Video
“Prethodne Vlade nisu adekvatno tretirale ovu problematiku s obzirom na to da je zadnji objekat za ove potrebe izgrađen daleke 1988. Od uvođenja višestranačja, nijedna Vlada nije imala sluha za izgradnjom ovako važnog objekta i stvaranjem bezbjednijeg radnog okruženja za tužioce i sudije već je svojom inertnošću i nereagovanjem dugi niz decenija ugrozila njihov rad”, ističe Pekić.
Kaže i da saglasan je sa odlukom ministra pravde Andreja Milovića da se povuče odluka o izgradnji Palate pravde na Starom aerodromu, navodeći da jedan takav objekat mora biti izgrađen u blizini neke od institucija bezbjednosti u srcu Podgorice, kako bi se na dodatan način podigao nivo njene bezbjednosti.
Slično mišljenje dijeli advokat i bivši dugogodišnji predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović, koji je u razgovoru za portal Dnevno apelovao na Vladu i Ministarstvo pravde da se Palata pravde gradi u užem gradskom jezgru.
Begović navodi da bi se izgradnjom Palate pravde u užem gradskom jezgru pokazao značaj institucije, ali i uticaj pravosuđa u afirmaciji države Crne Gore u svijetu.
„Političarima su uvijek bila puna usta obećanja da će se Palata pravde raditi u najskorije moguće vrijeme. Ništa od toga nije konkretno urađeno. Vidimo da su i Vlada Dritana Abazovića i tadašnji ministar pravde Marko Kovač odredili lokaciju na Starom aerodromu. Prošle godine smo (Advokatska komora) poslali dopis Ministarstvu pravde sa predlogom da se lokacija promijeni, odnosno da se Palata pravde gradi u centru, na prostoru kasarne Morača, a vidim da je to sada postalo aktuelno. To je naš predlog, jer Palata pravde zaslužuje jedno takvo reprezentativno mjesto, budući da je to uži centar grad. Na taj način se olakšava komunikacija između tužilaca, sudija i advokata, jer bi odlazak na Stari aerodrom oduzimao puno vremena“, kazao je Begović.
Ističe da je to bio opravdan predlog, te da su to, kako kaže, iz Ministarstva pravde prepoznali kao ozbiljan razlog da ta Palata pravde bude izgrađena u centru grada.
Navodi da je takav slučaj i u mnogim državam svijeta, te da je rijetkost da se nalaze na periferiji ili udaljenom mjestu.
U Crnoj Gori se često apostrofira problem sa odlaganjem zaplijenjenih narkotika, a Begović smatra da bi se izgradnjom Palate pravde, odnosno posebno dijela za skladištenje, veoma lako mogao riješiti i ovaj problem.
„Nije problem napraviti prostor koji bi služio kao depo za privremeno oduzetu robu, opijate, a koji bi bio moderniji i bezbjedniji i računam da ćemo imati projekte koji će zadovoljavati sve te kriterijume. Još jednom apelujem da se Palata pravde gradi u užem gradskom jezgru, kako bi mogli lakše da komuniciramo, ali i da se pokaže značaj institucije i uticaj pravosuđa na afirmaciju države Crne Gore u svijetu“, poručio je Begović.
Begović navodi da očekuje savremeni projekat za izgradnju depoa kako bi bio riješen problem skladištenja oduzetnih predmeta na kvalitetan i siguran način.
Ivan Pekić kaže da su neadekvatni uslovi za rad, prenatrpanost predmetima i službenicima u malim kancelarijama, manjak sudija i tužioca, samo su neki od razloga da Palate pravde bude izgrađena.
Kao primjer navodi Palatu pravde u Italiji (Katanja), drugom najvećem gradu na Siciliji, čija je izgradnja koštala 40 miliona eura.
“Ovo nam govori da je i u ekonomski stabilnoj i demokratskoj Italiji prije izgradnje ove Palate za potrebe tužioca i sudija, zadnji objekat izgrađen daleke 1937. godine. Uporednom analizom imate i Prusku palatu pravde na istoku Njemačke koja je renovirana za potrebe tužioca i sudija u čiju rekonstrukciju je uloženo oko 17 miliona eura, a čija zgrada je stara preko stotinu godina”, kazao je Pekić.
Navodi da će se izgradnjom Palate pravde i njenih specijalizovanih prostorija za skladištenje narkotika, obezbijediti uslovi za njeno adekvatno skladištenje i čuvanje, dok sudski procesi traju.
“Ne smatram da je rizik što će se narkotici iz sudskih procesa skladištiti u novoj Palati pravde, već je potrebno podići nivo bezbjednosti objekta i oduzete narkotike na valjan način skladištiti i čuvati”, poručuje Pekić.
Preporučeno
Zaključuje i da je slučaj prokopavanja tunela do Višeg suda u Podgorici pokazao da su kriminalne grupe moćnije od sistema bezbjednosti u Crnoj Gori.
