Vikipedija na crnogorskom jeziku, za sada, ne može biti uspostavljena, jer je jezički komitet Vikipedije (LangCom) dao negativno mišljenje i smatraju da je crnogorski jezik, kao srpski, hrvatski i bošnjački, grana srpsko-hrvatskogjezika, zbog čega ocjenjuju da su postojeće vikipedije na ova tri jezika razumljive za sva četiri naroda.

Ovu informaciju, u intervjuu Pobjedi saopštio je publicista Slobodan Jovanović, koji je dio tročlanog tima zaduženog za uspostavljanje Vikipedije na crnogorskom jeziku, koji ističe da “činjenica da smatraju greškom što su odobrili vikipedije na ostala tri jezika ne može potrti utisak da se radi o nefer odnosu”.

“Mi to doživljavamo kao diskriminaciju”, naglasio je on.

Kako bi pokušali da prevaziđu ovu neprijatnu situaciju, a s obzirom na to da je, prema dostupnim informacijama, nemoguće promijeniti stav jezičkog komiteta, crnogorski tim direktno će, uz podršku crnogorskih institucija, da se obrati osnivaču Vikipedije, sa, kako kaže Jovanović, vrlo jakom argumentacijom, pozivajući se na standarde koje je Vikipedija postavila.

“Mi smo ne samo krajem 2017. dobili jezički standard ISO 639-2, već i početkom ove godine ISO 639-3, što crnogorski jezik potpuno definiše kao zaseban jezik. Utoliko je neprimjerenije što nijesmo dobili vikipediju kad se zna da se u dva navrata podnosio zahtjev za dobijanje Vikipedije na crnogorskom jeziku koji su odbijeni pod obrazloženjem da crnogorski jezik nije standardizovan. Odgovor koji dobijamo na naše pominjanje te činjenice je da je Vikipedija u međuvremenu pooštrila uslove za dobijanje vikipedije zbog velikog broja zahtjeva, te da su oni sve varijante jezika, koje po njima potiču od jednog osnovnog jezika, izuzeli od prava na vikipediju. Pribjegava se i argumentima da je Vikipedija slobodna vikipedija, dostupna svim zainteresovanima, te da mi, Crnogorci, imamo slobodan pristup svim postojećim vikipedijama (četiri), koje, prema njihovom mišljenju mi “razumijemo””, naglasio je on..

Na pitanje jesu li se obratili osnivaču Vikipedije Jovanović je odgovorio da iako Vikipedija spada u instituciju koja je slobodna i nije povezana sa državnim institucijama, smatrali su da je veoma važno da država Crna Gora bude uključena u ovaj proces.

“Uostalom, javna je tajna da države iz okruženja ulažu ogromne resurse u vikipedije na njihovim jezicima, čineći to na razne načine. Pošto naša test Vikipedija ima tri administratora, od kojih sam ja jedan, nas trojica ne raspolažemo potrebnim resursima da se jedan takav pritisak na osnivača napravi. Napisao sam pismo za osnivača Vikipedije, i na crnogorskom i na engleskom, sa apsolutno ubjedljivom argumentacijom da smo po više osnova uskraćeni na slobodan i ravnopravan pristup Vikipediji, da smo potpuno nepravedno uskraćeni u odnosu na ostale tri jezičke grupe da, pod istim uslovima, ostvarimo pravo na vikipediju na svom jeziku, da se Vikipedija zloupotrebljava prema crnogorskom narodu iznošenjem neistina i u političke svrhe, potkrijepivši to brojnim primjerima. U toj argumentaciji sam koristio sve one standarde koje je Vikipedija postavila kao osnov svog djelovanja”, kazao je Jovanović.

On se sastao sa ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem i prezentovao mu sve ovo.

“Obavili smo temeljit razgovor u kojem smo se saglasili da je princip da se obratimo direktno osnivaču Vikipedije najbolji, te da ćemo imati podršku u tim aktivnostima. Dobio sam od gdin Bogdanovića punu podršku za sve što sam mu prezentirao. Poslao sam Ministarstvu pisma i na crnogorskom i na engleskom namijenjena osnivaču Vikipedije, kako bi samo Ministarstvo moglo sprovesti dalje aktivnosti unutar Vlade. Čekam odgovor i eventualno poziv za pojašnjenje nejasnoća, ukoliko ih ima u onome što sam prezentirao. Očekujem poziv ministra Bogdanovića ili bilo koga koga Vlada smatra da treba da se pozabavi ovim pitanjima”, zaključioj e Jovanović.