Video
Nezavisni poslanik Miodrag Laković u emisiji “Naglas” na TVCG kaže da otvaranje tajnih dosijea znači suočavanje sa prošlošću i korak naprijed u vraćenju povjerenja u službe bezbjednosti. To bi, smatra on, bilo korisno za društvo uopšte, ali taj proces treba voditi svrsishodno i sistematično, a ne da bude polje za političke obračune sa neistomišljenicima.
Dane Marković, poslanik PES-a, kaže da je to nužno za ozdravljenje društva, ali naglašava da nijesmo usamljeni u tim procesima, navodeći kao primjer istočni blok, te ocjenjuje da treba koristiti njihova iskustva.
“Nijesmo prisiljeni, niti imamo rok u kojem ovo moramo završiti i treba koristiti tuđa iskustva da bi smo uradili najbolje”, ocijenio je Marković.
Laković kaže da se naše službe ne mogu uporediti sa službama drugih država i sugeriše da se donese zakon, ali da se primjenjuje kada budemo u Evropskoj uniji.
“Prvo da sagledamo evidencije koje treba staviti na uvid, da bi na naki način sagladali sve posljedice komunističkog nasljeđa i šta je sve bilo u tim arhivima, da bi se vidio jedan obrazac rada i eventualnih zloupotreba. Služba se mijenjala i transformisala kako se mijenjalo i državno uređenje i svaki taj dio pratio je posebni model rada. Zato je moja sugestija da se prvo sagleda šta treba otvoriti ka javnosti i šta je svrha toga i kako to tehnički odraditi. Odbor za bezbjednost da sačini jedan pododbor od predstavnika vlasti i opozicije i onda donijeti odluku za koji vremenski period otvoriti ta dokumenta i prema kome ih otvoriti. Pojedinci da imaju pristup, a medijski poslanici i oni koji se studiozno bave ovim pitanjima njima omogućiti i veći pristup, a da se ne zadire u lične podatke”, objasnio je Laković.
Marković je podsjetio da je Istočna Njemačka to uradila radikalno. Otvorila je tajne dosijee i izvršila lustraciju obavještajaca. A dokumentacija je prošla kroz jedna filter, pa ipak su se desili propusti i problemi.
“Nije to jednostavan proces i pokazalo se da je bilo problema. Bilo je saradnika službe koji nijesu dostavili nijedan podatak, pa su postojali saradnici koji su iz raznih razloga dostavljali nebitne informacije, a svakako bili osuđeni. Zato treba imati jedan oprez i korištiti tuđa iskustva da bi se izbjegli ovakvi primjeri”, kaže Marković.
Laković naglašava da nas Brisel ne ubrzava u ovom procesu i nada se da je cilj da demaskirano loše prakse i na taj način postignemo veću demokratičnost i veću transparentnost i to je ono što Brisel očekuje.
“Kako ćemo mi baratiti podacima iz arhiva, stvar je našeg plana, cilja, zakonskih normi i treba biti oprezan i sagledati sve posljedice. Zato smatram da je formiranje jednog pododbora koji bi se studiozno bavio time dobro rješenje”, naglasio je Laković.
Komentarišući slučaj bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića, koji je provostepenom presudom osuđen na pet godina zatvora za zaloupotrebu položaja, Laković je kazao da se sve mora gladati u kontekstu vremena i da to pokazuje jedan obrazac rada.
“Ukoliko se potvrdi presuda na drugostepenom sudu onda će to biti jak preventivni mehanizam i odvaćajuća poruka za one koji misle da zloupotrijebe službu bezbjednosti. U ovom slučaju imamo presude za direktora i jednog opreativca, a da bi se te akcije preduzimale nijesu dovoljna dva čovjeka, već najmanje desetak. Pitanje je u čijoj glavi se javila ta ideja, u glavi direktora ili nekoga koje to od njega zahtijevao, i drugo pitanje je da li je to bio obrazac ili izolovan slučaj u šta ja ne vjerujem i očekujem da se to rasvijetli”, kazao je Laković.
Vjeruje da je postojala politička pozadina takvog rada, a je li ona stvorena kod samog direktora ili je on dobio naloge treba ispitati.
Marković takođe smatra da je ovo bio obrazac djelovanja i da su međunarodni partneri decenijama upozoravali da se služba koristi za sumnjive poslove, prisluškivanje, praćenje i neke gore stvari prema neistomišljenicima. Važno je, kaže, da je pravni sistem to ovom presudom i konstatovao i očekuje da ovakvih slučajeva bude sve više i više.
Što se tiče reforme bezbjednosnog sektora, Marković kaže da se pokazalo da je jedini način da se zloupotrebe izbjegnu civilna kontrola i jasni zakonski okviri. Pomaci se vide i ova presuda je jedan od njih.
Preporučeno
Laković je kazao da je potrebna i parlamentarna kontrola i tu ukazao da je pogrešno kada politički interesi vode rad odbora i tijela koja se bave bezbjednosnim sektorom.
