Svaka država i njen zdravstveni sistem imaju posebne načine sprečavanja i borbe sa pandemijom kovida-19, ali u prilici smo i da se informišemo o dosta sličnih mjera i aktivnosti.

U prvomajskom trobroju našeg lista o iskustvima iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije govore dvojica ministara – obojica specijalista neurohirurgije – prof. dr sc. Vili Beroš i doc. dr Venko Filipče.

Kako ste zadovoljni do sada urađenim u borbi protiv kovida-19 u državi na čijem ste čelu zdravstvenog sistema? Na što ste ponosni, a što je moglo biti bolje urađeno?

BEROŠ: Stanje s epidemijom korona virusa u Hrvatskoj ocjenjujemo, za sada, povoljnim i pod kontrolom imajući u vidu apsolutne brojke evidentiranih zaraženih i oboljelih osoba, kao i uspoređujući ih sa stanjem u drugim državama.

Cijeli javni zdravstveni sustav prilagođen je na početku epidemije zbrinjavanju oboljelih osoba. Na sreću, pripremljeni kapaciteti za sada su samo na dispoziciji i vjerujem da će tako i ostati do kraja epidemije. Ono što je svakako dalo veliki doprinos ovakvoj, možemo reći povoljnoj situaciji, jest ponašanje najvećeg broja građana Hrvatske. Prihvaćene su mjere samozaštite i sprečavanja zaraze drugih osoba pridržavanjem epidemioloških preporuka o ostanku doma, organizaciji rada od kuće gdje god je to moguće, izbjegavanju fizičkih kontakata s drugim osobama i pojačanim mjerama osobne higijene. Bez takvog zajedničkog doprinosa zdravstvene struke i građana sigurno ne bi bilo moguće držati epidemiju pod kontrolom.

Sada idemo prema popuštanju mjera i polaganom otvaranju mnogih djelatnosti potrebnih za redoviti život građana, od trgovina, uslužnih djelatnosti, javnog gradskog prijevoza prema školama i vrtićima u nadi da povećana javna komunikacija građana neće imati negativne posljedice na epidemiološku situaciju. No, i dalje ćemo aktivno raditi na provođenju mjera kojima je za cilj čuvanje stanovništva, posebno najosjetljivijih kategorija građana, poput onih starije životne dobi i kroničnih bolesnika.

FILIPČE: Zadovoljan sam kako je reagovao zdravstveni sistem Republike Sjeverne Makedonije u suočavanju sa kovidom-19. Od početka krize u Kini počeli smo da uvodimo zaštitne mjere, svjesni da se virus može veoma brzo proširiti, kao što se i dogodilo – virus je pogodio skoro sve zemlje svijeta.

Sopstvenu strategiju za rješavanje krize postavili smo još u januaru. U to vrijeme, Republika Sjeverna Makedonija bila je jedna od rijetkih zemalja koja je na aerodromima imala termalne kamere za putnike koji dolaze iz područja visokog rizika. Zatim smo proširili kontrolu nad aerodromima, uveli smo kontrolu nad prelazima na kopnu, obaveznu samoizolaciju za one koji su došli iz inostranstva, zatim obavezni državni karantin itd. Ali, najvažnije je da smo paralelno sa svim ovim mjerama pripremali zdravstveni sistem, osoblje i kapacitete.

U pandemijskoj situaciji, međutim, nijedna strategija nije dovoljno funkcionalna ako nije prilagođena trenutnim kretanjima koja mogu biti krajnje nepredvidiva. I dalje dinamično pratimo situaciju i odgovaramo na izazove, naravno u skladu sa preporukama SZO, te pozitivnim i negativnim iskustvima drugih zemalja.

Sve mjere koje preduzima naša vlada na preporuku Komisije za zarazne bolesti imaju veliki udio u suočavanju sa korona virusom. Mislim da se, zahvaljujući svemu tome, još dobro nosimo sa epidemijom, za razliku od nekih zemalja koje su se, nažalost, suočile sa crnim scenarijima. Za nas je od samog početka bilo izuzetno važno da ,,rastegnemo“ krivu epidemije, tj. da rast broja zaraženih bude linearan, a ne da naglo poraste, kao što se dogodilo u Italiji koja je praktično ,,zatrpala“ bolnice na početku epidemije.

Model smo implementirali učeći iz iskustava drugih zemalja, prije svega Njemačke. Do sada je dobro amortizovan broj pacijenata u našem zdravstvenom sistemu i mislim da je ova strategija kombinovanja kućnog liječenja pacijenata sa blagom kliničkom slikom i hospitalizacije onih kojima je to potrebno vrlo dobra. U našim bolnicama predviđenim za njegu pacijenata sa kovidom-19 ima još mnogo mjesta.

U velikom broju država krenulo je ublažavanje mjera. Koliko ste spremni za tu fazu, budući da je SZO najavila da je neophodna pažljiva procjena rizika jer drugi talas pandemije može biti pojačan?

BEROŠ: Naš javni zdravstveni sustav pripremili smo za sve moguće situacije razvoja epidemije u Hrvatskoj, jer sa zdravljem građana nema igranja. S druge strane svjesni smo da je dosadašnji tok epidemije pod kontrolom, da se naše zdravstvo uspješno nosi sa svim izazovima, a građani su svakodnevni život podredili učinkovitim mjerama zaštite. Uz sve to, stalno imamo na umu da je virus još prisutan, da o njegovim karakteristikama ni mi ni svjetska medicina nemamo potpune podatke i ne možemo predviđati skoru budućnost.

Kod procjene ublažavanja mjera tražimo balans između rizika i potrebe da život ide dalje, posebno ekonomija, jer svjetska pandemija će ostaviti vrlo velike ožiljke na gospodarstvu svih zemalja. To traženje mjere između tih dvaju zahtjeva bit će još dugo naša stalna briga.

FILIPČE: Uvođenjem i ublažavanjem mjera zaštite od korona virusa od samog početka pandemije u RS Makedoniji upravljano je isključivo na osnovu ekspertskih mišljenja i prognoze Komisije za zarazne bolesti. Iako postoji još mnogo nepoznanica o virusu, preduzete mjere su medicinski argumentovane i prate razvoj situacije u našoj zemlji, naravno uzimajući u obzir mentalitet ljudi koji ne ide na ruku ovoj situaciji. Svemu tome pristupamo veoma pažljivo i kada smo uveli mjere i sada kada, ne bih rekao da ih ublažavamo, već da ih mijenjamo.

Sa smanjenjem ograničenja kretanja građana, na primjer, uveli smo obavezno nošenje lične zaštitne opreme, maski za nos i usta za sve građane. U RS Makedoniji još ne govorimo o drastičnijem smanjenju mjera zaštite, naša strategija se zasniva na postepenom „popuštanju“ mjera, pažljivom praćenju stanja i u slučaju povećanja broja pacijenata, na odgovarajući odgovor.

Mislim da će neke mjere zaštite, barem u bliskoj budućnosti dok se ne nađu lijek i vakcina protiv korona virusa, biti opšteprihvaćene kod ljudi – svi će nositi zaštitnu ličnu opremu, neće biti grupisanja – velikih koncerata, utakmica, okupljanja, živjećemo sa tim zaštitnim mjerama, to će biti, tako da kažem, „novo normalno stanje“.

Da li ste u dosadašnjem toku epidemije sarađivali sa Crnom Gorom i u kojim segmentima? 

BEROŠ: Kada imate ovakvu situaciju u gotovo svim zemljama svijeta, a posebno u vašem susjedstvu, onda je posve normalno i uobičajeno da ste u kontaktu sa zdravstvenim vlastima zemalja s kojima graničite, jer ovaj virus je pokazao da ne poznaje granice država i kontinenata. Redovita razmjena informacija o stanju u zemlji i poduzetim mjerama pomaže svima. Hrvatska je trenutno zemlja koja predsjedava Europskom unijom, tako da su, osim domaćih aktivnosti, prema zemljama članicama okrenuti i poslovi koordinacije u suzbijanju epidemije. No, jednaka pažnja posvećuje se i suradnji s nama susjednim zemljama.

FILIPČE: U Crnoj Gori se korona virus pojavio relativno kasnije nego u ostalim zemljama regiona, i država se, prema statistici, brzo stabilizovala i po broju inficiranih pacijenata i po broju smrtnosti od korona virusa.

Govoreći o saradnji, u stalnom sam kontaktu sa kolegama iz regiona. Do sada sam nekoliko puta razgovarao s ministrom Hrapovićem, razmjenjujući mišljenja i iskustva zasnovana na situaciji u obje države, jer i RS i Makedonija imaju relativno mali broj stanovnika i suočavaju se sa njihovim sličnim mentalitetom, a ima sličnosti i u zdravstvenom sistemu.

Ključni trenutak – identifikovanje prvog zaraženog

BEROŠ: Vjerujem da je ključni trenutak u stavljanju pod kontrolu epidemije korona virusa u Hrvatskoj bilo, među ostalim poduzetnim mjerama u pripremnom razdoblju, identificiranje prvog zaraženog pacijenta koji je stigao u zemlju iz Italije, a s njim i svih kontakata koji su stavljeni pod nazor. To nam je omogućilo uspostavljanje sustavne kontrole kretanja virusa i upravljanje kriznom situacijom. Ponašanje građana u najvećoj mjeri, na što sam ponosan i kao ministar i kao građanin, omogućilo je zdravstvenim radnicima da se posvete liječenju oboljelih.

Srećan sam zbog svakog pacijenta koji je ozdravio

FILIPČE: Žao mi je svih pacijenata kojima, uprkos svim našim naporima, nijesmo bili u mogućnosti da pomognemo, a sa druge strane srećan sam zbog svakog pacijenta koji je ozdravio.

Generalno, ponosan sam na činjenicu da smo uspjeli da organizujemo zdravstveni sistem na način koji je zaista dao dobre rezultate, s obzirom da je ovo izazov za koji nijedan sistem na svijetu nije bio pripremljen.