Kao i u ukupnoj statistici, žene čine većinu među visokoobrazovanim nezaposlenim kadrom. Na evidenciji nezaposlenih je 2.886 žena sa fakultetskom diplomom, kao i 187 sa magistarskom titulom i sedam sa zvanjem doktora nauka.

Članovi skupštinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje koji su pristali da daju izjave poručuju da Crna Gora mora rješavati problem nezaposlenosti koji je eskalirao i ozbiljno zabrinjava.

Prema riječima Maje Vukićević (DF), člana Odbora za rad, problem nezaposlenosti je dugo prisutan u Crnoj Gori, a činjenica da je ogroman broj viskoškolaca na birou za nezaposlene je svakako zabrinjavajuća.

“Ali taj trend u Crnoj Gori postoji već duže vrijeme, tržište rada je osiromašeno, ljudi nemaju mogućnost da se profesionalno ostvare, a tu je i problem rada na crno, jer su mnogi zbog egzistencije prinuđeni da prihvataju poslove koji su minimalno plaćeni i uz to bez osiguranja. To je problem koji nova vlada mora da riješi u narednom periodu. Takođe, prioritet je oživljavanje uništene crnogorske privrede kako bi se mladim ljudima stvorilo više mogućnosti da pokažu svoje znanje i da se profesionalno ostvare”, najavljuje ona.

U opoziciji ukazuju da su upozoravajući podaci Zavoda za zapošljavanje, a, kako kaže član Odbora za rad Boris Mugoša (SD), ogroman procenat sive ekonomije koji po nekim procjenama iznosi i do 30 odsto BDP-a, govori o važnosti insistiranja na strukturnim reformama.

“Tu svakako mislim i na ono na čemu već nekoliko godina insistiram, a to je potreba restrukturiranja crnogorske ekonomije u pravcu jačanja razvojnih potencijala, prije svega u domaćoj proizvodnji, odnosno jačanja realnog sektora i kreiranja „kvalitetnijih i održivijih” radnih mjesta. Pokazalo se da dugoročno održivu ekonomiju ne možemo dominantno graditi samo na tzv. ekonomiji sunca i snijega (turizmu), nego da moramo valorizovati i brojne druge resurse kojima raspolažemo, a tu prije svega mislim na sjever Crne Gore. Ovo, naravno, ne znači da trebamo da suzbijamo razvoj turizma i sve njegove benefite, jer je to zaista ogroman resurs kojim raspolažemo i koji nam omogućava značajne prihode i prostor za zapošljavanje velikog broja domaće radne snage. U kontekstu vašeg pitanja, fokus treba da bude na visokokvalifikovanim pozicijama u turističkoj privredi”, izjavio je Mugoša.

Član skupštinskog Odbora za rad Albin Ćeman (Demokrate) smatra da je očigledno da se višedecenijsko nazadovanje ekonomije odrazilo na povećan broj nezaposlenih kako među nekvalifikovanim licima, tako i među visokoobrazovanim.

“Ovakva situacija se ne može promijeniti preko noći. Mora se raditi na otvaranju radnih mjesta u realnom sektoru. Takođe, treba preispitati upisnu politiku univerziteta, na način da se smanji broj upisanih brucoša na studijske programe za koje postoji višak na tržištu rada, a promovišu studijski programi za koje postoji potražnja na tržištu rada”, ocjenjuje Ćeman.

Više lagati u inovacije i znanje

Boris Mugoša kaže da je neizmjerno važno da upravo razvoj turizma bolje iskoristimo i za razvoj komplementarnih djelatnosti kao što je poljoprivreda i sve one privredne grane koje mogu profitirati na činjenici da je godišnje prisutan ogroman broj turista, da se grade brojni smještajni kapaciteti…

“Pored toga, neophodna su veća ulaganja u inovacije i znanje jer je ljudski kapital naš najznačajniji resurs. Tu dolazimo do npr. IT industrije u kojoj postoji ogroman prostor za rast zaposlenosti domaće radne snage i to visokokvalifikovane. Mi smo u programskim partijskim dokumentima predložili i transformaciju programa stručnog osposobljavanja svršenih visokoškolaca gdje bi se sredstva, koja se na nivou od oko sedam do osam miliona godišnje izdvajaju za navedeni program, preusmjerila na kreditiranje zapošljavanja na godišnjem nivou više stotina visokoškolaca na način da se sa npr. 10 hiljada eura za jedno radno mjesto kreditira poslodavac, koji će biti u obavezi da zaposli visokoškolca u periodu najmanje tri godine od dobijanja sredstava, tj. moći će da dobiju sredstva samo oni koji su dugoročno zainteresovani za otvaranje novih radnih mjesta.

Uz ovo je potrebno raditi i na daljem unapređenju poslovnog ambijenta i smanjenju i ukidanju brojnih fiskaliteta i parafiskaliteta. U cijeloj ovoj priči je neophodno i jačati praktičnu nastavu tokom studiranja, koja podrazumijeva još tješnju saradnju privrede i obrazovnog sistema. I u konačnom, ozbiljan izazov je problematika upisne politike i prilagođavanja obrazovanja tržištu rada i stimulisanja onih zanimanja za kojima postoji deficit ponude”, zaključuje Mugoša.