Video
Međedović je istakla da je januarsko povećanje penzija od 0,38 odsto izazvalo brojne polemike i komentare u društvu, posebno među penzionerima, koji su, kako je navela, s pravom bili razočarani.
Prema njenim riječima, penzioneri su tim usklađivanjem dobili povećanje od svega 1,7 eura, što se, kako je kazala, ne može nazvati povećanjem, već poniženjem.
“Na njihovo iznenađenje, ništa se nije promijenilo, pa su dobili povećanje od 1,7 eura, što se s pravom može nazvati poniženjem, a ne povećanjem”, kazala je Međedović za Pobjedu.
Ona je ocijenila da je Vlada imala priliku da majskim usklađivanjem preispita i ispravi očiglednu nepravdu prema penzionerima, ali je, kako je navela, umjesto toga došlo do povećanja od nepuna četiri eura. Time je, dodala je, ukupno povećanje za pola godine iznosilo nepuno šest eura.
Međedović je istakla da su penzioneri očekivali da će se makar neko u vladajućoj strukturi ozbiljno pozabaviti ovim, kako je rekla, ponižavajućim odnosom prema ljudima koji nijesu zaslužili takav tretman.
“Očekivali su penzioneri da će kod odgovornih probuditi savjest i da će se ukloniti očigledno poniženje. Reagovali su na različite načine da skrenu pažnju na sebe, ali je sve prošlo bez bilo kakve objektivne reakcije ili izvinjenja”, navela je Međedović.
Ona je kazala da su se od pojedinih poslanika u Skupštini mogli čuti određeni prijedlozi u pravcu povećanja penzija i korektnijeg odnosa prema penzionerima, ali da su, umjesto konkretnog djelovanja, ti prijedlozi poslužili za političke obračune i prepucavanja.
Međedović je ukazala i na poruke koje se, kako je rekla, upućuju penzionerima, poput pitanja da li je veće 250 eura, koliko je nekada iznosila minimalna penzija, ili 450 eura, koliko iznosi nakon povećanja od prije dvije godine.
“Logično bi bilo postaviti kontra pitanje: da li je manje 400 eura, koliko je nekada iznosila potrošačka korpa, ili 2.200 eura, koliko iznosi danas”, kazala je Međedović.
Ona je podsjetila da je potrošačka korpa služila kao parametar troškova života i da bi trebalo da bude u granicama realnog ekonomskog stanja. Međutim, kako je ocijenila, današnja realnost odgovara onima čija se primanja mjere hiljadama eura, što je privilegija političara, rukovodilaca, pojedinih privrednika i zaposlenih u javnoj upravi, a ne penzionera.
Međedović je navela da se od pojedinih poslanika iz vladajuće strukture moglo čuti i da je sa minimalnom penzijom od 450 eura moguće ne samo bolje živjeti, već i uštedjeti.
“Duga bi bila penzionerska priča kada bi imao ko da je čuje. Penzioneri ne odlučuju ni o čemu, već o njima odlučuju drugi. Nemaju pravo ni na sugestiju, a odluke se donose ad hoc i često nemaju zakonsko utemeljenje”, istakla je Međedović.
Ona je kazala da se Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju mijenjao mnogo puta, ali, kako je ocijenila, nikada u interesu penzionera. Kao jedan od problema navela je smanjenje doprinosa, što za posljedicu ima ogroman deficit u Fondu PIO.
Prema njenim riječima, isplatom penzija iz budžeta Fond ostaje bez suštinske funkcije i dovodi se u beznačajan i formalan položaj.
Međedović je poručila da bi bilo korektno da nadležni objasne zašto se izbjegava izrada socijalnog kartona, na kojem se decenijama bezuspješno insistira, kao i zašto potrošačka korpa više ne može da služi kao parametar životnih troškova.
Ona je ukazala i na neriješeno stambeno pitanje velikog broja penzionera, koji od minimalne penzije ne mogu da plate visoke zakupnine, iako su tokom radnog vijeka izdvajali doprinose u stambeni fond.
“Za ta sredstva nijesu dobili nikakvu nadoknadu, što je još jedna u nizu nepravdi prema penzionerima”, kazala je Međedović.
Kako je dodala, penzioneri se danas suočavaju sa skupim ljekarskim pregledima, dugim čekanjima, skupim ljekovima i nemogućnošću da dobiju kredit čak i u minimalnom iznosu od oko hiljadu eura, koji bi im pomogao da obezbijede ogrijev ili zimnicu.
Međedović je ukazala i da ne postoji realna mogućnost kreditiranja za rješavanje stambenog pitanja, imajući u vidu cijene stanova koje su, kako je navela, povećane više od sto odsto po kvadratu.
Ona je ocijenila da su cijene osnovnih životnih namirnica i inflacija dodatno pogoršale položaj penzionera, dok ih, kako je kazala, političari ubjeđuju u bolji život.
“Umjesto korektnog odnosa, poštovanja zakonskih obaveza i moguće empatije prema ovoj populaciji, penzioneri su postali građani drugog reda”, poručila je Međedović.
Prema njenim riječima, sve se to dešava uprkos deklarativnom stavu da je Crna Gora država socijalne pravde, dok penzioneri sve više spadaju u društvo gladnih i siromašnih, što, kako je ocijenila, nijednom društvu ne služi na čast i dostojanstvo.
Međedović je istakla da penzioneri pripadaju populaciji koja je strpljivo prošla sve teškoće društva – ratna i poratna vremena, sankcije, ekonomsku krizu, tranziciju i privatizaciju.
“Zato se s pravom pitaju da li je moguće da Vlada nema sluha i osjećaja za ljude koji su cijeli svoj život dali za svoju državu, društvo i generacije koje dolaze”, kazala je Međedović.
Preporučeno
Ona je zaključila da će se penzionera možda neko sjetiti pred izbore, kao što je to, kako je navela, manje ili više uvijek bilo, ali da je ovoga puta „kap prelila čašu“.
