Video
Na mnogim proizvodima od mlijeka, žitarica, ali i mesa u Crnoj Gori istaknute su tvrdnje koje nijesu autorizovane, kazala je predstavnica litvanskog Instituta Zita Čeponite i dodala za DN da je zbog toga potrebno usvojiti zakone i preporuke EU. Nadležni organi, pak, najavljuju da će do kraja godine početi primjena Uredbe koja će detaljno urediti ovu oblast, a za lažne informacije biće predviđene kazne od 500 do 2.000 eura.
Preporučeno
Na deklaracijama pojedinih proizvoda na tržištu u Crnoj Gori nalaze se informacije za koje ne postoji utemeljen dokaz, kazala je predstavnica litvanskog potrošačkog Instituta Zita Čeponite, predstavljajući rezultate istraživanja o deklaracijama proizvoda na crnogorskom tržištu.
Ona je juče na konferenciji pod nazivom “Jačanje potrošačkih organizacija u Crnoj Gori, u oblasti bezbjednosti i kvaliteta hrane” kazala da je cilj sprovedenog istraživanja bio da se ispitaju zdravstvene i nutritivne vrijednosti na deklaracijama, odnosno tačnost tvrdnji koje bi mogle da dovedu u zabludu potrošače. Ispitivanje je vršeno na mlijeku, mlječnim proizvodima, žitaricama i mesnim prerađevinama.
Tako je, na primjer, na mlijeku Horizon utvrđeno da je proizvođač istakao da ovaj proizvod pomaže u održavanju zdravih funkcij a mozga.
“Međutim, uvidom u registar Evropske agencije za bezbjednost hrane (EPSA) vidjeli smo da ovo nije autorizovana zdravstvena tvrdnja”, rekla je Čeponite.
Takođe, prema njenim riječima, ni tvrdnja na mlijeku Moja kravica A+D3, na kom piše da je kalcijum iz mlijeka neophodan za zdrave i jake kosti, nije autorizovana, kao ni na jogurtu Balans, na kom je navedeno da reguliše varenje.
Osim toga, na proizvodu Muesli stoji da je zdrav, ali sadrži šećer, što prema standardima u Litvaniji nije zdravo, kazala je Čeponite. Kako je istakla, problematična je i tvrdnja da je jogurt Jogobela bez konzervansa jer, iako je informacija činjenično tačna, ona je nepoštena.
“Nije važno da li je informacija o proizvodu istaknuta na samom proizvodu ili u novinskom članku. Prema zakonodavstvu u Litvaniji, nije dozvoljeno da se na proizvodu nalazi natpis da on sadrži konzervans. Ovo je činjenično tačna informacija i možemo je ocijeniti kao nepoštenu poslovnu praksu. Ovakve informacije mogu obmanuti potrošače”, istakla je Čeponite.
Na mlijeku Non fat milk, takođe, piše da je zdravo, da je “lite”, odnosno da ima niži procenat masti, ali i da nema masti (non fat).
“Ovo može biti veoma zbunjujuće za potrošače jer ove tvrdnje imaju potpuno različito značenje”, istakla je Čeponite.
Ona napominje i da na mnogim proizvodima, kao što su proizvodi od mesa Zlatiborac, piše “ukus prirode”, što može obmanuti potrošače, koji mogu pomisliti da su takvi proizvodi prirodni.
Komentarišući rezultate istraživanja Čeponite je DN kazala da su informacije na proizvodima veoma važne, jer mogu navesti potrošače na pogrešan izbor proizvoda. Zato, kako kaže, za određene tvrdnje, proizvođači moraju imati dokaze.
“Na crnogorskom tržištu smo vidjeli da ima mnogo proizvoda na kojima su zdravstvene i nutritivne tvrdnj e, koje mislim da nijesu naučno zasnovane. Mislim da to treba regulisati zakonom, u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije i mislim da će se to uskoro desiti”, kazala je Čeponite.
Osim toga, Čeponite smatra da bi institucije trebalo više da informišu proizvođače o njihovim pravima, kako bi znali koje informacije na proizvodima su tačne, a koje nisu.
“Mislim da je po ovom pitanju neophodna edukacija, ne samo od države i institucija, već i od nevladinih organizacija”, istakla je Čeponite.
Ipak, pomoćnica direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Zorka Prljević objašnjava da je Uredba o informisanju o bezbjednosti hrane pripremljena još 2016. godine, ali da je njena primjena odložena jer, kako kaže, proizvođači nijesu bili spremni.
“S obzirom da je u ovom periodu Evropska unija imala dodatne izmjene, mi smo uradili novu uredbu o informisanju potrošača o hrani koja bi trebalo da stupi na snagu u januaru, bez dodatnih odlaganja primjene, s obzirom da smo je već pripremili i da su već svi upoznati sa njenim odredbama”, navela je Prljević.
Prema njenim riječima, ovim zakonskim aktom će biti detaljno definisano šta, gdje i na koji način će moći da bude istaknuto na proizvodima, a za kršenje odredbi su predviđene novčane kazne.
“Propisane su novčane kazne koje se kreću od 500 do 20.000 eura za prekršaje. Predviđena je i prelazna odredba da se hrana koja je proizvedena i označena u skladu sa propisima koji su važili do stupanja na snagu ove Uredbe može stavljati na tržište do isteka zaliha, a najkasnije do 31. decembra 2018. godine, a konzervirana hrana do isteka zaliha”, predočila je Prljević.
