Video
Portalu Javnog servisa, nedavno se obratio čitalac koji je ispričao da je konobar u jednom kafiću u Podgorici prilikom naplate računa, slikao podatke sa kartice. Samo nekoliko sati nakon što je napustio ugostiteljski objekat počele su da stižu poruke – iz online prodavnica obavijestili su ga o uspješnoj kupovini.
“Bio sam šokiran i nijesam znao o čemu se radi, svaki čas dolazile su poruke, prvo kupovina od 20 eura, pa od 30 eura, pa nakon toga deset eura. Pogledao sam u novčanik, kartica je bila tu, ali sam se sjetio da je konobar uzeo moju karticu i naplatu obavio daleko od mene. Slikao je podatke i kasnije to odlično iskoristio”, naveo je čitalac.
Balota kaže da je upravo to ključan razlog zašto kartica uvijek treba da vam bude “na oku”.
“Konobar može da izvrši plaćanje i donošenjem POS terminala do vašeg stola. Za manje iznose novca, do 50 eura, POS uređaj neće tražiti vaš PIN kod. Međutim ukoliko neovlašćena osoba ima vaše podatke sa kartice: broj kartice (broj na prvoj strani platne kartice), datum do kada važi platna kartica i CVV kod (tri cifre na poleđini platne kartice), onda može izvršiti online trgovinu i kada nema karticu kod sebe”, ističe Balota.
Zbog toga je važno, da nikada ne slikate vašu karticu i šaljete podatke, da je držite blizu sebe, a ukoliko primjetite da ste je izgubili, odmah je blokirate preko vašeg e/m banking servisa ili pozivom call centra banke.
Onlajn kupovina
Govoreći o pouzdanoj trgovini putem interneta, Balota kaže da je važno poštovati pravila, naročito bi trebalo da budemo sigurni da je web stranica za trgovinu regularna, kao i da su lični podaci koje ostavljamo i novac kojim plaćamo zaštićeni.
Za to je potrebno obezbijediti posebnu karticu za online kupovinu i pridržavati se pravila za sigurno ponašanje prilikom online trgovine.
“Predlaže se da platna kartica koju koristite za online trgovinu bude odvojena od tekućeg žiro računa, na kojem primate mjesečni lični dohodak ili držite veći iznos novca. Na primjer, ako koristite neku debit karticu koja je vezana za vaše ime i prezime, ali koju vi ”punite” novcem po potrebi i u količinama koje želite, tj. koliko vama u tom trenutku treba za transakciju”, pojašnjava Balota.
Svima koji žele da imaju karticu predlaže da aktiviraju servis SMS odlivi i prilivi.
“Aktivirajte e/m-banking servis i uz pomoć tog servisa možete ograničiti visinu novca za on-line trasakciju, a možete da blokirate karticu ukoliko je kompromitovana. Preko e/m-banking aplikacije možete da prenosite željeni iznos novca sa vašeg tekućeg žiro računa na račun platne kartice sa kojom trgujete na internetu i to bez naknade. Na ovaj način imate mogućnost prenošenje vašeg novca između vaših platnih kartica, brzo, jednostavno i sigurno uz pomću e/m banking servisa”, ističe Balota.
Uz to, uvijek dobro provjerite naziv internet adrese kojoj pristupate zbog online trgovine, posebno kod plaćanja putem web stranica koje prvi put koristite.
“Ukoliko ste dobili link za plaćanje putem e-pošte ili društvenih mreža, vjerovatnoća rizika od lažnih stranica je znatno uvećana. Provjerite da li web stranica ima validni SSL sertifikat da li na početku adress bar – a postoji ”zeleni katanac”), a njega prepoznajete i što ispred adrese sajta u adres bar-u stoji https://. Ukoliko web stranica za plaćanje izgleda nepouzdano iz bilo kojeg razloga, odmah prekinite proceduru plaćanja”, savjetuje Balota.
Svaka web stranica za trgovinu, treba da ima jasna obavještenja o firmi, kontakt podacima, kao i prateće politike o pravu i zaštiti potrošaća.
“Podaci o kartici se ne šalju putem e-maila ili društvenih mreža, kao ni fotografisanjem prednje i zadnje strane platne kartice ili lične karte. Ukoliko banka koja vam je izdala platnu karticu ima implementiran servis 3DSecure (dodatni nivo zaštite za transakcije na internetu), onda će vam sistem tražiti dodatnu lozinku koju u ovom slučaju korisnici sami kreiraju prilikom registracije kartice za ovaj vid zaštite. Servis 3D Secure potrebno je da podržava i web sajt koji pruža on-line trgovinu”, navodi Balota.
Čime se služe hakeri
Govoreći o vještinama kojima se hakeri služe, on je kazao da podatke zloupotrijebe u momentu kad koristite lažne web sajtove, ali i kad plaćate putem POS terminala koje postavljaju organizovane krminalne grupe, i koji poslije nekog vremena mogu da preuzmu podatke.
“Primjer za to je plaćanje na benziskim pumpama na auto-putu, aerodomima… Ne treba davati platne kartice konobarima ili drugim prodavcima koji je odnose iz vašeg vidokruga. Tada mogu da slikaju vašu karticu ili je snime kroz specijalni uređaj za kopiranje kartica”, pojašnjava Balota.
Kaže da hakeri vrebaju i izloženu bazu podataka kod trgovaca i pristup svim memorisanim podacima o platnim karticama.
Iz Crnogorske komercijalne banke (CKB) Portalu RTCG kažu da se zloupotrebe podataka dešavaju ako se podaci sa kartice unose za plaćanje na neprovjerenim sajtovima za online kupovinu.
Opcija 3Dsecure koju je pominjao i Balota, kod ove banke postoji kako bi zaštitio njihove klijente od zloupotrebe kartice na internetu.
“Tako što korisnik kartice dobija lozinku putem SMS poruke na broj telefona koji je registrovan u banci. Kupovina na internetu se može realizovati tek nakon unosa loznike, čime se mogućnost zloupotrebe svodi na minimum” pojašnjavaju iz CKB banke.
Još jedan od mehanizama zaštite koji je dostupan njihovim klijentima je osiguranje od zloupotrebe kartice od trećih lica, skimming-a (tehnika za krađu/snimanje brojeva platnih kartica i PIN kodova) ili od kupovine na internetu.
Preporučeno
“Ako klijent ima pravo na osiguranje ovog tipa, banka će u slučaju zloupotrebe nadoknaditi štetu do definisanog limita. Izgubljenu ili ukradenu karticu, klijent može odmah blokirati putem CKB GO mobilnog bankarstva ili pozivanjem CKB Kontakt centra. Limit za plaćanje bez unosa PIN-a, na POS terminalima je 50 eura” zaključuju iz CKB banke.
