jovana Nišavić.

Vuković sa Servadeijem: Adekvatno ćemo budžetirati potrebe djece

Kreditni-rejtinzi-CG-Hr-Srb

ag za kred rejting

Slika-2-kreditni-rejtinzi-CG-i-Srb

Slika-1-kreditni-rejtiinzi

Plenkovic-kred-rejtingz

Hrvatska se u petak popela prvi put na jednoj međunarodnoj ljestvici kreditnih rejtinga na nivo – A u društvo najrazvijenijih država svijeta. Postala je druga postjugoslovenska država koja se priključila tom elitnom društvu. Slovenija je u tome uspjela još prije gotovo tri decenije, u vrijeme kada je veći dio prostora nekadašnje zajedničke države tek izlazio iz jedne od serija ratova.



Šta za jednu državu i njene građane znači kreditni rejting? Zašto je on važan? Kako se utvrđuje? I gdje smo mi ostali tu u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju?



Kreditni rejting države je ono što je recimo rendgenski snimak pacijenta. Ko zna da ga protumači govori sve što treba da kaže i teško da nešto veliko može sakriti. Zašto je on važan? Zamislite da na primjer treba da obnovite kuću ili školujete dijete ili jednostavno ste smislili dobar biznis, ali nemate početni kapital. Nađete investitora ili kreditora koji bi rado da vam pozajmi novac i zaradi dobru kamatu, ali mu nije baš svejedno jer vas ne poznaje dobro pa ne zna hoćete li uredno vraćati kredit. Onda on plati nekoga da ode da se raspita okolo o vama. Pa taj neko ide pa pita komšije da nijeste kakav namćor ili kavgadžija, pa zaređa po kafanama da vidi jeste li nezgodni kad popijete. Pa onda nađe kolege s posla da pita zabušavate li često, pa školske drugove da vidi jeste li rado prepisivali ili varali na ispitima… Kada sve to lijepo posloži pozove onoga, preda mu izvještaj i to dobro naplati. A taj onda zna koliko je rizično da se s vama uopšte upušta u posao. E sad zamislite situaciju da onaj ko je istraživao detalje o vama ne čeka da ga neko angažuje, nego istražuje sam, a onda prodaje saznanja onome koga bi detalji o vama mogli zanimati. Otprilike je to način na koji funkcionišu kreditne agencije.



Nastale su prije vijek i po kada su procjenjivale prije svega rizičnost ulaganja u razne željeznice na vrhuncu razvoja tog vida saobraćaja, da bi tokom vremena proširile djelokrug. Danas su s nikad raširenijim pokrivanjem finansijskih instrumenata nezaobilazne u razvijenom globalnom tržištu novca i vrijednosnih papira. Njihove procjene i analize koriste učesnici na tržištu, a neizostavni su izvor informacija, analiza i prognoza za poslovne banke, investicione, penzione i druge fondove i osiguravajuće kompanije.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="473" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Slika-1-kreditni-rejtiinzi.jpg" alt="" class="wp-image-756538" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Slika-1-kreditni-rejtiinzi.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Slika-1-kreditni-rejtiinzi-300x177.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Slika-1-kreditni-rejtiinzi-768x454.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Slika-1-kreditni-rejtiinzi-696x412.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Do prije dvadesetak godina širom svijeta je bilo oko 150 agencija za kreditni rejting, ali se u međuvremenu broj snizio kao rezultat ukrupnjavanja tako da ih je 2009. godine bilo osamdesetak. Među njima su tri vodeće po uticaju i snazi. Tzv. veliku trojku, koja pokriva 95% tržišta, čine Standard &amp; Poor&#8217;s (S&amp;P), Moody&#8217;s Investors Service (Moody&#8217;s) i Fitch Ratings (Fitch). Prve dvije pokrivaju po otprilike 40%, a treća 15%. Sve tri imaju sjedišta u Sjedinjenim Američkim Državama, što je znalo da izaziva nervozu u EU, Moskvi, Pekingu&#8230; Čine ih hiljade zaposlenih stručnjaka raznih profila. Čeprkaju po podacima, sve pomno proučavaju, znaju da čitaju između redova… Analiziraju mnogo toga – od država, preko kompanija do lokalnih samouprava i projekata. Ovdje se bavimo analizom dugoročnog kreditnog rejtinga država.



Sve tri agencije imaju sličan sistem ocjenjivanja koji se svodi na procjenu sposobnosti i spremnosti određene države da pravovremeno i u potpunosti izmiruje svoje dugoročne obaveze prema kreditorima. Za ocjenjivanje kreditnog rejtinga sve tri agencije koriste za ocjene slova A, B i C, uz slovo D, kod S&amp;P i Fitcha kao oznaku za nesposobnost izvršenja obaveza. Unutar svake kategorije pozitivnog kreditnog rejtinga postoje podkategorije – kod Standard &amp; Poorsa i Fitch Ratingsa znak minus, bez znaka i znak plus, a kod Moody&#8217;s Investorsa brojke od 3 do 1.



<h1>Države Zapadnog Balkana i dalje u „smeću“</h1>







AAA je najbolja ocjena – imaju je države poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške. Ocjenjuje se i izgled („outlooks“) odnosno procjena kako bi se kreditni rejting mogao kretati u budućnosti. Pozitivan izgled znači da bi rejting mogao biti povišen, negativan da bi mogao biti snižen, a stabilan da će najvjerovatnije ostati isti. Postoji i rijetko se daje i ocjena razvojni izgled – kada se promjena očekuje u nekoliko godina.



Nivo trostruko B i naviše se nazivaju investicionim nivoima, a dvostruko B i ispod špekulantskim. U žargonu bankara i investitora rejtinzi dvostrukoga B odnosno kod Moody&#8217;sa Ba1 i niže nazivaju se „smećem“. Tu smo mi. I mi i sve ostale države ovog regiona – Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija.



Crna Gora danas na ljestvici Standard &amp; Poorsa ima ocjenu B+ kao i Bosna i Hercegovina. Donedavno smo bili za stepen niže. Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija imaju stepen više, rejting BB-, a Srbija kao najviše rangirana ima rejting BB+. Dakle od nas u regionu nema gorih. Tako da ne treba da čudi što teško privlačimo renomirane investitore. U društvu smo s nekim od najsiromašnijih država svijeta ili zemalja koje još liječe ratne rane poput Ruande, Senegala, Jermenije, Gruzije i Bangladeša.



To znači da su svi oko nas, osim BiH, privlačniji za strane investitore nego što smo to mi. Što država ima viši kreditni rejtint to privlači kvalitetnije investitore, to znači da povoljnije može da otkupljuje sopstvene dugove itd. Konačno, to je jedan od uslova da se i unutar države smanjuju kamate i ukupno poboljšava finansijsko stanje. S povišenjem kreditnog nivoa poboljšava se i ukupni ugled države kod investitora. Kvalitetnije su strane investicije, jeftinije je zaduživanje, veća je zaposlenost, što sve vodi višem životnom standardu građana.



<figure class="wp-block-image size-full"><a href="https://x.com/AndrejPlenkovic/status/1834913264314052665" target="_blank" rel="noreferrer noopener"><img loading="lazy" width="756" height="578" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Plenkovic-kred-rejtingz.png" alt="" class="wp-image-756541" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Plenkovic-kred-rejtingz.png 756w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Plenkovic-kred-rejtingz-300x229.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Plenkovic-kred-rejtingz-696x532.png 696w" sizes="(max-width: 756px) 100vw, 756px" /></a></figure>



Nije bez razloga hrvatski premijer Andrej Plenković komentarišući vijest u petak podsjetio da je Hrvatska ne tako davno bila, što se kreditnog rejtinga tiče, u „smeću“.







<h1>Šta sve utiče na pad i rast</h1>







Na pad kreditnog rejtinga utiču prije svega ekonomski parametri. Dobro je to okusila Crna Gora kojoj je rejting počeo da pada nakon obnove nezavisnosti, iako je politički bila apsolutno stabilna država. Vraćajući se u to vrijeme nije se teško prisjetiti da se na globalnu finansijsku krizu u Crnoj Gori naslonilo nerješavanje problema velikih državnih preduzeća poput KAP-a, Željezare i drugih.



Za to vrijeme je na primjer Srbija počela da napreduje, i u tom napretku se, osim u periodu 2012-2017. ne zaustavlja.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="799" height="399" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Kreditni-rejtinzi-CG-Hr-Srb.jpg" alt="" class="wp-image-756764" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Kreditni-rejtinzi-CG-Hr-Srb.jpg 799w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Kreditni-rejtinzi-CG-Hr-Srb-300x150.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Kreditni-rejtinzi-CG-Hr-Srb-768x384.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/Kreditni-rejtinzi-CG-Hr-Srb-696x348.jpg 696w" sizes="(max-width: 799px) 100vw, 799px" /></figure>



Sve tri zemlje, međutim, pokazuju na primjeru u kolikoj mjeri na kreditni rejting utiče politika.



Agencije za kreditni rejting su nezavisni procjenitelji. Rade<a> </a>na osnovu sveobuhvatne analize koja uključuje i sagledavanje političkih rizika. Naime parametri koje posmatraju i analiziraju nijesu isključivo ekonomski. Posmatra se i drugo – od rasta ili pada populacije i strukture stanovništva do kvaliteta i obrazovnog sistema i efikasnosti državne administracije. Konačno, i politika države i te kako utiče na njenu percepciju pa, dakle, i na to koliko se ona može smatrati i koliko se smatra rizičnom. Najbolje je to osjetila Rusija kojoj je neposredno nakon početka agresije na Ukrajinu snižen kreditni rejting.



Padovi rejtinga i Crne Gore, Hrvatske i Srbije sredinom prošle decenije bili su i te kako zasnovani i na političkim parametrima. U Srbiji, gdje je postojao jedan pad, desio se nakon što su naprednjaci smijenili dotadašnju vlast Demokratske stranke Borisa Tadića. U Hrvatskoj je veza s politikom još očitija. Pad rejtinga je koincidirao s aferom premijera Iva Sanadera 2009, da bi u godinama političkih previranja unutar vladajućeg HDZ-a i kasnije za vrijeme premijerskog mandata sadašnjeg predsjednika države Zorana Milanovića Hrvatska stagnirala. U jednom trenutku je čak Srbija sustigla Hrvatsku. Međutim, konsolidacija koju je donio dolazak Andreja Plenkovića na premijersku dužnost odrazila se i na kreditni rejting. Od tada Hrvatska raste, posljednjih godina, po jedan stepen godišnje. U Crnoj Gori su padovi pratili političke promjene – 2009. odlazak Mila Đukanovića s dužnosti premijera, pa proteste u vrijeme vlade Igora Lukšića, pa nestabilnost kada je Socijaldemokratska partija počela da bude i vlast i opozicija, i konačno „oslobođenje“ 2020. Jačanje vladajuće koalicije, a procjenitelji rizika na to gledaju kao predznak stabilnosti, povisio je nedavno rejting Crne Gore. Dakle, jeste ovdje najvažnija ekonomija, ali je i te kako bitno i političko vođenje odnosno usmjeravanje i države i njene ekonomije. Birači mogu progutati i nerijetko gutaju predizborna potemkinova sela, ali agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ne padaju na jeftine štosove.



U posljednjih 15-20 godina se poimanje rada agencija za ocjenu kreditnog rejtinga od strane država okrenulo za 180 stepeni. Ne samo da su mnoge dobro razumjele šta se i kako gleda i ocjenjuje nego sada mnogim državama više nije važno da imaju viši kreditni rejting samo zato da bi imale povoljnije ekonomske parametre, već i zato da ostavljaju percepciju ukupne stabilnosti



U tom smislu je Hrvatska prije četiri dana napravila ogroman korak. Da ne govorimo o Srbiji koja uspijeva da se kontinuirano penje na ljestvici uprkos autoritarnoj politici Aleksandra Vučića. To što je on praktično ukinuo opoziciju i stavio pod kontrolu sve ekonomske i političke tokove u zemlji očito biva prepoznato ako ne kao znak stabilnosti ono makar kao potvrda njegove moći, što se onda očito tumači kao znak stabilnosti. U tom smislu je zabrinjavajuća nesposobnost Crne Gore da se, kad već ne uspijeva da se suštinski reformiše i napravi iskorak, ono makar postupno korak po korak mijenja na način da koliko-toliko primjenii ukupnu percepciju o sebi. Tim prije što Crna Gora kao niko drugi u ovom dijelu svijeta zavisi od rejtinga koji joj dodijele kreditne agencije jer i kao turistička i pogotovo kao visoko zadužena zemlja zavisi od toga kako je doživljavaju. &nbsp;Vjeovatno je to i zato što agencije za kreditni rejting posluju potpuno suprotno od balkanskih navika i poslovnih običaja gdje nema čvrstih pravila, a vazda ima osjećaja da se na kraju sve može ispeglati novcem i političkom moći. Kod kreditnih agencija to, međutim, ne prolazi. Nijesu uspjeli ni najjači igrači. Moćnije i od suverenih država







Moć kreditnih agencija i značaj njihovog proizvoda danas je takav da nekada čak vlade povlače direktne političke poteze, čineći štetu na unutrašnjem planu, samo da bi zadobile višu ocjenu. Pogotovo često to čine države u razvoju. Ne zato što namjeravaju da se zaduže već zato da bi se vani prikazale kao društva s transparentnom politikom, tržišnom ekonomijom i time kao prihvatljiv partner. Ali nijesu od toga imune ni najrazvijenije. Primjer koji odlično pokazuje koliko je državama nekada važno dobiti ili zadržati dobar rejting je odluka Vlade Ujedinjenog kraljevstva iz 2009. kada je uveden niz drastičnih mjera štednje s ciljem da se izbjegne sniženje kreditnog rejtinga zemlje i po cijenu određene unutrašnje nestabilnosti.



Prije nešto više od decenije Evropska unija se tresla zbog niza odluka dvije od tri agencije iz „Velike trojke“ koje su bile skeptične prema izgledima Eurozone da lako izađe iz finansijske krize. Počelo je sniženjem rejtinga Portugala. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je tada kazao da EU traži načine da „obuzdava moć agencija sa sjedištem u SAD“ i da „vaga mogućnosti pravnog lijeka nakon što je Moody&#8217;s snizio rejting portugalskog duga“. Onda je S&amp;P zaprijetio da će sniziti kreditni rejting 15 zemalja EU, uključujući Njemačku i Francusku, za jedan ili čak dva stepena navodeći kao razlog „postojane nesuglasice između evropskih kreatora politike o tome kako se boriti protiv trenutne krize povjerenja tržišta“. Na kraju je snižen rejting Francuske. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je tada nagovještavao „otvaranje evropske kreditne agencije“. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je otišao korak dalje pa je predlagao osnivanje „evroazijske“ kreditne agencije. Ništa od toga, međutim, nije bilo. Kina je još ranije, podstaknuta nezadovoljstvom rezultata kreditnih agencija osnovala svoju agenciju Dagong, ali taj potez nije donio željeni rezultat. I velike evropske zemlje na kraju su podvile rep. Uvele su neke regulatorne mjere da se onemogući agencijama da baš kao u slučaju krize 2008. ne predvide ništa, a onda se poslije brane pravnim klauzulama da su one samo „dijelile svoja mišljenja“. No, uprkos određenim pravnim ograničenjima, moć kreditnog agencija ostala je ogromna prema svim državama, čak i Americi gdje je najvećima sjedište. Uostalom, kreditni rejting SAD, još uvijek najveće ekonomske sile svijeta, i dalje je kod Standard &amp; Poorsa AA+, korak ispod najvišeg.



Kao opis moći kreditnih agencija često se citira izjava čuvenog kolumniste New York Timesa Thomasa Friedmana iz 1996. da u svijetu postoje samo dvije supersile: SAD i Moody’s. Prva može da uništi svakoga bombardujući ga, a druga degradiranjem vrijednosti vaših obveznica. „I vjerujte mi, nije uvijek jasno ko je moćniji“, napisao je tada Friedman.

HRVATSKA PRVI PUT DOBILA KREDITNI REJTING A: Zašto su ostale države regiona i dalje u „smeću“, a CG najgora

To se navodi u Izvještaju o radu Fonda za inovacije Crne Gore i Finansijskom izvještaju za 2023. godinu.



Kako navode u Fondu, važan izvor finansiranja inovacija u Crnoj Gori predstavljaju donacije iz programa ulaganja od posebnog značaja za privredu.



U izvještaju se podsjeća da je izmjenama Odluke o ekonomskom državljanstvu od 30. decembra 2021. godine, svaki aplikant bio obavezan, između ostalog, da uplati 100.000 eura na escrow račun namijenjen razvoju inovacionog ekosistema u Crnoj Gori.



Prema jasno definisanim pravilima, tek nakon odobrenja državljanstva aplikantu, sredstva se prenose na žiro-račun Fonda.



Kako se navodi u dokumentu, Fond ne može samostalno donijeti odluku na koji način će koristiti ta sredstva, već je u obavezi da predloži Vladi kako bi bilo najbolje usmjeriti sredstva akumulirana na ovaj način.



“Zaključno sa 31.12.2023. godine, na žiro-računu Fonda koji je otvoren kod Hipotekarne banke, specijalno za ove namjene, deponovano je ukupno 18.400.000 eura. Smatramo da je to izuzetno važan potencijalni izvor finansiranja inovacija, a u budućnosti i nauke u Crnoj Gori”, navodi se u Izvještaju.



U dokumentu piše i da je u 2023. godini, Fond finansirao 68 projekata u iznosu od oko dva miliona eura.



“Kada je riječ o mentorskoj i finansijskoj podršci startap zajednice, Fond je u okviru Programske linije podrške ranoj fazi startapova finansirao 14 projekata u iznosu od 463.420 eura.



Programska linija za provjeru koncepta podržava projekte koji se nalaze u ranoj fazi tehnološke spremnosti i u okviru ove linije je finansirano sedam projekata u iznosu od 236.010 eura.



“U okviru Programa za jačanje inovativnosti novoosnovanih ili postojećih MMSP finansirano je osam projekata u iznosu od 986.488 eura. Kroz program Vaučeri za patentnu zaštitu finansirano je 14 prijava u iznosu od 33.272 eura”, stoji u dokumentu.



U okviru Programske linije za podsticanje inovacione kulture, Komisija je pozitivno ocijenila devet projekata kojima je dodijeljeno ukupno 50.000 eura, dok je za programsku liniju za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije izdvojeno 84.100 eura za 10 projekata.



Pored sedam programskih linija koje se finansiraju iz budžeta Fonda, tokom 2023. godine je otvoren je i Javni poziv za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji.



“Ovaj program predstavlja međuresornu saradnju tri ministarstva: Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva energetike i rudarstva, a Fond je prepoznat kao implementaciono tijelo”, navodi se u Izvještaju.



Pored toga za implementaciju pilot faze ovog Programa za 2023. godinu obezbijeđeno je miliona eura iz sredstava Ministarstva ekonomskog razvoja.

Od ekonomskog državljanstva 18 miliona eura za nauku i inovacije

X-1-875x555

“Ni mjesec dana nakon što je ministarka&nbsp;Naida Nišić&nbsp;na našoj zajedničkoj konferenciji za medije najavila rješavanje pitanja bivših radnika “Košute” danas je, na zadovoljstvo njih i njihovih porodica, to i učinila. Stigla je pravda na koju su čekali skoro tri decenije” napisao je premijer u objavi na društvenoj mreži “X”.



Spajić je u objavi ovim povodom istakao da je “država spremna da izađe u susret svim radnicima i isrpavi sve nepravde u poslednjih 30 godina”.



Podsjećamo, na sastanku predstavnika radnika sa ministarkom Naidom Nišić dogovoreno je da Fond rada Crne Gore, kao garantna instiitucija za isplatu potraživanja nastalih usljed stečaja, preuzme obavezu isplata po zahtjevu za 693 bivša radnika Košute. Takođe, ova institucija preuzeće radnje u cilju povezivanja radnog staža radi ostvarivanja prava na penziju za preko 80 bivših radnika fabrike “Košuta”.



<blockquote class="twitter-tweet">Ni mjesec dana nakon što je ministarka Nišić na našoj zajedničkoj konferenciji za medije najavila rješavanje pitanja bivših radnika “Košute” danas je, na zadovoljstvo njih i njihovih porodica, to i učinila. Stigla je pravda na koju su čekali skoro tri decenije. Država je spremna… <a href="https://t.co/C9kMUkXvYy">pic.twitter.com/C9kMUkXvYy</a>— Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://twitter.com/MickeySpajic/status/1835679515198226445?ref_src=twsrc%5Etfw">September 16, 2024</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Spajić: Stiže pravda za sve obespravljenje radnike &#8220;Košute&#8221;

Ona je rekla da je luksuzni Mercedes Benz Maybach GLS 600 uvezlo pravno lice, ali više detalja nije mogla da saopšti zbog, kako je objasnila, Zakona o carinskoj službi kojim je regulisano da se pojedinačni podaci o fizičkim i pravnim licima, sadržani u carinskim deklaracijama, smatraju službenom tajnom.



Prema njenim riječima, uvoz automobila je smanjen nakon što je 1. jula na snagu stupila zabrana uvoza automobila starijih od 15 godina.



Vučunić je istakla i da Uprava carina bilježi rast prihoda od devet odsto u odnosu na isti period prethodne godine.



Prema podacima Uprave carina, od početka godine oduzeto je 72.040 komada cigareta u vrijednosti od 10.540 eura i 71 kilogram rezanog duvana u vrijednosti 5.175 eura.



U istom periodu oduzeta je krijumčarena roba u ukupnoj vrijednosti od 496.007 eura i zaplijenjeno 120 kilograma marihuane.



<ul><li>0SHARE</li><li><a href="https://www.facebook.com/dialog/feed?app_id=233087937158473&amp;display=popup&amp;name=Uvezeno+22.747+vozila%2C+najskuplji+Majbah+od+200.000+eura&amp;link=https%3A%2F%2Fwww.cdm.me%2F%3Fp%3D2200957&amp;picture=https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2024/09/Majbah.jpg&amp;description=U+Crnoj+Gori+je+od+po%C4%8Detka+godine+je+uvezeno+22.747+vozila%2C+me%C4%91u+kojima+i+luksuzni+Majbah+koji+je+ko%C5%A1tao+skoro+200+hiljada+eura%2C+kazala+je+za+Forbes+magazin+direktorica+Uprave+carina+Maja+Vu%C4%8Dini%C4%87.+Ona+je+rekla+da+je+luksuzni+Mercedes+Benz+Maybach+GLS+..." target="_blank" rel="noreferrer noopener"></a></li><li><a href="https://www.cdm.me/ekonomija/uvezeno-22-747-vozila-najskuplji-majbah-od-200-000-eura/#" target="_blank" rel="noreferrer noopener"></a></li><li><a href="https://www.linkedin.com/shareArticle?mini=true&amp;ro=true&amp;trk=EasySocialShareButtons&amp;title=Uvezeno+22.747+vozila%2C+najskuplji+Majbah+od+200.000+eura&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.cdm.me%2F%3Fp%3D2200957" target="_blank" rel="noreferrer noopener"></a></li><li><a href="https://mail.google.com/mail/u/0/?view=cm&amp;fs=1&amp;su=Uvezeno+22.747+vozila%2C+najskuplji+Majbah+od+200.000+eura&amp;body=https%3A%2F%2Fwww.cdm.me%2F%3Fp%3D2200957&amp;ui=2&amp;tf=1" target="_blank" rel="noreferrer noopener"></a></li><li><a href="https://www.cdm.me/ekonomija/uvezeno-22-747-vozila-najskuplji-majbah-od-200-000-eura/#" target="_blank" rel="noreferrer noopener"></a></li></ul>

Uvezeno 22.747 vozila, najskuplji Majbah od 200.000 eura

radnici-kosute-foto-cetinjski-list-1000x555

Iako su optimistični nakon prošlonedjeljnog sastanka sa ministarkom, radnici ne odustaju od protesta dok se ne definiše sporazum o načinu rješavanja njihovog dugogodišnjeg problema.



U današnjoj izjavi za RTV Cetinje predstavnica radnika Dijana Vujović kaže da se nada da je ministarka pregledala njihovu dokumentaciju i da će sjutra zauzeti pozitivan stav u odnosu na njihov problem.



Podsjetimo, radnici već pola godine protestuju na Kruševom ždrijelu, tražeći novac koji su zaradili davne 1996. godine, kao i povezivanje radnog staža.

Radnici Košute ponovo sjutra blokiraju put

Međutim, uz optimizam dolaze i ozbiljne brige. Neki od dugogodišnjih posjetilaca Budve, koji su ranije godinama dolazili u ovaj grad, najavili su da sljedeće godine neće odmarati ovdje, nezadovoljni izgledom, higijenom i nedostatkom reda u gradu. Iako se Budva još uvijek percipira kao atraktivna destinacija za mlađu populaciju, mnogi gosti, koji su ranije bili vjerni Crnogorskom primorju, razmišljaju o promjeni destinacije. Problemi poput neregulisane infrastrukture, loše organizacije i gužvi dodatno otežavaju održavanje konkurentnosti. Ipak, hotelijeri i izdavaoci smještaja ulažu napore da zadrže postsezonski promet kroz prilagođavanje cijena i fokusirajući se na kvalitet usluge, u nadi da će sezona biti signal za nužne promjene u crnogorskom turizmu.



<h3>Manje rezervacija</h3>



 Mića Ivanović, pomoćnik generalnog direktora hotela ,,Budva“ i direktor prodaje, kazao je Pobjedi da imaju dobre najave za postsezonu i da su imali već dosta potvrđenih događaja i grupa već u maju.



,,Septembar i oktobar su mjeseci koji su nama vrlo traženi, u kojima imamo veliki broj upita za konferencije i grupne dolaske. Trenutno nam je septembar na istom nivou kao prethodne godine na nekih 90 odsto, oktobar je bolji u odnosu na prošlu godinu za nekih 10 do 15 odsto što se tiče popunjenosti. Što se cjenovne situacije tiče, ove godine imamo rast srednje prosječne cijene za oba mjeseca. Primjećujemo da je manje individualnih gostiju, da je pad broja gostiju preko onlajn kanala i da je mali broj rezervacija u last minute i walk in. Posljednjih dana imamo dosta otkazivanja onlajn rezervacija za naredni period i to većinom zbog otkazanih letova&#8221;, napominje Ivanović.



Objašnjava da je period postsezone predviđen većinom za grupna putovanja. Struktura gostiju se u velikom obimu razlikuje od sezone, jer je ova sezona imala šaroliku lepezu gostiju iz raznih djelova svijeta, dok je situacija u postsezoni svedena na svega nekoliko zemalja.



,,Ukoliko izuzmemo seminare, koji okupljaju učesnike uglavnom iz regiona i domaće goste, grupnih dolazaka imamo sa tržišta Izraela, Turske, Švajcarske, Argentine, Francuske. Naši stalni partneri, koji nam rade tržište Velike Britanije, potrudili su se da ove godine u postsezoni imamo rekord kada je u pitanju to tržište&#8221;, ističe Ivanović dodajući da je postsezona jako bitna za održivost hotela i da nekada može biti mač sa dvije oštrice.



,,Ako se iz prevelike želje za dobrim rezultatima postave prevelike cijene, vrlo često se postiže negativan efekat. Dakle, formiranje cijena u postsezoni i samo bukiranje se vrše prije glavne sezone i većina rezervacija se tada i potvrdi, pa se već unaprijed zna sa kakvom postsezonom ćemo imati posla. Na sreću, pošto se nijesmo mogli osloniti na individualne dolaske, grupama i događajima popunili smo kapacitete našeg hotela, a primijetno je da je individualnih dolazaka, nažalost, sve manje u postsezoni posebno u periodima radnih dana. Vikendom ima više gostiju, ali to kratko traje&#8221;, kazao je Ivanović.



A najveći izazov i ove postsezone jeste radna snaga. Poslije završene uspješne sezone i završetka ljetnjih raspusta, Ivanović kaže da im je dosta sezonskog personala zaključilo ugovore, a sačekao ih je obiman posao.



,,Radnici koji su odradili sezonu su poprilično iscrpljeni i treba uhvatiti novi ,,udah“ da se uspješno odradi postsezona. Novih radnika je, nažalost, sve manje i manje na tržištu i to je gorući problem svih hotelijera. Drugi veliki problem jeste avio-dostupnost, odnosno naša nepovezanost&#8221;, naglašava Ivanović.



Što se tiče glavne sezone, ističe da su ipak zadovoljni iako imaju pad rezultata dodatnog sadržaja.



,,Iako smo imali nevjerovatnih problema u julu, izvođenjem radova na glavnoj ulici i preusmjeravanjem saobraćaja na šetalište tik uz hotel, uspjeli smo postići dobre rezultate. Nikad veće izazove nijesmo imali kao u avgustu ove godine. Što se tiče ostvarnih rezultata dodatnih sadržaja hotela, imamo evidentan pad. Sva dodatna prodana mjesta hotela imaju drastičan pad potrošnje, što nam ukazuje da su gosti ove sezone bili spremni da plate samo smještaj bez ikakvih dodatnih usluga. Nažalost, ova godina je pokazala da je Budva i dalje interesantna destinacija za mlađu populaciju. Dosta stalnih gostiju je vrlo nezadovoljno izgledom i higijenom u grada&#8221;, kaže Ivanović naglašavajući da gosti, koji obožavaju Budvu i dolaze godinama na odmor, ozbiljno razmišljaju da od sljedeće godine promijene destinaciju jer je Budva neuređena, prljava, bez ikakvog reda i smisla.



,,Užasnuti su stanjem Starog grada i odnosom prema prelijepoj Budvi koju pamte po mnogo boljem i ljepšem izdanju. Iskreno se nadam da će nam ova sezona biti opomena kako ne treba raditi i kako se ne smije odnositi prema jednoj turističkoj destinaciji ukoliko se razmišlja o održivosti&#8221;, poručuje Ivanović.



Direktor hotela ,,Lighthouse“ u Herceg Novom, Jovan Vukalović&nbsp;tvrdi za Pobjedu da su najave za postezonu na nivou prošlogodišnjih.



,,Neće doći do nekog značajnijeg povećanja. Očekujemo već od Nove godine pa do završetka Praznika mimoze solidnu popunjenost&#8221;, kazao je Vukalović.



Što se tiče profila gostiju u njihovom hotelu, uglavnom dolaze učesnici sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija, a prisutan je i određeni broj agencijskih gostiju koji su dio aranžmana obilaska Balkanskog poluostrva.



,,Kad pričamo o ljetnjoj sezoni, naši gosti su dominantno iz regiona kroz, već dugogodišnju, saradnju sa agencijama preko kojih ostvarujemo najveći broj noćenja&#8221;, ističe Vukalović i dodaje da u postsezoni sada prilagođavaju cijene.



,,Odobravamo posebne popuste i cijene u vansezoni. Budući da je sastav gostiju prilično ,,šarolik“, cjenovna politika u najvećoj mjeri zavisi od vrste usluge, dužine boravka i broja gostiju&#8221;, kaže Vukalović.



Kao najveći nedostatak navodi neizgrađenost Herceg Novog kao vansezonske destinacije.



,,Smatram da bismo kao grad morali imati mnogo više sportskih, dječjih i uopšte sadržaja prilagođenih boravku porodica. Imamo vrlo blizu u okruženju primjere kako se za desetak godina, stvaranjem uslova za kreiranje sadržaja, dešavaju transformacije destinacija u pozitivnom smislu kada je u pitanju broj gostiju i posjećenost uopšte&#8221;, tvrdi Vukalović.



<h3>Izazovi</h3>



 A ljetnja sezona je, kako ističe, za njih bila uspješna, ali su je pratili brojni izazovi.



,,Možemo reći da veliku većinu njih (problem saobraćajnih gužvi i nedostatka parkinga, problemi sa bukom, nesprovođenje pravila o plažnom redu, problemi sa radnom snagom, sa vodosnabdijevanjem&#8230;) naglašavamo već duži niz godina, ali nažalost bez nekih realnih izgleda da će biti riješeni u dogledno vrijeme&#8221;, poručuje Vukalović.



Za izdavaoce privatnog smještaja postezona je, kako ističe njihov predstavnik Jovan Rosić, krenula odlično početkom septembra zahvaljujući vremenskim prilikama.



,,Nažalost, loša vremenska prognoza ove nedjelje je usporila last-minute buking, ali možemo reći da je, u prosjeku, broj gostiju sličan prošlogodišnjem&#8221;, ističe Rosić.



Profil gostiju u postsezoni, po njegovim riječima, nešto je drugačiji nego u sezoni.



,,Početak školske godine i ispitni rokovi na fakultetima uglavnom diktiraju strukturu gostiju. To su uglavnom odrasli i porodice sa malom djecom. Iskusni gosti koji dolaze u Crnu Goru godinama, posebno posjetioci Primorja, znaju da je septembar najbolji mjesec za odmor, jer je znatno mirnije, nema gužve i temperature su prijatnije. Naravno, i cijene su znatno povoljnije nego u julu i avgustu&#8221;, kaže Rosić.



U ovom periodu, kako ističe, prilagođavanje cijena je neizbježno.



,,Svi koji se ozbiljnije bave turizmom znaju da je rezultat u postsezoni pravi pokazatelj odnosa cijene i kvaliteta, jer je jul i avgust znatno lakše prodati. Gosti imaju mnogo veći izbor smještaja u postsezoni pa ih je potrebno privući dobrim sadržajima i kvalitetnom uslugom. Dobar marketing u kombinaciji sa kvalitetom i dinamičnim formiranjem cijena pravi je recept za uspjeh&#8221;, tvrdi Rosić, dodajući da im je trenutno najveći izazov loše vrijeme.



,,Imali smo određeni broj otkazanih rezervacija, a last minute rezervacije su uglavnom kraći boravci ljudi koji su već u Crnoj Gori&#8221;, naglašava Rosić dodajući da su članovi udruženja, sa kojima sarađuju, zadovoljni sezonom.



,,Većina je ostvarila bolji rezultat u poređenju sa prošlom godinom. Ove godine, glavni problemi gostiju su velike gužve na putevima, granicama i aerodromima, nezavršeni građevinski radovi i loše organizovan i skup taksi prevoz. Izdavaoci su imali dosta problema sa nestabilnom elektro mrežom, posebno na Primorju. Jedna od zamjerki je i nedostatak podrške nadležnih institucija za koje su mali ugostitelji praktično nevidljivi i takav ambijent kreira neuređeno tržište sa nedefinisanom ponudom bez jasne strategije. Naravno, pojedinci sa kojima sarađujemo ostvaruju odlične rezultate svojim trudom i ulaganjem, ali to nije dovoljno za kreiranje brenda kakav Crna Gora zaslužuje&#8221;, kazao je Rosić.

Grupni aranžmani dominiraju, razočarenje gostiju raste

economy-2553884_1280

Premijer Milojko Spajić je ranije najavio formiranje državnog preduzeća kao odgovor na visoke cijene koje građani gledaju u maloprodaji, a ono će biti zaduženo ne samo za robne reserve, već i za direktnu dostavu građanima iz robnih rezervi.



Mjesec i više od ove premijerove najave, formiranje robnih rezervi i dalje je samo u planovima i strategijama. Da bi s riječi trebalo preći na djela, pokazala je analiza Ekonomskog fakulteta urađenja još prije dvije godine.



&#8220;Prvi zaključak je da su Crnoj Gori potrebne robne rezerve i da ih treba formirati. To bi koštalo oko 21 i po milion od tog iznosa bilo bi potrebno 19 miliona da se izvrši kupovina i plate dodatni troškovi nabavke roba dok bi nekih do 2 miliona bilo potrebno godišnje izdvajati kako bi se te robne rezerve skladištile i kako bi se njima adekvatno upravljalo kroz Agenciju za strateške rezerve Crne Gore&#8220;, kaže Bojan Pejović sa Ekonomskog fakulteta.



Posljednji direktor robnih rezervi Miro Blečić, s druge strane procjenjuje da bi državi za taj posao trebalo minimum tri mjeseca, ali i mnogo više novca.



&#8220;Kapaciteti koji su bili u vlasništvu Direkcije robnih rezervi su dosta zapušteni, rujinirani, ispražnjeni. Vjerovatno taj nominalni iznos će biti veći. Ali pazite, opet, naglašavam, to je minorno malo u odnosu na ono što može da nam se desi, ako ostanemo bez državnih rezervi, ili ih neorganizujemo&#8221;, kazao je Blečić.



A osjetli smo i to prije nešto više od dvije decenije, kada ih je tadašnja Vlada Mila Đukanovića ukinula uz obrazloženje da su neisplativa. Ta odluka, kako je pokazala analiza Ekonomskog fakulteta, bila je pogrešna, baš kao i sadašnja očekivanja vlade da će osnivanjem robnih rezervi smanjiti inflaciju.



&#8220;Ukoliko imamo visoke cijene nekih proizvoda u dugom roku to je već rezultat nekih tržištnih djelovanja i u tom slučaju bi efekat robnih rezervi u Crnoj Gori bio manji. Inflacija je regionalni i globalni problem, zemlje u regionu imaju robne rezerve , zemlje EU imaju robne rezerve, ali se i oni suočavaju sa problemima inflacije&#8221;, kaže Pejović.



U skladištima bi se čuvale zalihe osnovnih životnih namirnica poput brašna, šećera, ulja, soli, krompira, mesa, ali i određenih ljekova, i sanitetskog materijala. Time bi robne rezerve bile prilika i za poljoprivredne proizvođače da računaju na siguran plasman naročito viškova proizvoda.



&#8220;Da one budu podsticaj privrednom razvoju, da praktično ne budu teret ili balas dodatni budžetskoj potrošnji, nego da sopstvenim kapacitetima i inicijalnim kapitalom podstiču razvoj poljoprivreda prije svega i prerađivačke industrije&#8221;, naglađava Blečić.



Crna Gora nema ni rezerve naftnih derivata, a zakon koji predviđa njihovo osnivanje od juna čeka usvajanje u Skupštini.

Analiza Ekonomskog fakulteta: Formiranje robnih rezervi državu bi koštalo 22 miliona eura

32746dbfad7ffc2b604bedaa5c7a4f88

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je skoro 1,31 milijardu EUR, što je 1,58 odsto više nego u julu.



Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 30,64 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 402,25 miliona EUR.



Kako se navodi, 50,84 odsto ukupnog iznosa blokade ili 667,44 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.



U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,75 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 42,91 milion EUR, što je 3,27 odsto ukupnog iznosa blokade.



Duže od godinu u blokadi je 18,97 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,27 milijardi EUR.

U blokadi skoro 21 hiljada kompanija

images

viber_image_2023-09-26_20-30-00-789

I pored trenutne akcije Limitirane cijene odnos plata i cijena u marketima i dalje nije prihvatljiv, stav je građana.



„Moglo bi još ponešto, što više da idu niže to bi bilo bolje, bar neki osnovni prehrambeni artikli da se snize i da ostanu na tome, što je bitnije mnogo“; „Ništa mi ne znači, na cjelokupnu kupovinu možda euro manje, s obzirom na cijene meni je beznčajno“;“Trebalo bi još, da narod može malo da diše, nemamo mi neke plate i penzije da možemo da živimo bolje“, neki su od komentara građana.



Iako je nastojanje Vlade da se na određeni način pomogne građanima uvijek opravdano, postavlja se pitanje kakve će biti posljedice aktuelne akcije, navodi Mulešković.



„Ono što su nam pokazale i prethodne akcije je da se nakon završetka cijene vrate na staro, a tokom implementacije akcije ono što jeste loša strana je da druge cijene, gdje nemamo limitirane marže, porastu da bi se nadoknadile marže koje su limitirane“, objašnjava Mulešković.



Zabrinjava, ističe Mulešković, što Vlada sa jedne strane limitira marže, a sa druge najavljuje uvećanje PDV-a i akciza, što, objašnjava, direktno utiče na rast cijena.



„Takođe, povećanje zarada dovodi do rasta cijena, pa je samim tim za očekivati da dođe do rasta ostalih cijena u ovom periodu kada su limitirane marže“, navodi Mulešković.



Mulešković kao dugoročno rješenje vidi povećanje produktivnosti i proizvodnje crnogorskih proizvoda i zaključuje da se protiv inflacije ne možemo boriti povećanom potrošnjom.

Mulešković: Sa novim povećanjem zarada doći će i do rasta cijena

I. Đoković

Ovakva raspodjela mandata jasno ukazuje da nijedna od koalicija i partija neće moći samostalno da vrši vlast, te će biti potrebno formiranje postizbornih koalicija. Analiza rezultata sa prethodnih lokalnih izbora iz 2020. godine koji su održani u tom gradu kao i sa raspodjelom glasova na parlamentarnim izborima 2023. pokazuje rast podrške Bošnjačkoj stranci, međutim daleko [&hellip;]

ANALIZA BROJKAMA IZBORA U GUSINJU: Kako su se prelivali glasovi od 2020. do juče | Standard

ANALIZA BROJKAMA IZBORA U GUSINJU: Kako su se prelivali glasovi od 2020. do juče

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su danas u 17.31 časova obaviješteni od strane kolega iz Odjeljenja bezbjednosti Budva da se jedna osoba vozilom uputila iz pravca Budve u pravcu Cetinja, odnosno Podgorice, te da kod sebe ima oružje&#8221;, navodi se u saopštenju Uprave policij Kako pojašnjaaju u saopštenju, policija je na Cetinju izdala naređenje da se [&hellip;]

Vujačić uhapšen u policijskoj potjeri, uperio pištolj na policajce | Standard

Vujačić uhapšen u policijskoj potjeri, uperio pištolj na policajce

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Do nezgode je došlo, kako navode iz policije, prilikom sudara dva vozila. &#8220;Za sada nije poznato koliko osoba je povrijeđeno&#8221;, kazali su iz Uprave policije. Saobraćaj na putu Danilovgrad &#8211; Nikšić je u prekidu. Uviđaj je u toku.

Težak udes dva vozila u Budošu, ima povrijeđenih | Standard

Težak udes dva vozila u Budošu, ima povrijeđenih

Smatra da neke koalicije predstavljaju spas za opstanak određenih politička subjekata jer je upitno da li bi samostalnim nastupom prešli cenzus. &#8220;Neke od crnogorskih partija se dugo vremena nalaze na ivici cenzusa pa tako godinama pribjegavaju koalicionom nastupu&#8221;, smatra Vukadinović, a prenosi Gradska. U svojoj analizi navodi koje partije vide najveći interes u koalicionim aranžmanima. [&hellip;]

Vukadinović: Neke partije su dugo na ivici cenzusa i zato su im koalicije spas za opstanak | Standard

Vukadinović: Neke partije su dugo na ivici cenzusa i zato su im koalicije spas za opstanak

On je negirao da je nedozvoljeno držao pištolj browning u kući svoje majke pojašnjavajući da se radi o službenom oružju. Stojanović je iznio odbranu nakon što je specijalno tužilac Jovan Vukotić odbio predlog odbrane da se u ovom slučaju sklopi sporazum o priznanju krivice. Proces vodi sudija Igor Đuričković. &#8220;Iskreno se kajem za odluku koju [&hellip;]

Stojanović priznao učešće u švercu cigareta: Iskreno se kajem za odluku koju sam donio | Standard

Stojanović priznao učešće u švercu cigareta: Iskreno se kajem za odluku koju sam donio

Javni poziv za brendiranje Sportskog centra „Morača“ raspisan je prvi put 16. jula 2024. godine na koji nije stigla nijedna ponuda, dok je drugi javni poziv raspisan 28. avgusta tekuće godine i kompanija MTEL bila je jedini ponuđač. &nbsp; &#8220;Danas sa ponosom možemo da objavimo da će se u naredne tri godine Sportski centar zvati [&hellip;]

Sportski centar „Morača“ postaje „MTEL Dvorana“ | Standard

Sportski centar „Morača“ postaje „MTEL Dvorana“

On je najavio da će stočarima čije su krave eutanizirane jer su bile zaražene Q groznicom biti nadoknađena šteta. “Nadoknadićemo i platićemo. Kome je šta nadoknađeno kada je na hiljade građano umrlo od korone? Jesu li nadoknađeni djeci roditelji? I zašto sad ta pompa, a oko četiri hiljade ljudi je preminulo od korone”, rekao je [&hellip;]

(VIDEO) Joković uporedio uginule krave sa ljudima umrlim u korone | Standard

(VIDEO) Joković uporedio uginule krave sa ljudima umrlim u korone

&#8220;Ono što Vučić nije htio za sebe, htio je preko svoje posluge za Crnu Goru. Kako samo zvuči činjenica da su na rezoluciji o Jasenovcu insistirali, inicirali je i na kraju je izglasali oni koji ne priznaju ono nad čime se čitav civilizovani svijet zgražava, a to je genocid u Srebrenici? Hrvatska građanska inicijativa nastavlja [&hellip;]

Vuksanović: Vučić od posluge u Crnoj Gori dobio ono što je htio kod sebe | Standard

Vuksanović: Vučić od posluge u Crnoj Gori dobio ono što je htio kod sebe

08bc54528d5dd486ed9634681c8659e8

Temperature u Portugalu su tokom vikenda premašile 30 stepeni Celzijusa i očekuje se da će ostati povišene danima. Najmanje dvije osobe su poginule u požarima, javljaju lokalni mediji, prenosi BBC.



Portugalske vlasti kažu da postoji najveći mogući rizik od izbijanja šumskih požara u mnogim centralnim i sjevernim regionima zemlje do srijede, s tim da prijetnja ostaje &#8220;veoma visoka&#8221; do petka.



Deset hektara hektara već je izgorjelo između Porta i Aveira na sjeveru, objavila je portugalska novinska agencija Lusa.



Lokalni mediji javljaju da su bolnice u pogođenim područjima primile osobe s opekotinama, poteškoćama s disanjem i drugim povredama od požara.



Policija je zatvorila autoputeve, uključujući glavnu cestu između glavnog grada Lisabona i Porta.



Najmanje 12 vatrogasaca je povrijeđeno, od kojih dvojica teže.

Hiljade vatrogasaca bore se sa požarima širom Portugala

53982931139_9864cf6c33_o-1000x555

Pored premijera, medijima će se obratiti ministar finansija Novica Vuković i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.



Nije poznato šta je tema konferencije.

Milojko Spajić se obraća javnosti u podne

thumbnail_expanse

Ako se pitate kako da se zabavite pred kraj ljeta, imamo savršen predlog. Pravo je vrijeme da zaigrate fudbal na plaži. Međutim, zna se koji dio utakmice je svima omiljen i kada atmosfera dostiže vrhunac.



Naravno, to je izvođenje penala. Zbog toga je provajder<a href="https://meridianbet.me/sr/kazino?a=4569&amp;c=1"> slotova Expanse Studios </a>kreirao igricu <a href="https://meridianbet.me/sr/kazino?a=4569&amp;c=1">Beach Penalties</a>. Poenta je postići gol sa penala, a veći broj pogodaka donosi veće dobitke.



Igra posjeduje nekoliko nivoa koji donose različite dobitke. Možete odabrati vrhunskog napadača ili golmana koji je specijalista za odbranu penala.U zavisnosti od nivoa koji odaberete i isplate su različite.



Sa obje strane postavke igre ćete vidjeti veliki broj navijača, dok obalu iza gola zapljuskuju vreli morski talasi. <a href="https://meridianbet.me/sr/kazino?a=4569&amp;c=1">Beach Penalties </a>možete isprobati ekskluzivno samo u <a href="https://meridianbet.me/sr/registracija?a=4569&amp;c=1">Meridianu</a>.



S toga ne čekajte, postavite loptu na bijelu tačku, prevarite golmana i ostvarite eksplozivne dobitke!



Registrujte se na meridianbet.me sajtu ili mobilnoj aplikaciji, verifikujte svoj nalog i<a href="https://meridianbet.me/sr/registracija?a=4569&amp;c=1"> preuzmite 50€ bonusa i 50 besplatnih rundi na Win&amp;go</a>!

VRELA LJETNJA ZABAVA: Zaigraj FUDBAL NA PLAŽI i preuzmi SPEKTAKULARAN DOBITAK!

IMG_1627-1000x555

“Vjerujem da će oni kao društveno odgovorna kompanija, svjesna negativnog imidža odluke da Morača ne stoji u imenu Sportskog centra, prihvatiti moj kompromisni predlog”, navodi Mugoša.



SC Morača je, ističe on, sastavni dio DNK svakog građanina Podgorice i mjesto koje je ugostilo makar jednog člana svake podgoričke kuće.



“Preimenovanje SC Morača samo u ime sponzora predstavlja brisanje tradicije, odnosno istorije i kulture ovog grada i predstavlja manjak osjećaja za ono što ovaj grad čini plavo bijelim”, poručuje Mugoša.

Mugoša: Pozivam kompaniju MTEL da u imenu Sportskog centra ostane Morača

“On je prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje u Kotoru”, navodi policija na mreži X.



<blockquote class="twitter-tweet">🚔Službenici <a href="https://twitter.com/PolicijaCG?ref_src=twsrc%5Etfw">@PolicijaCG</a> u <a href="https://twitter.com/hashtag/KO?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#KO</a>, su na magistralnom putu Tivat-Kotor, lišili slobode vozača B.K. (51) koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2⃣,0⃣5⃣ g/kg. On je prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje u Kotoru.&mdash; Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) <a href="https://twitter.com/PolicijaCG/status/1835935910929567760?ref_src=twsrc%5Etfw">September 17, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Kotor: Uhapšen vozač, vozio sa 2,05 promila

“Slavna slobodarska prošlost Žabljaka i Crne Gore, za čiju slobodu su životе položili brojni Durmitorci, opominje nas i sada da, više nego ikada prije, moramo čuvati temeljne vrijednosti antifašizma, kao osnovnih postulata na kojima je izgrađeno naše društvo. Zato se danas sa pijetetom i zahvalnošću sjećamo herojstva, hrabrosti i vizije stanovnika durmitorskog kraja i njihove borbe za slobodu i dostojanstvo naše zemlje”, naveo je Milatović.



Stoga je, dodaje, naša dužnost da u vremenima mira i slobode, uložimo dodatan napor, i da marljivim radom razvijamo Žabljak i Crnu Goru, kako bi stvorili bolju i sigurniju budućnost za sve građanke i građane naše zemlje.



“Smješten u srcu crnogorskog sjevera, okružen netaknutim ljepotama nacionalnog parka Durmitor, kao što su kristalno čisto Crno jezero, moćni vrhovi Bobotovog kuka i Savinog kuka, Sedla i Prutaša – sa veličanstvenim pejzažima koji ostavljaju bez daha i predstavljaju glavni potencijal za dalje unaprjeđenje turističke ponude u ovom kraju. Zato, razvoj održivog turizma, koji će sačuvati prirodna bogatstva, ali istovremeno omogućiti ekonomski prosperitet lokalne zajednice, u narednom periodu mora biti u fokusu donosilaca odluka na lokalnom i državnom nivou”, ističe on.



Kako je dodao Milatović, pametna ulaganja u infrastrukturu, plansko upravljanje prostorom, otvaranje novih radnih mjesta kroz intenziviranje investicionog ciklusa, ali i briga o resursima – mora biti prioritet.



“Jedino se na taj način Žabljak može svrstati u red sa razvijenim regionalnim i evropskim turističkim centrima, što ovaj grad sa bogatstvom svojih prirodnih ljepota i nemjerljivim ljudskim potencijalom apsolutno zaslužuje. Želim da istaknem da u meni, kao Predsjedniku Crne Gore, imate snažnu podršku i iskrenog partnera za sve konstruktivne inicijative i aktivnosti koje su usmjerene na razvoj vaše opštine i razvoj našeg sjevera. Još jednom, uz najbolje želje za lični i profesionalni napredak, čestitam vam Dan opštine i želim puno uspjeha u godinama koje su pred nama”, stoji u čestitci predsjednika Milatovića.

Milatović čestitao Dan opštine: Da marljivim radom razvijamo Žabljak i Crnu Goru

meta-6946715_1280_506x900

&#8220;Nakon pažljivog razmatranja, proširili smo našu akciju protiv ruskih državnih medija&#8221;, navodi se u obrazloženju Meta agenciji Frans pres.



Odluka o zabrani je donijeta pošto je američki državni sekretar Entoni Blinken u petak osudio destabilizujuće aktivnosti ruskog medija RT (Russia Today).



Blinken je ocijenio da je RT pretvoren u ogranak ruske obavještajne službe u svijetu.