Video
Jak južni vjetar, talasi i visoka plima ponovo prave značajne probleme na Adi.
Stanje je alarmantno, kućice su u velikoj opasnosti da budu uništene jer nije riješen dugogodišnji problem i pored apela iz HTP Ulcinjske rivijere. Iako je Vlada usvojila krajem oktobra Informaciju o trenutnom stanju i sprovođnju kratkoročnih mjera izgradnje vještačkih nasipa – dina radi prevencije štete imovine Ulcinjske rivijere – nije se ništa uradilo jer, po informacijama Pobjede, Morsko dobro ima administrativne probleme.
HTP Ulcinjska rivijera se prije tri mjeseca, kako je kazao Pobjedi njen direktor Bojan Đakonović pravovremeno obratila svim nadležnim organima – ministarstvima i Morskom dobru, znajući da se tokom jeseni i zime vremenske prilike drastično pogoršavaju.
Kasne s reagovanjem
– Tražili smo da ove godine reaguju na vrijeme, postavljanjem vještačkih nasipa – dina za koje su eksperti iz Italije sugerisali i koje su prošle godine dale odlične rezultate. Mogli smo da spriječimo velike štete na objektima koje voda pravi ovih dana, kao i dalju eroziju ostrva. Vlada je usvojila krajem oktobra naš zahtjev i zaključcima obavezala Morsko dobro da preduzme sljedeće korake koji bi spriječilo erozivne procese – kazao je Đakonović.
Ipak, kaže on, iz Morskog dobra su ih obavijestili da se zbog administrativnih poteškoća još nije počelo sa nasipanjem.
– Zbog toga je ovih dana svo raspoloživo osoblje preduzeća na nogama i pokušava spasiti što se spasiti može – ističe Đakonović.
Kako su kazali Pobjedi iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma tačno je da im se još početkom septembra obratio izvršni direkor HTP ,,Ulcinjska rivijera“ a.d. Ulcinj, sa molbom za hitno reagovanje kako bi se ponovo postavile vještačke – privremene dine, s obzirom na to da se prošlogodišnje iskustvo izvođenja ovih radova, shodno zaključcima Vlade, pokazalo vrlo efikasno tokom zimskog perioda, čime su zaštićeni objekti na prvoj liniji od mora.
– U ovom trenutku, a u kontekstu početka priprema za ljetnju turističku sezonu 2023. godine, postavljanje vještačkih nasipa-dina smatra se prioritetnom, hitnom mjerom – kazali su iz Ministarstva naglašavajući da su dobili odobrenje Vlade i da su oni to pokrenuli.
Kazali su da je JP Morsko dobro dobilo nalog da, u saradnji s inženjerskom jedinicom Vojske pokrene projekat kratkoročnih – privremenih mjera.
Projekat rehabilitacije Ade Bojane koja usljed klimatskih promjena tone već godinama se radi zadnjih tri godine, ali osim privremenih dina krajnjeg i trajnog rješenja nije bilo. Pobjeda je u više navrata pisala o ovom problemu.
U okviru aktivnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma krajem septembra ove godine, kako su nam kazali, odobren je nastavak projekta Rehabilitacija Ade Bojane koji je finansiran IPA sredstvima Evropske unije.
– Planirane aktivnosti vezane su za uspostavljanje monitoring mreže u cilju prikupljanja neophodnih podataka kako bi se izvršila detaljna analiza procesa koji su doveli do erozije plaže, kako je i predloženo u prethodnom izvještaju italijanskih stručnjaka predstavljenom na međuinstitucionalnom sastanku u aprilu ove godine. U sklopu projektnih aktivnosti planirana je i analiza podataka koji su dobijeni monitoringom, koji će poslužiti kao osnov za dalje donošenje odluka vezanih za rehabilitaciju plaže – kazali su iz MEPG.
Na projektu će kao i do sada, kako su naglasili, biti angažovani stručnjaci iz Italije, koji će planirane aktivnosti sprovesti uz podršku lokalnih eksperata. Naglašavaju da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u svom prijedlogu budžeta za 2023. godinu predložilo izdvajanje sredstava za rješavanje pitanja na Adi Bojani, uz plan da se ta sredstva tokom narednih godina povećavaju kako bi se obezbijedio redovan monitoring.
Erozija problem
– Nije samo plaža ispred turističkog kompleksa pogođenja erozijom, već i drugi djelovi Ade Bojane, kao i Velike plaže. Problem erozije na ovom području je definisan prije svega kao adaptacija na klimatske promjene, a zbog izuzetne prirodne vrijednosti ovog područja potrebno je definisati sveobuhvatni ekološki pristup, u skladu sa prirodom i standardima zaštite životne sredine, prilikom donošenja odluke o ovom pitanju. Stoga je neophodno aktivno uključivanje svih resora u rješavanje ovog pitanja shodno nadležnostima – napominju iz MEPG.
Resorna ministarka Ana Novaković-Đurović je ranije kazala da postoje dvije studije za sanaciju, od profesora Save Petkovića i italijanskih stručnjaka.
Ono što je problem, kako je istakla, što su suprotstavljena mišljenja stručnjaka.
Kako je pojasnila, italijanski stručnjaci, od kojih je traženo da urade reviziju studije profesora Petkovića, su naveli da je potrebno ukloniti čvrstu strukturu, odnosno napere.
– Prethodna vlada je odustala od uklanjanja napera. Na jednom dijelu su riješili problem, ali je na drugoj strani bilo problema – kazala je Đurović.
Nestajanje Ade proizvodi i druge ozbiljne posljedice. Šira okolina ušća Bojane jedinstveni je ekosistem. Na Velikoj plaži i Adi raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 zakonom zaštićene.
Procjenjuje se da ima oko 250 vrsta ptica. Većina je zaštićena nacionalnom regulativom, a 57 se nalazi na Ptičijoj direktivi – dokumentu EU iz 1979. godine koji definiše standarde zaštite i očuvanja divljih ptica i staništa. To je glavno sredstvo EU za zaštitu prirode u zemljama koje su kandidati za prijem.
Na ovom području registrovano je 107 vrsta ribe. Delta Bojane predstavlja jednu od posljednjih zona u Mediteranu sa očuvanom vegetacijom psamofita, biljaka koje rastu na suvim pjeskovitim područjima, uz ostala staništa u zaleđu, koja imaju međunarodni značaj.
Preporučeno
Veći dio Bojane predstavlja međudržavni vodotok. Područje Skadarskog jezera i rijeke Bojane je na albanskoj strani uvršteno na Ramsarsku listu, međunarodnu konvenciju iz 1971. godine o zaštiti močvara. Po količini vode koju unosi u more, Bojana je na trećem mjestu na evropskom dijelu Mediterana.
