Video
On navodi da prema podacima iz UNDP-ove Studije materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koja je objavljena u aprilu prošle godine, 77 odsto takvih lica su žene, dok sami (86,2 odsto) ili s drugim radno nesposobnim licem (10,6 odsto) uglavnom supružnikom živi 97 odsto ovih lica. Navedena lica ostvaruju pravo na materijalno obezbjeđenje u iznosu od oko 80 eura (samci), odnosno manje od 100 eura za dva člana mjesečno.
Mugoša ističe da navedeni podaci jasno ukazuju da se iznosi mjesečne naknade moraju povećati na pristojan nivo i da se radi o jednoj od socijalno najugroženijih grupa u zemlji i navodi da postoje kvalitetna uporedna iskustva u regionu i EU kada je u pitanju mehanizam podrške ovoj ranjivoj populaciji.
Shodno navedenom, Mugoša inicijalno predlaže, vodeći se i preporukama navedene Studije, da se ide u pravcu izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i povećanja tih iznosa i da se oni dovedu u vezu sa kretanjem minimalne penzije, na način da bi iznos bio 20 odsto –30 odsto niži od iznosa minimalne penzije, odnosno da bi iznos za pojedinca (samca) bio 70% najniže penzije i 80 odsto najniže penzije za dva člana porodice (dva lica koja imaju preko 67 godina i ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja).
Na taj način bi ova lica došla u poziciju onih koji ostvaruju pravo na staračku naknadu koje je utvrđeno u visini 70 odsto najniže penzije u Crnoj Gori.
“Vjerujem da je, posebno u situaciji ogromnog rasta troškova života, inicijativa za izmjenama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i pristojnim povećanjem iznosa mjesečne naknade licima preko 67 godina koja ne ostvaruju pravo po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja socijalno pravedna i da će biti podržana kako od Vlade, tako i od poslanica i poslanika. Uostalom, ova inicijativa ne zahtijeva značajna dodatna sredstva u budžetu jer se ne radi o velikom broju takvih lica koja ostvaruju pravo na ovu naknadu”, zaključio je potpredsjednik SD-a.
Preporučeno
Mugoša zaključuje da je neophodno da se mnogo više pažnje posvećuje suštinskim, socio-ekonomskim a ne dnevnopolitičkim, temama i ukazuje da se 44 849 građanki i građana zvanično vode kao nezaposleni, a više desetina hiljada rade na crno; da su 21,2% građanki i građana a svako treće dijete, u riziku od siromaštva; kao i da preko 6 hiljada porodica, sa preko
