Kako je saopštio njen advokat Mitar Šušić, zadržavanje je određeno zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke. Šušić je rekao Pobjedi da je Bratić pred postupajućim tužiocem Jovanom Vukotićem negirala krivicu i iznijela odbranu.

“Pred nama je postupak, ali dosta gorak ukus u ustima ostaje zbog činjenice da se to dešava sada, da je bilo dovoljno vremena da se to analizira u nekom postupku koji ne bi podrazumijevao neko spektakularno hapšenje i određivanje zadržavanja”, rekao je Šušić.

Bratić je u odbrani pomenula političke strukture koje, kako tvrdi, stoje iza progona, a njen branilac navodi da ona cijeli postupak doživljava kao nastavak višegodišnjeg pritiska.

“Ona percipira ovo kao linč od strane jednog dijela javnosti u Crnoj Gori koji postoji od momenta kada je imenovana. Taj linč je nastavljen i nakon što je razriješena i evo traje sve do danas, a nažalost se na to danas zvanično „ukačio“ i SDT”, naveo je Šušić.

Dodao je da će u nastavku postupka biti prilike da se saslušaju svjedoci i razmotri obimna dokumentacija u ministarstvu i ustanovama u kojima su direktori razriješeni.

Povezani članci

Hronika

Šušić: Bratić negirala krivicu, postupak doživljava kao politički progon i javni “linč”

Društvo

CGO: Tri godine neaktivnosti SDT-a i po drugoj krivičnoj prijavi protiv Bratić

Društvo

Bakić: Bratić nema samostalnih radova, predala dvije identične recenzije

“Nekako se stiče utisak da sve ovo treba da amortizuje neku sliku rada tužilaštva, sudstva i bezbjednosnog sektora generalno, u kontekstu svih ovih dešavanja koje smo imali prethodnih dana”, ocijenio je Šušić.

Bratić su juče stavljene lisice na ruke u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). SDT je saopštio da je, po njihovom nalogu, SPO u Podgorici lišio slobode jedno lice zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Advokat Šušić je Pobjedi rekao da ne zna da li je SDT postupak pokrenuo samoinicijativno ili je neko u međuvremenu podnio prijavu.

Na pitanje da li je SDT samoinicijativno pokrenuo ovaj postupak ili je neko u međuvremenu podnio prijavu, advokat kaže da to ne zna…

“Ali i u jednom i u drugom slučaju porazno je da se nakon pet godina, u nečemu što je vrlo jednostavno i što se utvrđuje iz papira, preduzimaju radnje i pravi se ovakav spektakl”, kazao je Šušić.

Prijave podnošene prije tri godine

Ipak, javnosti su od ranije poznate najmanje dvije krivične prijave upućene SDT-u zbog masovnih razrješenja direktora: prijava advokata Mihaila Volkova od 11. oktobra 2022. i prijava Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 23. decembra 2022. godine.

Volkov je tada podnio krivičnu prijavu zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, navodeći da je zastupnik 107 razriješenih direktora i da je, kako je tada kazao Pobjedi, bilo jasno da takva rješenja ne mogu ostati na snazi. Objašnjavao je da nije želio da prijava bude preuranjena i da su odluke Višeg suda bile ključne da se uđe u fazu ispitivanja odgovornosti.

CGO je, sa druge strane, prijavu zasnovao na ocjeni da nezapamćen proces masovnih razrješenja zahtijeva hitno postupanje. CGO je u nekoliko navrata javnost podsjećao da su prošle tri godine od njihove prijave, uz tvrdnju da je SDT uporno ignoriše i time, kako navode, šalje poruku o selektivnosti i političkom kontekstu odgovornosti.

Brojni akteri, uključujući i CGO, javno su upozoravali tadašnje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit.

“Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da ju je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu štetu”, saopštio je CGO krajem decembra prošle godine.

SDT je te dvije prijave objedinio radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke, dok su podnosioci prijava i njihovi zastupnici u više navrata ukazivali da nemaju informacije o fazi postupka.

Masovne smjene desile su se 2021. godine, kada je Bratić razriješila više od 140 direktora škola. Ti direktori su pred sudovima dokazivali da su nezakonito smijenjeni, a kao ključni sporni osnov pominjalo se obrazloženje da nijesu formirali školske odbore, uz tvrdnje direktora da taj proces nijesu mogli završiti jer je Ministarstvo opstruiralo postupak – nijesu predlagali svoje članove.

Po ovom osnovu su, kako je saopštavano, izvršene isplate razriješenim direktorima, a javno je pominjan iznos veći od 280.000 eura.

Bratić i pred sudom

Prema sudskoj praksi koja se u međuvremenu ustalila, sudovi su u desetinama predmeta zaključili da direktori nijesu mogli biti odgovorni za neformiranje školskih odbora, jer je upravo Ministarstvo prosvjete propustilo da imenuje svoje predstavnike u tim tijelima, iako su direktori u više navrata upućivali zahtjeve da se taj proces sprovede.

U obrazloženjima presuda navodi se da su razrješenja zasnovana na tipskim rješenjima, bez individualnog razmatranja konkretnih okolnosti svakog slučaja, što je sudovima bilo dodatni indikator nezakonitog postupanja.

Pored krivičnog postupka pred SDT-om, slučaj ima i odvojenu parničnu dimenziju: država je preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa 2023. podnijela regresnu tužbu sudu tražeći da Bratić odgovara za štetu nastalu nezakonitim razrješenjima.

Osnovni sud u Podgorici se po prvoj tužbi, koja se odnosila na 29 razriješenih direktora, izjasnio sredinom decembra prošle godine da Bratić nije odgovorna za nastalu štetu, uz obrazloženje da država nije dokazala namjeru ili krajnju nepažnju, niti svijest Bratić da donosi nezakonita rješenja. Država se žalila, a o tome treba da se izjasni Viši sud. U međuvremenu su podnijete još dvije tužbe kojima se traži dodatna odgovornost u odnosu na veći broj direktora.

Odbrana tvrdi da se aktuelno postupanje SDT-a dešava u trenutku kada Viši sud treba da odlučuje o žalbi države na prvostepenu presudu, te da se time, prema ocjeni advokata Šušića, vrši pritisak na sud.

Sudovi su razmatrali nezakonitu smjenu oko 150 direktora kao oštećenih lica. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra 2025. godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041,66 eura.

Mišljenje DRI takođe u SDT-u

Državna revizorska institucija je u septembru 2022. godine dala izvještaj sa duplim negativnim mišljenjem na budžet tadašnjeg MPNKS od blizu 220 miliona eura.

Na osnovu tog nalaza, CGO je podnio posebnu krivičnu prijavu SDT-u i zbog sumnje na nezakonito trošenje budžetskih sredstava u MPNKS, a iz te organizacije su više puta saopštili da nemaju informaciju u kojoj je fazi taj predmet.

Prema navodima iz nalaza DRI, Ministarstvo je dobilo duplo negativno mišljenje – na godišnji izvještaj i na usklađenost poslovanja sa propisima – uz niz nepravilnosti, uključujući nepravilne prenose sredstava veće od šest miliona eura, planiranje prihoda i rashoda javnih ustanova suprotno zakonu preko 19 miliona eura, konsultantske ugovore vrijedne više od 3,5 miliona eura bez pravnog osnova i pratećih dokaza o rezultatima, te nepravilnosti u javnim nabavkama i evidencijama. DRI je izdala 22 preporuke i definisala rokove za plan aktivnosti i izvještavanje o realizaciji preporuka.

Što je sljedeće

U narednom periodu biće poznato da li će tužilaštvo tražiti dodatne mjere nakon zadržavanja i kako će se predmet dalje procesno kretati.

Odbrana će, kako je najavio advokat Šušić, insistirati na dokaznom postupku kroz dokumentaciju i svjedoke, uz ponovljenu ocjenu da se predmet „utvrđuje iz papira“, dok će javnost pratiti i epilog ranije poznatih krivičnih prijava koje su, prema ranijim navodima, bile objedinjene u SDT-u, kao i odvojeni parnični krak kroz regresne tužbe države.