Video
MUP je u julu 2019. godine, dok je njim upravljao Mevludin Nuhodžić, od Agencije za zaštitu ličnih podataka tražio i dobio saglasnost za uvođenje video nadzora na teritoriji Podgorice, Bara, Budve i Cetinja.
Ivanović podsjeća da su cjelokupan postupak nabavke opreme za projekat video nadzora pratile “brojne kontroverze”.
„ Ja ću podsjetiti da je ovaj tender sproveden 2019. godine, da je tekst mijenjan šest puta. Iz ODT-a su BIRN-u rekli da su formirali predmet povodom ovog slučaja i pokrenuli postupak koji je i dalje u fazi izviđaja. Ono što je zanimljivo je da su se do danas promijenile četiri Vlade i četiri ministra i niko od njih javnosti nije objasnio zašto je nabavljen softver za prepoznavanje lica i kako se prikupljaju podaci“, kazao je Ivanović.
U izvještaju Agencije za zaštitu ličnih podataka, navodi se da, tokom nadzornog perioda 2021. i 2022. godine, softver nije bio u funkciji već u fazi implementacije, kaže Ivanović.
„ Zbog toga oni nijesu mogli da utvrde da li je MUP prekomjereno obrađivao lične podatke građana. Mi smo zatim opet pitali Agenciju da li su vršili nove nadzore i oni su odlučili da nakon pitanja BIRN-a pokrenu novi postupak“, ističe Ivanović.
Brojni su rizici koje sa sobom nosi upotreba ove vrste nadzornog sistema, a preduslov za njegovo korišćenje je visok stepen povjerenja građana u institucije sistema, što u Crnoj Gori, prema riječima Ivanovića, nije slučaj.
“Ovakvi sistemi se upravo koriste više u državama koje su bliže autokratijama nego demokratijama i takvim državama upravo služe za disciplonovanje građana“, dodaje Ivanović.
Sporno je i to što za razliku od drugih država, gdje se koriste ovakvi sistemi, u Crnoj Gori ne postoji procjena rizika od upotrebe istih, napominje Ivanović.
Preporučeno
Zaključuje da odgovora na brojne upite, koje je BIRN uputio resornom ministarstvu, odgovora nije bilo, pa se nameće pitanje zašto je softver nabavljen i koliko je on koštao građane Crne Gore.
