Da upiše zaštitu životne sredine odlučila se u posljednjem trenutku, i kako je kazala u emisiji Mladovanje na TVCG, nikada se zbog toga nije pokajala.

“Nakon završetka studija u Podgorici, na Metalurško-tehnološkom fakultetu, upisala sam odmah master studije. Nije ih bilo u Crnoj Gori, upisujem ih u Novom Sadu na PMF-u i dok sam bila na masteru ozbiljno sam razmišljala o doktoriskim studijama jer sam vidjela da me ta oblast izuzetno interesuje. Upisujem doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore, i dok sam bila na trećoj godini doktorskih studija zaštite životne sredine pročitam da se na UCG-u otvaraju nove doktorske studije – Održivi razvoj. I nekako me zanimalo da životnu sredinu povežem sa nekom drugom naukom, da bih to mogla da objedinim i imam što više znanja i iskustva i tako završavam doktorske studije – Održivi razvoj”, priča Neda.

I dalje, kaže, nije svjesna da ima dva doktorata: “I mogu reći da sam najmlađa osoba u Crnoj Gori koja posjeduje dva doktorata, i to baš ta dva doktorata u Crnoj Gori. Jer kad govorimo o zaštiti životne sredine ja sam jedini student koji se upisao na tim doktorskim i nakon mene se više konkurs nije raspisivao”.

Posljednjih mjeseci često odlazi u Sloveniju, za koju su vezana njena prva doktorska istraživanja: “…Pošto sam odabrala oblast mikroplastike kojom se niko nije ovdje bavio, a nijesmo imali kadar ni laboratorije za to. Tako da se uspostavila saradnja sa Slovenijom, gdje sam učila od najboljih profesora i naučnika”.

U odnosu na Sloveniju smo, kaže, jako daleko i to je jedna od zemalja na koju se, navodi ona, treba ugledati ne samo Crna Gora, nego i druge razvijenije zemlje.

No uprkos svemu što je postigla, Neda je nezaposlena.

Na pitanje kako je to moguće, ovako odgovara:

“Nažalost moguće je. Istina je. Ali ne znam šta reći. To je ipak pitanje za Crnu Goru. Nijesam jedina koja je nezaposlena sa visokom školom. Ali neprepoznavanje stručnog kadra, nedavanje prilike, to je posljedica i ovoga”.

Ono što je sigurno je da je jedina u zemlji sa dva doktorata koja je nezaposlena:

“Da, to jeste. Ali uprkos toj činjenici i svim rezultatima, to političkoj strukturi u Crnoj Gori nije dovoljno da bi angažovali mene u nekom poslu ili vidjeli me kao stručnjaka da doprinesem ekološkom stanju Crne Gore koje je na nezavidnom niovu”.

Osjećaj je, kaže, razočaravajući “na činjenicu da mlada osoba sav svoj životni put opredijeli ka obrazovanju i da bude najbolji, a da nema priliku da doprinese svojim znanjem i obrazovanjem Crnoj Gori.”

Može li se nešto slično desiti u Sloveniji, u kojoj često boravi?

“Imam veliki broj prijatelja i kolega tamo i u komunikaciji smo. Impresionirani su rezultatima koje sam postigla i ne mogu da vjeruju da nemam posao u svojoj zemlji i da me država kao stručnjaka u toj oblasti ne prepoznaje”, dodala je ona.

Govorila je Neda i o uslovima života u Sloveniji koji su, kako kaže, veoma dobri, posebno za mlade.

“Kad govorimo o obrazovanju mladih, oni imaju više povoljnosti nego u Crnoj Gori. Takođe imaju mogućnost, osim teorijskog znanja, da ga primijene u praksi, što kod nas nije slučaj osim stručnog osposobljavanja nakon studija. Život je stabilan, miran, siguran što ne može da se kaže za Crnu Goru”.

U Sloveniji fakulteti bolje organizovani

Fakulteti su tamo, kaže, bolje organizovani, bolje su opremljene i laboratorije, dok su studenti dobro povezani s poslodavcima.

Neda je sada angažovana na tri projekta, od kojih su dva vezana za Sloveniju.

“Treći projekat je od strane UNESCO-a koji radim samostalno. I jako sam ponosna. UNESCO je prepoznao moj projeklat i finansira ga. UNESCO je odabrao od svih naučnika koji su aplicirali na svijetu nas 13 mladih naučnika koji će se baviti istraživanjem zaštićenih područja od strane UNESCO-a”, ukazuje Bošković.

Sebe za deset godina i dalje vidi u oblasti u kojoj se obrazovala ili kao profesora na fakultetu.

“To me zanima, jer bih se bavila naukom i istraživanjima, a isto tako da to svoje znanje iskoristim i prenesem na mlađe generacije. Vidim sebe i na mjestima donosioca odluka ili rukovođenja iz oblasti životne sredine i održivog razvoja, a sebe bih željela da vidim u Crnoj Gori, jer sam ovdje najpotrebnija. Crnoj Gori je potreban stručni kadar, a to bi mogla da bude i Slovenija, ili zemlja EU ili nekog drugog kontinenta”, rekla je Bošković.

U Crnu Goru su joj, kaže, često dolazili gosti iz Slovenije koji su uglavnomo bili razočarani stanjem životne sredine.

“Izrazili su želju da obiđu nekoliko lokacija, i moram priznati da su određenim djelovima razočarani. Naročito količinom otpada, kako na putu do tog nekog mjesta, tako i u nacionalnim parkovima. Pa su me i pitali rade li komunalne službe, je li neki štrajk pa ne radi čistoća na nekom nivou. Bilo me sramorta kada su morali da prođu kroz neke djelove i vide divlje deponije pored puta. Oduševljeni su kad govorimo o prirodi, ali razočarani našom ekološkom osviješćenošću”, zaključila je Bošković.