Video
“Smanjuju se uslovi za zapošljavanje savjetnika sa pet na tri godine radnog staža i omogućava da oni, po ovlašćenju specijalnog tužioca, zastupaju optužne predloge pred sudom. Omogućava se zapošljavanje sa VI stepenom u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO), bez javnog konkursa, što smatramo još jednim u nizu zaobilaženja transparentnih i konkurentnih procedura, što kritikujemo već godinama. Naročito jer je Uprava policije organizaciona cjelina unutar Ministarstva unutrašnjih poslova, a SPO samo organizaciona cjelina unutar Uprave policije. Na ovaj koruptivni rizik ukazala je i Agencija za sprečavanje korupcije u svom mišljenju na predlog Zakona”, naveo je Muk u saopštenju.
Prema njegovim riječima, ključna kontroverza odnosi se na odnos između glavnog specijalnog tužioca (GST) i vrhovnog državnog tužioca (VDT).
“Predviđa se mogućnost da glavni specijalni tužilac uloži prigovor ukoliko vrhovni državni tužilac odluči da preuzme predmet ili pojedine radnje iz nadležnosti SDT-a. O tom prigovoru odlučivao bi Tužilački savjet, bez učešća vrhovnog državnog tužioca. Vlada ovo rješenje obrazlaže potrebom dodatnog jačanja institucionalne samostalnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a kritikovali su ih i Vrhovno državno tužilaštvo i Institut alternativa (IA)”, dodaje Muk.
Kako je naveo, Ustav propisuje da VDT predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku, pa nije jasno kako se ovim Predlogom zakona sada namjerava propisati dodatno isključenje u sporu između GST i VDT.
“Ne treba zaboraviti da u Tužilačkom savjetu, sjedi još jedan tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i jedan tužilac iz Specijalnog državnog tužilaštva, što u konkretnom sporu predstavlja novi sukob interesa, jer je teško očekivati da oni glasaju suprotno stavu svog neposrednog rukovodioca. Uz to, o sporu između GST i VDT odlučivaće i tužioci nižih tužilaštava, viših i osnovnih, advokati i ugledni pravnici, što cijeli spor izvlači van državnog tužilaštva u organ kojem to nije ni formalna ni prirodna i logična ustavna ni zakonska nadležnost”, kaže Muk.
Kako je dodao, Vrhovno državno tužilaštvo se takođe protivilo navedenom predlogu, smatrajući da se time narušavaju hijerarhija i jedinstvo državnog tužilaštva.
“Predlagalo je da, ukoliko takav mehanizam ostane, o prigovoru odlučuje sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, a ne Tužilački savjet”, rekao je Muk.
Navodi da Predlog Zakona propisuje da državni tužioci koji se privremeno upućuju u SDT, moraju ispunjavati uslove propisane za izbor specijalnih tužilaca, šest godina radnog iskustva kao državni tužilac.
“Vlada nije prihvatila sugestiju Instituta alternativa da se propiše obaveza da GST obrazloži predlog da se određeni državni tužilac uputi u SDT, naročito imajući u vidu da se upućivanje u praksi pretvara u višegodišnji mandat, a bez transparentne i konkurentne procedure, i protivno principu napredovanja zasnovanog na zaslugama. Institut alternativa smatra da je neophodno da se ispune određeni uslovi, da bi se pokrenuo mehanizam upućivanja i to: da u SDT funkciju vrši manji broj tužilaca od onog koji je propisan, da su slobodna mjesta oglašena i da nije bilo prijavljenih ili prijavljeni kandidati nisu izabrani”, saopštio je Muk.
Kako dalje navodi, mogućnost upućivanja tužilaca u SDT, propisana je kako bi se rješavale privremeni izazovi u kadrovskim kapacitetima SDT, a u praksi se tim mehanzimom rješava dugogodišnji problem nedovoljnog broja specijalnih tužilaca, u cilju efikasnijeg postupanja u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije.
“Predlogom zakona se glavnom specijalnom tužiocu daju dodatna prava i privilegije, počev od izuzimanja od ocjenjivanja, što predstavlja izuzetak od pravila koje važi za rukovodioce tužilaštva, kao i pravo na stalnu funkciju u VDT nakon isteka mandata. Mijenja se donekle i način izbora rukovodioca SPO, tako što će ga direktor Uprave policije ubuduće postavljati na predlog glavnog specijalnog tužioca, umjesto po prethodno pribavljenoj saglasnosti glavnog specijalnog tužioca, kako je sada slučaj. Time glavni specijalni tužilac dobija aktivniju ulogu u izboru rukovodioca policijskog odjeljenja koje postupa u predmetima iz nadležnosti SDT-a, dok konačna odluka i dalje ostaje u nadležnosti direktora Uprave policije. Predviđena je i mogućnost privremenog raspoređivanja policijskih službenika u Specijalno policijsko odjeljenje radi efikasnijeg rada na složenim predmetima”, rekao je Muk.
Kako navodi, dio izmjena odnosi se na istražitelje koji pružaju stručnu podršku SDT-u.
“Proširuje se krug institucija iz kojih mogu biti angažovani, uvodi se dodatak na zaradu za vrijeme rada na predmetima SDT-a, preciziraju njihove obaveze i disciplinska odgovornost, a državni organi dobijaju obavezu da, kada je to potrebno, “stave na raspolaganje ljudske i tehničke resurse” Specijalnom policijskom odjeljenju. Ovako propisana odredba može biti u suprotnosti sa ljudskim pravima, pravima iz radnog odnosa odnosno propisa koji uređuju službenički sistem”, kaže Muk.
Kako je dodao, iz Predloga zakona proizilazi da je Vlada prihvatila mali broj sugestija iz javne rasprave.
“Odustala je od uvođenja posebnog sistema ocjenjivanja specijalnih tužilaca, djelimično su prihvaćeni prijedlozi koji se odnose na preciznije uređivanje uslova za upućivanje državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo i izmjene uslova za zapošljavanje savjetnika. Ministarstvo pravde obrazložilo je da su gotovo svi ostali prijedlozi odbijeni zato što prevazilaze obim preporuka Venecijanske komisije, odstupaju od koncepta predloženih izmjena ili zadiru u pitanja koja su uređena drugim zakonima. Drugim riječima, Vlada je zauzela stav da će prihvatati samo one predloge koji su neposredno povezani sa ispunjavanjem evropskih preporuka i unapređenjem operativnog rada SDT-a”, navodi Muk.
Prema njegovim riječima, posmatrano u cjelini, predložene izmjene ne predstavljaju novu koncepciju Specijalnog državnog tužilaštva, ali su na tragu tendencije daljeg osamostaljivanja SDT unutar formalno jedinstvene tužilačke organizacije.
Preporučeno
“Istovjetna ocjena se može dati i za položaj SPO unutar Uprave policije, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova”, zaključio je Muk.
