Video
“Dehumanizacija, manipulacije i lažni narativi koji su preplavili tabloidne i desničarske medije i društvene mreže predstavljaju ozbiljan udar na osnovne vrijednosti društva. Umjesto solidarnosti i saosjećanja, svjedočimo bezočnom iskorišćavanju tragedije za raspirivanje mržnje i dodatnu destabilizaciju zajednice.
I kako s jedne strane treba pohvaliti ono malo medija koji drže do profesionalnih standarda za veoma korektno izvještavanje o ovom slučaju, tako su se sa druge strane ekstremni političari, tabloidni komentatori i organizovane botovske mreže upustili u beskrupulozno raspirivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, koristeći tragediju kao sredstvo za širenje mržnje. Svjedočimo kolektivnom okrivljavanju građana Cetinja, koji su targetirani diskriminatornim, mrzilačkim, dehumanizujućim narativima, koji cijelu jednu zajednicu označavaju dijagnozama i kletvama iz nacionalističkih mitova”, navodi Milica Kovačević, programska direktorica CDT-a.
Reakcije političara bile su selektivne, stranački obojene i lišene istinskog poziva na smirivanje tenzija, smatra ona.
“Dok su osuđivali protivničke strane, istovremeno su prećutno podržavali ili ignorisali govor mržnje iz redova svojih pristalica.
Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima. Ako svi vide govor mržnje prije i bolje od onih koji su najpozvaniji da ga sankcionišu, onda to ukazuje na ozbiljne propuste u funkcionisanju sistema”, navodi Kovačević.
Godine nekažnjivosti za govor mržnje u Crnoj Gori stvorile su okruženje u kojem su ovakvi ispadi postali svakodnevni i društveno prihvatljivi, dodala je.
“Ustav Crne Gore u članu 7 jasno zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje po bilo kom osnovu. Međutim, njegova dosljedna neprimjena dovela je do toga da smo kao društvo izdali vlastiti Ustav. Zakonski okvir predviđa sankcije za javno podsticanje nasilja ili mržnje, ali nesprovođenje ovih odredbi ukazuje na institucionalnu paralizu ili, još gore, politički motivisano ignorisanje. Ovakvo stanje vodi ka daljoj radikalizaciji društva.
Pozivamo sve nadležne institucije – policiju, tužilaštvo i sudstvo – da konačno preuzmu odgovornost i pokažu da zakon vrijedi za sve. Izazivanje vjerske i nacionalne mržnje mora izaći iz zone nekažnjivosti. Svaki incident mora biti dokumentovan, istražen i procesuiran u skladu sa zakonom.
Takođe, apelujemo na političke lidere, medije i građansko društvo da prepoznaju svoju ulogu u smirivanju tenzija i promovisanju dijaloga.
Preporučeno
CDT će ovo pitanje pokrenuti u okviru Nacionalnog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, i pokušati da usmjeri rad državnih organa ka odlučnijem, hrabrijem i stručnijem suprotstavljanju ovim pojavama. Nažalost, naši državni organi sve češće oportuno žmure na činjenicu da sloboda govora nije apsolutna – ona prestaje tamo gdje počinje širenje mržnje i ugrožavanje drugih”, zaključuje Kovačević.
