Prije nekoliko godina, članovi mojkovačkog Planinarskog kluba “Džambas”, na čelu sa Mićom Sošićem, obišli su, u okviru projekta “Bijela Via Dinarika staza koja povezuje”, zajedno sa Svetlanom Vujičić iz Centra za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI), područje srednjovjekovnog Brskova, posebno legendarni Mrki krš, u sklopu priprema za njegovo, kako je tada rečeno, predstavljanje radoznalom svijetu, što bi izazvalo pravi potres na mojkovačkoj turističkoj sceni. Gostima će vrlo brzo, pričalo se u to vrijeme, pored arheoloških ostataka Brskova, tog dragocjenog kulturnoistorijskog nasljeđa mojkovačkog kraja, biti ponuđena i neka vrsta potrage za gomilom zlatnika jednog zaboravnog kralja.
NA LJETO
Prema još uvijek nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama, već se uveliko radi na tom projektu, koji se terenski dobrim dijelom poklapa sa mapom onih koji bi, što je ovih dana posebno aktuelno, htjeli da otvore novi rudnik Brskovo.
Već na ljeto, doduše, nešto kasnije nego što je ranije najavljivano, ali nije toliko ni važno, sve bi, trebalo da bude spremno da bi znatiželjnici, pustolovi i zanesenjaci, ozbiljni istraživači prošlosti, ali i običan turistički svijet, mogli da posjete ostatke starog Brskova i tu misterioznu stijenu, desetak kilometara udaljenu od Mojkovca, i uđu u kraljevsku riznicu Nemanjića. U Mrkom kršu se, naime, po legendi, i dan-danas nalazi netaknuto basnoslovno blago, što su ga u zlatnim godinama Brskova srednjovjekovnog grada-trga, ali i bogatog rudnika srebra i zlata nagomilali ti slavni kraljevi.
NEMA RAVNODUŠNIH
“Teren oko Mrkog krša je prepun prirodnih zamki. Išli smo da malo pogledamo jer kroz njega treba napraviti prilaznu stazu do stijene i stepenište do kraljevske riznice, kao i vidikovac. Želimo da je pokažemo svijetu i ne sumnjam da će ljudi doći, jer je priča o zaboravljenom kraljevskom blagu zaista interesantna. Nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Prosto, dira maštu, a mi na to i računamo. Na drugoj strani, možda u njoj ima i zlatno brdo istine, nikad se ne zna”, rekao je tada Sošić.
Tajnu kraljevskog blaga, za kojim i dan-danas povremeno tragaju nepopravljivi lovci na zakopano bogatstvo, već vjekovima ljubomorno čuva Mrki krš nepristupačna, usamljena tamna stijena neobičnog oblika, što izranja iz gotovo neprohodne šume u podnožju Mučnice, sjevernog vrha Bjelasice. A nju i njenu pećinu oko koje se mnogo toga vrti, po legendi, i pored ostalog od znatiželjnika čuva vojska otrovnih gmizavaca.
MISTERIJA
U ono divlje i surovo srednjovj ekovno doba, kada j e odsij ecanje glava još bilo dio globalnog folklora, na sjeverozapadnim padinama Bjelasice, tako kaže predanje, ali i sačuvana dokumanta, dobro se živjelo, naročito u XIII vijeku.
Mudri Kotorani i Dubrovčani i lukavi Mlečani su u to davno doba zgrtali bogatstvo, trgujući u utvrđenom gradu Brskovu. Sasi su “crnčili”, vadeći srebro i zlato iz rudnika, ali ni njima, po svemu sudeći, nije bilo loše jer su se neki i obogatili. U tom izobilju uživali su i pljačkaši karavana, a Nemanjići su tu kovali prve srebrnjake i marljivo gomilali svoje kraljevsko blago.
Iz nekog misterioznog razloga, dio tog bogatstva, u zlatu i srebru, po legendi, dobro su skrivali u jednoj teško dostupnoj i rukom majstora dorađenoj pećini u Mrkom kršu. Ispred nje je uvijek stajao čuvar u oklopu koji se, kasnije, okamenio, čekajući povratak svog zaboravnog kralja. Legenda ne govori o razlozima zbog kojih su ‘ Nemanjići otišli bez blaga, ali ističe zmije kao njegove vječite čuvare od kojih, inače, u sezoni vrvi oko Mrkog krša.
MOŽDA, IPAK, ZVECKA
“To je legenda i ništa tu ne mora biti tačno, ali je scenografija za nju gore, u podnožju Mučnice, savršena i stvarna. Skoro sve je tu. Dio stijene neodoljivo podsjeća na okamenjenog čuvara u oklopu, tu je i kamenjar zarastao u trnje i puzavice, ljeti prepun zmija i gotovo neprohodna šuma iz koje izranja Mrki krš i, stotinjak metara dalje, izvor čiju vodu su koristili stanovnici starog Brskova, a danas mještani sela Pržišta. Blizu su i zidine jednog utvrđenja srednjovjekovnog grada, koje su arheolozi počeli otkopavati prije desetak godina. Nedostaje samo blago j ednog zaboravnog kralj a. Lično, mislim da ga i nema, da je to samo legenda. Mada, kad čovjek malo bolje razmisli tu se vadilo srebro i zlato, trgovalo se svim i svačim, kovao se novac i kraljevi su povremeno dolazili. Kad sve to imate na umu, ne možete da se otmete utisku da dukati iz te priče, ipak, zveckaju negdje u Mrkom kršu”, ispričao je Mićo.
Ko bi još odolio, a da ne uđe u legendarnu kraljevsku riznicu, makar i praznu, kakva je na prvi pogled?
SOBE U KAMENU
U jedva dostupnoj pećini Mrkog krša, uzanog ulaza, gdje bi, po legendi, tebalo da bude ta riznica, od blaga nema ni traga, barem ne u onom dostupnom dijelu, ali je ona, sama po sebi, veoma zanimljiva.
“Pećina ima tri prostorije, povezane hodnicima. Zidovi tih besprekorno suvih, kamenih soba, u kojima bi komotno moglo da prespava najmanje 50 ljudi, tako fino su obrađeni klesanjem i glačanjem da je više nego očigledno da su na tom poslu radili vrhunski majstori. To, istovremeno, može da znači da su nekom, vjerovatno kraljevima, bile vrlo važne. U njihov izgled savršeno bi se uklopile gomile kraljevskog blaga, ali tu ga nema. To, međutim, ne znači da je legenda prazna priča. U dubine Mrkog krša vodi jedan uski, neobrađeni tunel, prirodni hodnik, očigledno. Koliko znam, u njega niko nije ulazio. A, možda baš on krije neku tajnu, možda ima i skrivenih prolaza, ko će znati” zaključuje Mićo, dodajući da je, kako se pretpostavlja, pećina u Mrkom kršu jedno vrijeme služila i kao isposnica.
NA STAZI KOJA POVEZUJE
Glavni cilj prekograničnog projekta “Bijela Via Dinarika staza koja povezuje”, većinom finansiranog sredstvima EU (oko 48.000 eura), u čijem sastavu je i Mrki krš sa ostalim detaljima srednjovjekovnog Brskova, jeste razvoj neprekidne planinarske staze koja će, kao turistički proizvod, povezivati planinska područja Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova.
“Projekat kružne planinarske staze vezane za Brskovo biće završen, kako se planira, dosta brzo. Projektom će biti predviđeno, pored ostalog, i postavljanje većeg broja info-tabli, sa opisima detalja na stazi, koji će motovisati turiste da je posjete. Projektom će biti date i sugestije za postavljanje potrebnog mobilijara duž staze, od klupa do signalizacije i vidikovaca. Nadamo se da će ubrzo nakon izrade projekta biti obezbijeđena sredstva za njegovu implementaciju, odnosno potpunu pripremu terena i atraktivnih lokacija, a njih Brskovo zaista ima u velikom broju, od Mrkog krša, preko Doganjica i utvrđenja na Gradini”, rekla je svojevremeno Svetlana Vujičić, nakon obilaska područja srednjovjekovnog Brskova.
Moć legende
Mićo Sošić je u više navrata isticao da planinari ne gledaju na Mrki krš kao na stijenu u kojoj se krije kraljevska riznica, već isključivo kao na budući, turistički izuzetno atraktivni dio okolne ostavštine starog Brskova, kombinovane sa živopisnim predjelima Bjelasice, dio kojem će, tragom priče o kraljevskom blagu, teško biti odoljeti. Jednostavno, legende o zakopanom blagu nikad ne umiru i imaju izuzetno privlačnu moć. U ovom slučaju to bi moglo donijeti fino parče turističkog kolača.
Preporučeno
“Nimalo, naime, nije teško zamisliti turističkog vodiča kako sjutra u fino obrađenim kamenim prostorijama Mrkog krša, sa kojeg puca pogled na mojkovačku dolinu, grupi turista, privučenih legendom, priča priču o bogatom srednjovjekovnom Brskovu i neprocjenjivom kraljevskom blagu, skrivenom negdje tu, u njihovoj blizini”, tvrdio je Sošić još prije desetak godina, kada su se planinari ozbiljnije počeli zanimati za Mrki krš, koji su kasnije istraživali i sa speleolozima.
Video