Dok je pred Crnom Gorom još dosta posla u ovim oblastima, tokom proteklog perioda, nadležne institucije su sistematično i posvećeno radile na rješavanju izazova, kroz sprovođenje demokratskih reformi, očuvanje ekonomske stabilnosti i izgradnju evropske budućnosti, ocijenjeno je na 11. sastanku Pododbora za inovacije, ljudske resurse, informatičko društvo i socijalnu politiku.

Predstavnici crnogorskih institucija su kolegama iz Evropske komisije predstavili aktivnosti u oblastima koje obuhvataju poglavlja 2 – Sloboda kretanja radnika, 10 – Informatičko društvo i mediji, 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, 25 – Nauka i istraživanje i 26 – Obrazovanje i kultura, od prethodnog sastanka koji je održan 9. oktobra 2020.

Otvarajući sastanak Pododbora, zamjenik glavne pregovaračice, Marko Mrdak je podsjetio da je godina pandemije COVID-19 izazvala mnogo problema svim evropskim državama, ali je ilustrovala da EU i njeni partneri svojim zajedništvom mogu odgovoriti ovom zahtjevnom zdravstvenom i društvenom izazovu, te da se još jednom potvrdilo u praksi da EU ostaje najkredibilniji partner u ovom izazovnom periodu za našu državu.

„Posljednji Samit između EU i Zapadnog Balkana, koji je održan upravo ove sedmice, je najbolja potvrda snažne i nedvosmislene podrške evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Pored političke podrške koja je još jednom istaknuta, sigurni smo da će izdašna finansijska podrška u vidu investicionog paketa u iznosu od 30 milijardi € značajno doprinijeti ekonomskom i društvenom razvoju Zapadnog Balkan, te doprinijeti suštinskom približavanju evropskim standardima“, kazao je Mrdak.

Kada je riječ o poglavlju 2 – Sloboda kretanja radnika, Mrdak je podsjetio da je Vlada utvrdila Predlog zakona zaštite zaposlenih građana Crne Gore koji rade u inostranstvu i donijela Strategiju o migracijama i reintegraciji povratnika u Crnoj Gori, za period 2021-2025, kojom je planirano da se u narednom periodu Zakon o strancima uskladi s pravnom tekovinom EU kojom se reguliše oblast kretanja i boravka stranaca.

Kada je riječ o poglavlju 10 – Informatičko društvo i mediji, Mrdak je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je Crna Gora domaćin, 4. Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana,  kao i time što smo od 1. jula dio Sporazuma o regionalnom romingu, koji pomaže u stvaranju poštenijeg i povezanijeg regiona.

Istakao je da je, u dijelu medijske politike, Crna Gora fokusirana na pripremu seta medijskih zakona i strateških dokumenata, te da je s ciljem unapređenja stanja u ovoj oblasti pokrenut kontinuirani dijalog sa medijskom zajednicom i uspostavljanje Banke potreba medijske zajednice.

U dijelu socijalne politike i zapošljavanja i poglavlja 19, fokus Vlade je, kako je istakao, bio na zakonodavnim aktivnostima vezanim za Zakon o radu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskrimacije, kao i na inicijativi Garancija za mlade.

Mrdak je kazao da, u dijelu poglavlja 26 Obrazovanje i kultura i 25 Nauka i istraživanje, Crna Gora uskoro očekuje priključenje novom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije Horizont Europe, kao i da će se u narednom periodu, pristupiti izradi nove Strategije naučno-istraživačke djelatnosti i nove Mape puta za istraživačku infrstrukturu.

Zamjenica šefice Jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Barbara Hesus-Žimeno, je podsjetila na prošlonedjeljnu posjetu predsjednice EK fon der Lajen Podgorici, koja predstavlja ilustraciju snažne posvećenosti Evropske komisije pristupanju Crne Gore EU i njenom društveno – ekonomskom oporavku.

Ona je pozdravila napredak Crne Gore u različitim oblastima o kojima je bilo riječi na pododboru uključujući slobodu kretanja radnika (Poglavlje 2), informaciono društvo i medije (Poglavlje 10), socijalnu politiku i zapošljavanje (Poglavlje 19), istraživanje i inovacije (Poglavlje) 25), obrazovanje i kultura (poglavlje 26).

„U potpunosti cijenim naporan rad i posvećenost u proteklom periodu i ohrabrujem pojačani politički fokus i EU ekspertizu za napredak u procesu pristupnih pregovora“, rekla je ona. Hesus – Žimeno je dodala da će predstojeći godišnji izvještaj o Crnoj Gori dati jasne smjernice za dalji napredak u pristupnim pregovorima.

Ona je takođe kazala da su novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) i Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan prilika za dalje rješavanje dramatičnog uticaja pandemije COVID-19, koja je posebno pogodila najugroženije crnogorske građane. „To je takođe ulaganje u zajedničku budućnost EU i Crne Gore“, rekla je ona.

Šefica Radne grupe za poglavlje 19, Jevrosima Pejović je istakla da se, u okviru četiri poglavlja koja su predmet ovog Pododobora, usvajaju zakoni i rješavaju pitanja od značaja za evropske integracije, te da je zbog toga važno intenzivirati komunikaciju sa Evropskom komisijom i raditi na ispunjenju završnih mjerila.

„Naš cilj je da u koordiniranom angažovanju svih institucija svakodnevno radimo na usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa evropskim propisima i njihovoj adekvatnoj primjeni, izgradnji novih institucija i jačanju postojećih kapaciteta, kao i unaprijeđenju potrebnih znanja i vještina i stvaranju pretpostavki za budući ulazak u EU“, poručila je Pejović.