Video
Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Giovanni Gabasi podsjetio je da je Misijino prošlogodišnje istraživanje o medijskoj samoregulaciji pokazalo da je javnosti potrebno više informacija o mehanizmima i načinima na koje mogu podnijeti žalbu na članak ili vijest koji narušava novinarski etički kodeks.
„Misija ostaje posvećena snaženju samoregulatornih mehanizama u Crnoj Gori, prepoznajući vitalnu ulogu koju oni igraju u borbi protiv izobličenja informacija. Snažna samoregulacija podstiče medije, što dovodi do odgovornijeg izvještavanja i omogućava direktnu povratnu informaciju javnosti. Ove godine ćemo, zajedno sa Savjetom Evrope, inicirati reviziju Kodeksa novinara Crne Gore, a priručnici koje je izradila Tehnička radna grupa poslužiće kao ključni izvor tokom ovog procesa“, kazao je Gabasi.
Dodao je da sa sve većim značajem koji se pridaje informacijama, dolazi i do značajnog rizika od manipulacije i zloupotrebe, a uticaje ovih rizika – posebno u svjetlu slobode govora kao jednog od kamena temeljaca demokratije – može biti izazovno procijeniti.
„Kao rezultat toga, medijska pismenost je postala važnija nego ikad,” zaključio je Gabassi.
Član Tehničke radne grupe Mihailo Jovović, naglasio je da je priručnik namijenjen onima koji hoće da tragaju za istinom.
„Kada razmišljaju o tome da li da se bave raskrinkavanjem pogrešnih informacija potrebno je procijeniti štetu koju takve informacije nanose društvu. Druga stvar je problem što se vrlo često nekritički prenose vijesti sa društvenih mreža. Ljudi iz javnog života, uključujući političare, vladine i lokalne zvaničnike zapravo više ne odgovaraju na pitanja novinara, već što misle stave na X, Facebook, Instagram. Mediji to prenesu i oni više nemaju potrebu da odgovaraju na teška pitanja, kojih je sve manje“, smatra Jovović.
Prema njegovim riječima, važna preporuka je da novinari treba stalno da usavršavaju vještine provjere informacija.
Član Tehničke radne grupe Ilija Jovićević pojasnio je da svakodnevni razvoj informacionih tehnologija pomalo utiče da se zanemari etički kodeks, a njegov značaj je zapravo u današnjem digitalnom okruženju veći nego ranije.
„Svi kodeksi iz regiona, osim Kodeksa iz Srbije, su zastarjeli i nisu dovoljno ispratili ove promjene. Naš kodeks ćemo doraditi ove godine. Sva načale se mogu svesti na tri oblasti, a to su odbrana slobode izražavanja, autonomija novinara, traganje za istinom i zaštita čovjekovog integriteta i ličnosti. Ali ono što ostaje kao prva i osnovna obaveza novinarstva je istina, a o njoj nije uvijek lako izvještavati, ona je uvijek kompleksan pojam“, rekao je Jovićević.
Istina postaje jedinica mjere kako profesionalnog i etičkog novinarstva tako je i, kako smatra, jedinica mjere za informacijski poremećaj.
„Treba voditi računa da se uvijek izvještava u interesu javnosti i odvajati interes javnosti od interesovanja javnosti“, naglasio je Jovićević.
Istakao je da kodeski novinara nikako nisu prevaziđeni, već da su dobili novu ulogu i misiju i sve što važi za tradicionalne medije važi i za nove medije, čak i za stepen više.
Član Tehničke radne grupe Ranko Vujović pojasnio je da je priručnik govori o dezinformacijama novinarima i medijima u Crnoj Gori daje smjernice kako bi trebalo da se sa njima nose.
„Mislim da je ovo prvi dokument ove vrste kod nas, a kada je samoregulacija u pitanju u Evropi, istraživali smo šta su evropska samoregulatorna tijela uradila po ovom pitanju i kako se oni bore sa dezinformacijama. Na tom nivou samoregulacije ništa nije urađeno u Evropi, još uvijek nema ništa u evropokim kodeksima na ovu temu“, rekao je Vujović.
Posljednjih godina Evropa se, kako je dodao, bavila zakonodavstvom i zakonima u pokušaju da se izbori sa dezinformacijama.
„Dezinformacije doživljavamo kao negativnu pojavu, ali ono što smo mogli da čujemo proteklog vikenda jeste da dezinformacije nisu tako loše. Ovo je poruka koja je došla sa visokih političkih adresa i koja će izazvati velike kontroverze globalno“, smatra Vujović.
Članica Tehničke radne grupe Aneta Spaić, objasnila je da je dezinformacija kao alat propagandista karakteristika ne profesionalnih etabliranih medija, nego alternativnih medijskih prostora, koji su dio naše svakodnevice.
Otud, kako je kazala, potreba u EU da se Zakonom o digitalnim uslugama iz 2023. godine, a kasnije i aktom od prošle godine Zakonom o slobodi medija, reguliše pitanje regulisanja štetnih sadržaja, odnosno nezakonitih sadržaja koji se nađu u internet prostoru.
„Kada se pojavi dezinformacija i velike online platforme detektuju da je nastao određeni nezakoniti, odnosno štetni sadržaj, a ako određena informacija pripada mediju koji se nalazi u evidenciji medija, nastavlja se komunikacija na način što se odluka o isključivanju sadržaja koji se smatra štetnim, odnosno nezakonitim, prvo komunicira sa medijom odakle je potekla. Ukoliko medij preispituje postojanje sadržaja kao dezinformacijskog, počinje proces dijaloga između platforme i medija. Ukoliko se ne postigne saglasnost obavještava se Odbor za evropske regulatore i počinje proces vansudskog mirenja. Sve se dešava u hitnim rokovima, do 24 sata gdje se odvija komunikacija između platformi i medija koji su prenijeli određenu vrstu sadržaja, koji se smatra informacijskim poremećajem, odnosno štetnim sadržajem“, pojasnila je Spaić.
Autori/ke publikacije su Aneta Spaić, Mihailo Jovović, Ilija Jovićević, Ranko Vujović, Paula Petričević i Ljiljana Minić.
Preporučeno
Pod pokroviteljstvom Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Tehnička radna grupa za samoregulaciju okuplja predstavnike/ce različitih medijskih samoregulatornih tijela u Crnoj Gori, i čine je predstavnici/ce Medijskog savjeta za samoregulaciju, kao i predstavnici/ce i ombudsmani/ke Dana, Vijesti i Monitora.
