Video
On je, u intervjuu za PR Centar, kazao da su problemi u zaštiti i očuvanju prirode na Balkanu slični u svim državama.
„Pozadina velikih problema su sitni interesi. Guraju se svakakve stvari. Često imamo i nedostatak vizije u planiranju ili raskorak s planovima. Pritisak za urbanizacijom i razvojem infrastrukture i nedostatak transparentnosti su veliki problemi“, naveo je Lucić.
Ukazao je i na primjer izgradnje rizorta na Skadarskom jezeru, navodeći da nadležni donosioci odluka ne razmišljaju o tome šta ostaviti za sjutra, „nego šta uzeti danas“.
„Postoji mantra o turizmu i sa njom da je nužno razvijati infrastrukturu, i podizati smještajne kapacitete. Međutim, fali razumijevanje da je turizam tu najčešće zbog prirode i gost ne želi vidjeti obalu sa kućama, zgradama i auto cestom, nego želi vidjeti prirodu. Čini mi se da prostorno planiranje može biti značajno bolje u svim zemljama na Balkanu“, istakao je Lucić.
On je podsjetio da CEPF ulaže u zaštitu prirodne na Balkanu od 2012. godine, otkad je počeo da radi na Mediteranu.
„Prvi grant koji je ikad dodijeljen na Mediteranu je bio na temu Skadarskog jezera u Crnoj Gori. Do sad je dodijeljeno 20 miliona dolara na čitavom Mediteranu, dio toga je išao u Crnu Goru. U zadnjih deset godina na području Crne Gore smo do sada finansirali tridesetak projekata ukupne vrijednosti oko 1,62 miliona dolara“, naveo je Lucić.
Govoreći o saradnji sa organizacijama iz Crne Gore, Lucić je kazao da su zadovoljni dosadašnjom saradnjom.
„Ovdje postoji dosta dobra kooperacija među samim organizacijama. Nema nezdrave atmosfere koja se može vidjeti u drugim zemljama. U suštini, to same organizacije čini uspješnijim u izvršenju njihove misije. Zajedno nastupaju, zajedno se podupiru, a naš posao kao donatorske organizacije čine lakšim, a istovremeno postižu bolje rezultate“, rekao je Lucić.
Ocijenio je da crnogorske organizacije civilnog društva konstatno napreduju, kad su u pitanju organizacijski kapaciteti i znanje.
„Sam prostor u kojem djeluje civilno društvo je solidan, iako uvijek može biti bolji. Drago nam je što vidimo da koliko god te organizacije ulazile u neke razmirice sa nadležnim institucijama, uvijek vidimo saradnju. Organizacije pružaju ruku pomireanja institucijama i onda su rezultati impresivni“, kazao je Lucić.
Govoreći o inicijativama koje je CEPF podržao u Crnoj Gori, Lucić je naveo da su podržali projekte kao što su zaštita Ulcinjske solane, uspostavljanje zaštićenog područja na Katiću.
„Drago mi je da dobar dio našeg portfolija na Balkanu je na Skadarskom jezeru, gdje mi se čini da drugi donatori nemaju toliku prisutnost. Bilo bi dobro da se i drugi donatori uključe kad je u pitanju Skadarsko jezero. Dosta smo radili na Zeti, pogotovo na gornjem toku, koji nema status zaštite i tu nam je drago da smo uspjeli pogurati da se tu rade istraživanja i kreće se u povoljnom smjeru ka očuvanju biodiverziteta.“, naveo je Lucić.
Kazao je i da im je u CEPF-u želja da nastave da ulažu u očuvanje prirode u Crnoj Gori.
„Trenutno je planirana podrška za prvu polovinu naredne godine, ali aktivno radimo na osiguramo desetogodišnji nastavak toga i u tom slučaju ostajemo u Crnoj Gori dok god Crna Gora ne uđe u Evropsku uniju“, zaključio je Lucić.
Preporučeno
Partnerski fond za ugrožene ekosisteme (CEPF) predstavlja zajedničku inicijativu Conservation International, Francuske agencije za razvoj, Evropske unije, Svjetske banke, Globalnog fonda za zaštitu prirode i Vlade Japana.
