hdfhdhdhdh

<html><head></head><body>Za navedeni proizvod utvrđeno je određeno odstupanje u organoleptičkim svojstvima (miris i ukus) i odmah su preduzete sve neophodne preventivne mjere.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:288:"U skladu sa praksom odgovornog poslovanja i odnosa sa potrošačima, a zbog mjera predostrožnosti, Podravka obavještava potrošače o povlačenju proizvoda Lino Keksolino 500 grama iz serije proizvedenog 26.06.2024. godine sa oznakom ``najbolje do`` 26. 12. 2025, radi dodatne provjere.";}

Podravka povukla sa tržišta Lino keksolino od 500g

Standard

On je sjedio blizu klupe “crveno-bijelih”. Do incidenta je došlo poslije proklizavanja i povrede Džoa Bolomboja. Drčelić se bunio kod arbitara, žestoko je protestvovao zbog stanja parketa i kriterijuma suđenja. Navodno, izrekao je i psovke na račun sudija iz Hrvatske Denisa Hadžića i Saše Pukla. Nakon toga meč je prekinut a Drčelić udaljen sa terena.

(VIDEO) Predsjednik Zvezde izbačen iz “Morače” | Standard

(VIDEO) Predsjednik Zvezde izbačen iz “Morače”

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Vuković je svoj prijedlog podijelio na društvenoj mreži X, naglašavajući važnost njenog humanitarnog rada. „Kao građanin Podgorice i bivši gradonačelnik, odlučio sam da za nagradu ‘19. decembar’ predložim Milenu Đergović. Uz podršku poliklinike ‘Filipović’, Milena je pokrenula projekat ‘Držimo te za ruku’, koji je velikom broju naših sugrađanki omogućio besplatan eho pregled dojki“, napisao je [&hellip;]

Vuković predložio Milenu Đergović za nagradu "19. decembar" | Standard

Vuković predložio Milenu Đergović za nagradu &#8220;19. decembar&#8221;

I. Đoković

Još uvijek aktuelna gradska vlast iako je bila predmet istrage Agencije za sprječavanje korupcije u toku predizborne kampanja oglasila je više desetina radnih mjesta, što je bilo direktno kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. No, osim odluke ASK-a da je gradonačelnica Olivera Injac prekršila zakon kad je donijela odluku o besplatnom javnom [&hellip;]

STARA VLAST, DOK ČEKA NOVU, MASOVNO ZAPOŠLJAVA: Uprava Glavnog grada ponovo krši Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja | Standard

STARA VLAST, DOK ČEKA NOVU, MASOVNO ZAPOŠLJAVA: Uprava Glavnog grada ponovo krši Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Ona je, nakon što je u subotu naveče (20. oktobra) zapaljeno službeno vozilo parkirano ispred porodične kuće njihovog radnika koji živi u Beranama, izdala saopštenje u kojem podsjetila i da im je u sjedištu firme, u Kotoru, na ulaznu kapiju Vile Mir bačena ekspolzivna naprava 20. oktobra 2023. godine. &#8220;Osnovano sumnjam da iza svega stoji [&hellip;]

Britanka naišla na probleme u Andrijevici: Tvrdi da Izgradnju fabrike vode zaustavljaju kriminalci | Standard

Britanka naišla na probleme u Andrijevici: Tvrdi da Izgradnju fabrike vode zaustavljaju kriminalci

Mandić kaže kako je veoma zadovoljan rezultatima popisa u našoj državi, te da su za Srbe oni bolji nego 2003. Podsjetio je kako je u Crnoj Gori 1991. bilo devet odsto Srba. &#8220;Srpski narod je pretrajao i u nezavisnoj Crnoj Gori i čak povećao svoj broj u odnosu na vrijeme kad smo bili u zajedničkoj [&hellip;]

Mandić: Tražićemo i da procenat Srba u službama, policiji i vojsci bude isti kao i na popisu; Ponosan sam na srpsko državljanstvo | Standard

Mandić: Tražićemo i da procenat Srba u službama, policiji i vojsci bude isti kao i na popisu; Ponosan sam na srpsko državljanstvo

On je uhapšen na ulazu u Tiranu dok se vozio ka mJestu gdJe je trebalo da održi konferenciju za novinare, a kako se navodi, uhapšen je najvjerovatnije zbog slučaja sa kojim se povezivao za korupciju i odbijanje prijave imovine, prenosi Juronjuz Albanija. Metin advokat se pozvao na snimke koje su lokalni mediji prikazali, a na [&hellip;]

(VIDEO) Pogledajte snimak hapšenja bivšeg albanskog predsjednika: Policija izvlači Metu iz limuzine, on se opire | Standard

(VIDEO) Pogledajte snimak hapšenja bivšeg albanskog predsjednika: Policija izvlači Metu iz limuzine, on se opire

Juče je počela primjena novih odredbi Zakona o upravljanju otpadom, koje ipak ne predviđaju potpunu zabranu upotrebe kesa u marketima. Kako smo provjerili od jutros u marketima u upotrebi su tanke kese koje se uglavnom koriste za voće i meso, ali i one preko 50 mikrona koje sada koštaju 10 ili 15 centi, zavisno od [&hellip;]

Kese u buticima koje su bile besplatne, sada se naplaćuju 15 centi, u marketima skuplje do 12 centi | Standard

Kese u buticima koje su bile besplatne, sada se naplaćuju 15 centi, u marketima skuplje do 12 centi

&#8220;Istina je da živim u mojoj voljenoj, rodnoj Podgorici, sa vječitim ciljem da doprinesem na najbolji mogući način zajednici, da za taj cilj imam kapaciteta, da izgaram i često idem i preko svojih granica, nauštrb zdravlja, vremena za sebe, za djecu… Kažem “ma, daj, ne budi luda, djeca su ti zdrava i imaju sve, biće [&hellip;]

ĐERGOVIĆ: Hvala Ivanu Vukoviću, koji je meni ovim predlogom uručio najveću nagradu | Standard

ĐERGOVIĆ: Hvala Ivanu Vukoviću, koji je meni ovim predlogom uručio najveću nagradu

Žalba u vezi podgoričkih izbora tiče se birališta u Doljanima koju je podnio nosilac liste Pokreta &#8220;Naprijed&#8221; Vuk Kadić, dok se dvije žalbe u vezi kotorskih izbora odnose na biračka mjesta u Prčanju i Mircu.



Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) na nedavnim izborima u Kotoru Vladimir Jokić, podnio je Ustavnom sudu dvije žalbe u vezi izbornog procesa u tom gradu.



Jedna žalba odnosi se na izborna dešavanja u vezi biračkog mjesta Mirac, a druga na ona u vezi jednog birališta u Prčanju.

DIK dostavio izjašnjenje, sjednica Ustavnog suda u četvrtak

CDT-3-1000x555

Međutim, iz CDT podsjećaju da ZBCG nije prva koja je pokušala da na taj način opravda targetiranje civilnog sektora koji, između ostalog, ima kontrolnu ulogu izabranih predstavnika na vlasti u svojim zemljama.



Sličnu maksimu, kako dodaju iz Centra, inicijalno su koristili njihovi patroni u Rusiji, pa sve do Republike Srpske i drugdje.



“Narativ uglavnom glasi – da se predlaganjem ili donošenjem sličnih zakona radi na ograničavanju stranog uticaja i povećanju transparentnosti, iako to u praksi nije slučaj. Kako bi se opravdale de facto represivne uredbe i targetiranje civilnog sektora i kritičke misli, američki FARA zakon se koristi kao izgovor koji bi glasio: evo kako to rade neke od vodećih demokratija na svijetu, pa zašto ne bismo mogli i mi”, pojasnili su iz CDT-a u analizi koju su dostavili medijima.&nbsp;



Iz centra su kazali da su negdje prijedlozi zakona o stranim agentima usvojeni, negdje je na njih djelovano amandmanima, negdje su povučeni, ali svi imaju zajedničku crtu – nijesu isto što i FARA.&nbsp;



Analizu Centra za demokratsku tranziciju (CDT) prenosimo u cjelosti:&nbsp;



&nbsp;Šta je FARA? Definicija FARA zakona&nbsp;<a href="https://www.justice.gov/nsd-fara" rel="noreferrer noopener" target="_blank">glasi</a>: “FARA zahtijeva od određenih agenata stranih nalogodavaca/subjekata (foreign principal) koji su angažovani u političkim aktivnostima ili drugim aktivnostima određenim statutom da periodično javno objavljuju svoj odnos sa stranim nalogodavcem/subjektom, kao i aktivnosti, primanja i isplate za podršku tim aktivnostima. Otkrivanje potrebnih informacija olakšava vladi i američkom narodu procjenu aktivnosti takvih osoba u svjetlu njihove funkcije stranih agenata.”



Prema ovom zakonu, “strani agenti” su pojedinci koji djeluju pod direktivama stranih država, bave se političkim aktivnostima, prikupljaju novac ili djeluju pod naredbom stranih nalogodavaca/subjekata (foreign principal).



FARA zakon, donešen 1938. godine s ciljem suzbijanja nacističke propagande, bio je instrument američke demokratske samoodbrane. Iako postoji&nbsp;<a href="https://jnslp.com/wp-content/uploads/2022/02/Fara_in_Focus_2.pdf" rel="noreferrer noopener" target="_blank">akademska</a>&nbsp;i&nbsp;<a href="https://www.icnl.org/post/analysis/the-danger-of-the-foreign-agents-registration-act-to-civil-society" rel="noreferrer noopener" target="_blank">aktivistička</a>&nbsp;kritika na račun ovog zakona, posebno zbog njegove preširoke i neprecizne formulacije koja ostavlja prostor za različita tumačenja, njegova primjena u SAD se značajno oslanja na pravosudne institucije koje funkcionišu nezavisno od političkih pritisaka. Na primjer, između 1990. i 2010. godine, Ministarstvo pravde (DOJ) je pokrenulo samo jednu krivičnu prijavu pod FARA-om. Na drugoj strani, Rusija je aktivno koristila svoj Zakon o stranim agentima kao sredstvo represije nad civilnim sektorom i opozicijom. Tek nakon ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine, DOJ se intenzivnije okrenuo FARA zakonu, ali i tada pod strogim nadzorom nezavisnih pravosudnih institucija. Iz ovoga je jasno da, iako zakoni mogu naizgled djelovati slično, njihova primjena pokazuje ključnu razliku između sistema vladavine prava i nezavisnih institucija u demokratskim društvima, poput Sjedinjenih Američkih Država, i autoritarnih režima, poput Rusije, gdje služi za gušenje opozicije i civilnog društva.



Američko pravosuđe do sada je&nbsp;<a href="https://civil.ge/archives/591175" rel="noreferrer noopener" target="_blank">pokrenulo</a>&nbsp;slučajeve iz domena FARA-e samo protiv individualaca i organizacija povezanih sa pranjem novca, prevarom, izbjegavanjem sankcija, ilegalnim političkim doprinosima, podmićivanjem, terorizmom i stranim neprijateljskim silama. To govori da su svi koji potpadaju pod odgovornost ovog zakona povezani sa ozbiljnim kriminalnim prekršajima. Pritom,&nbsp;<a href="https://ecnl.org/sites/default/files/2023-02/EWMI%20CSEP_ICNL%20Briefer%20of%20the%20Georgian%20Draft%20Law%20on%20Transparency%20of%20Foreign%20Influence_ENG_0.pdf" rel="noreferrer noopener" target="_blank">svega oko 5 odsto organizacija</a>&nbsp;koje potpadaju pod FARA zakon su neprofitne organizacije, uglavnom ogranci stranih političkih partija.



Kako je&nbsp;<a href="https://osce.usmission.gov/right-of-reply-to-the-russian-federation-on-georgias-law-on-foreign-agents/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">saopšteno</a>&nbsp;iz američke vlade: “… FARA se generalno odnosi na agente stranih nalogodavaca/subjekata i ne izdvaja posebno nevladine organizacije, druge grupe civilnog društva ili novinare. Ne ograničava slobodu izražavanja ili aktivnosti koje se mogu preduzeti. Neutralan je prema zemlji i ne diskriminiše na osnovu toga o kojoj stranoj zemlji je riječ. On ne stigmatizuje nevladine organizacije i novinare… zakon ne cenzuriše, niti kažnjava one koji se ne slažu sa politikom ili praksom vlade SAD, bilo da su to nevladine organizacije ili strane vlade. Ne ograničava lobiranje ili zagovaranje u Sjedinjenim Državama, niti spriječava nevladine organizacije da primaju strana sredstva. Ne nameće nepraktična opterećenja ili drakonske kazne ovim organizacijama…”&nbsp;



ZBCG VS FARA



Iz priloženog je jasno da FARA i prijedlog zakona o kojem iz ZBCG govore nijesu u saglasju. Najprije jer su u saopštenju dostavljenom medijima iz ZBCG četiri puta pomenuli direktno NVO sektor, čašćavajući ga usput epitetom kao što je “agentura”.&nbsp;



Simptomatično je i to što se ZBCG, pod plaštom (kako oni kažu u svom saopštenju za NVO da su agenture) u 21-om vijeku poziva na zakon iz 1938, a da su to prije njih uradile Rusija, Kazahstan i Milorad Dodik. Dodik je čak rekao da će zakon o stranim agentima u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska biti prepisani FARA zakon, ali je taj prijedlog povučen iz procedure.



Međutim, za razliku od zakona ili prijedloga zakona o stranim agentima u pomenutim zemljama, FARA ne zahtijeva registraciju samo na bazi finansiranja sa strane, što je ZBCG promaklo da pomene. Odnosno, FARA ne targetira direktno NVO sektor, kao što to rade iz ZBCG.



Ipak, poslanik DNP-a,&nbsp;Milan Knežević,&nbsp;<a href="https://rtcg.me/vijesti/politika/610879/direktori-nvo-treba-da-budu-izjednaceni-sa-javnim-funkcionerima.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">rekao je</a>&nbsp;da nema saznanja kako izgledaju zakoni u Moskvi, Gruziji i Mađarskoj, te da su se odredili da misle na američki zakon.&nbsp;



Poslanik NSD-a,&nbsp;Jovan Vučurović,&nbsp;<a href="https://borba.me/obradovic-nsd-predlog-zakona-o-agentima-stranog-uticaja-uveo-bi-dodatnu-transparentnost-u-nvo-sektoru/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">rekao je</a>&nbsp;slično: da se radi o američkom modelu vezanom za nevladin sektor, dok je potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj iz redova DNP-a, Milun Zogović,&nbsp;<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/zogovic-najava-zakona-o-stranim-agentima-istjerala-sve-zeceve-iz-grma" rel="noreferrer noopener" target="_blank">poručio</a>&nbsp;da je najava zakona istjerala sve zečeve iz grma – komentarišući odgovor organizacija iz NVO sektora na najavu prijedloga zakona.



Zakoni o stranim agentima i njihova cijena



Rusija&nbsp;je 2012. usvojila zakonske izmjene u kojima se pojavljuje pojam “stranog agenta”, prema kojem neprofitne organizacije mogu biti tako okarakterisane ukoliko primaju sredstva iz inostranstva i pokušavaju da utiču na donosioce političkih odluka i javno mnjenje. Tekst zakona je mijenjan kroz godine, a ministar pravde Konstantin Čujčenko,&nbsp;<a href="https://lat.rt.rs/rusija/28336-rusija-sad-strani-agent/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">rekao je</a>&nbsp;da su prilikom izrade nacrta zakona uzeli u obzir međunarodno praksu, uključujući FARA. Međutim, ovaj zakon u Rusiji rezultirao je sve većom represijom nad civilnim sektorom i medijima. U krajnjem, Evropski sud za ljudska prava (ECHR)&nbsp;<a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/evropski-sud-ruski-zakon-o-stranim-agentima/31898087.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">presudio je</a>&nbsp;da ruski zakon o stranim agentima krši prava grupa i pojedinaca označenih kao strani agenti.



Mađarska, iako članica Evropske unije, 2017. je usvojila zakon sličan ruskom, čiji je cilj bio obračunavanje sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, ali je on poništen 2021. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa pravilima EU. Međutim, u decembru 2023. usvojen je Zakon o odbrani nacionalnog suvereniteta. Evropska komisija&nbsp;<a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-orban-madjarska-zakon-tuzba-medjunarodni-sud-pravde/33145123.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">saopštila je</a>&nbsp;da će tužiti Mađarsku Međunarodnom sudu pravde u Hagu zbog tog zakona, koji se poredi sa onim donešenim u Rusiji.



Po uzoru na Mađarsku, u&nbsp;Slovačkoj&nbsp;se priprema teren za usvajanje sličnog zakona, koji će targetirati sve one koji prime više od pet hiljada eura spolja, a koji bi potom bili označeni kao organizacije sa stranom podrškom, kojima prijete novčane kazne i ukidanje. Iz EU su automatski&nbsp;<a href="https://www.reuters.com/world/europe/eu-warns-slovakia-against-foreign-agent-law-ngos-2024-07-24/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">reagovali i upozorili</a>&nbsp;da će se Slovačka suočiti sa istim onim pravnim odgovorom koji je dobila i Mađarska.&nbsp;



Gruzija&nbsp;je&nbsp;<a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-clanstvo-gruzija/33012920.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">dobila zvaničan “stop”</a>&nbsp;na putu ka Evropskoj uniji zbog usvajanja zakona o stranim agentima, koji podrazumijeva da: “… nezavisni mediji i druge organizacije civilnog društva moraju da se registruju kao “strani agenti” i da dostave podatke državi ukoliko primaju više od 20 posto finansiranja iz inostranstva.” Zakon je&nbsp;<a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/eu-gruzija-sankcije-vize-zakon-o-stranim-agentima/32994451.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">pisan</a>&nbsp;po uzoru na ruski koji se, ponovo, u svom korijenu poziva na američki FARA.



U bosanskohercegovačkom entitetu&nbsp;Republika Srpska&nbsp;trebalo je da se razmatra o sličnom prijedlogu zakona proljetos, ali je povučen iz procedure. Predsjednik entiteta, Milorad Dodik, prethodno je rekao da će doslovno prepisati FARA-u i umjesto SAD upisati Republika Srpska. Ali,&nbsp;<a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/zakon-o-stranim-agentima-rs-dodik/32343761.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">prema uvidu medija</a>, prijedlog zakona niji ličio na FARA-u već na onaj iz Rusije. Zbog toga su reagovali iz delegacije EU u BiH, ambasade SAD i (OEBS-a).



Kirgistanski&nbsp;parlament je 2014. odbacio prijedlog zakona o stranim agentima jer je ocijenjen nedemokratskim, a tadašnji predsjednik Atambajev je rekao da se sve radi na osnovu FARA zakona. Zakon, koji se naziva kopijom ruskog, je na kraju ipak usvojen u aprilu ove godine, a sve NVO koje primaju novac iz inostranstva i bave se političkim aktivnostima označene su “stranim predstavnicima” i prijeti im zabrana djelovanja. Usvajanje zakona&nbsp;<a href="https://www.rferl.org/a/kyrgyzstan-foreign-agents-chill/32893000.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">osudile su</a>&nbsp;međunarodne organizacije, kao i SAD i EU.



Šta je sa Crnom Gorom?



Iz ambasade SAD u Podgorici je&nbsp;<a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/zakon-o-stranim-agentima-crna-gora/33154751.html" rel="noreferrer noopener" target="_blank">saopšteno</a>&nbsp;da ne znaju detalje prijedloga zakona, pa da ne mogu ni dati komentar na eventualne podudarnosti sa FARA zakonom. Prethodno je iz Stejt dipartmenta poručeno da bi: “… takav zakon mogao ograničiti prostor za građansko djelovanje, stigmatizovati organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i ometati kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica. Ti elementi su izuzetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme.”



Pritom je za Radio Slobodna Evropa istaknuto da je Crna Gora NATO članica i kandidat za članstvo u EU.



Iz svega navedenog, iako zakon prema javnim informacijama nije još napisan, iz svega što su inicijatori rekli o njemu jasno je da FARA nije polazna tačka za donošenje sličnih propisa u Crnoj Gori, već su njihove ideje više – ruske.&nbsp;



Na drugoj strani, koalicioni partneri ZBCG, sa kojima obavljaju vlast na državnom nivou, poručili su da neće podržati usvajanje takvog prijedloga zakona.&nbsp;



Iz PES-a su&nbsp;<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/727660/poslanici-pes-a-nece-podrzati-donosenje-zakona-o-stranim-agentima?utm_source=vijesti&amp;utm_medium=article_related&amp;utm_campaign=article_intext_related" rel="noreferrer noopener" target="_blank">saopštili</a>&nbsp;da im je “strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.”, te da “neće dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU.”



Demokrate su&nbsp;<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/727669/demokrate-necemo-podrzati-donosenje-zakona-o-stranim-agenturama-inicijativa-nije-dobra?utm_source=vijesti&amp;utm_medium=article_related&amp;utm_campaign=article_intext_related" rel="noreferrer noopener" target="_blank">stava</a>&nbsp;da bi “… uvođenje zakona o stranim agenturama moglo narušiti osnovna građanska prava, otežati rad nevladinih organizacija i nezavisnih medija i stvoriti atmosferu nepovjerenja.”



Iz Bošnjačke stranke je&nbsp;<a href="https://mina.news/vijesti-iz-crne-gore/politika/ni-bs-nece-podrzati-zakon-o-agentima-stranog-uticaja/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">saopšteno</a>&nbsp;da neće podržati nijedno rješenje koje je suprotno konceptu otvorenog i demokratskog društva, dok iz Albanskog foruma&nbsp;<a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/727654/dukaj-protiv-sam-ideje-i-namjere-ogranicavanja-rada-nvo-po-ugledu-na-nedemokratske-drzave" rel="noreferrer noopener" target="_blank">poručuju</a>&nbsp;da su sigurni da je crnogorsko društvo dovoljno zrelo da ne dopusti da ovako retrogradne inicijative prođu.



Centar za demokratsku tranziciju (CDT)



Projekat je podržan Ad Hoc grantom regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.&nbsp;

CDT: FARAway od suštine

Đeljošaj je tokom susreta naglasio da je Crna Gora otvorena za sve američke investitore.



„Svi ministri su dali svoj doprinos da predstavimo sve mogućnosti i potrebe Crne Gore. Poslali smo jasnu poruku da je naša država otvorena za investicije. Shvatili su da je Crna Gora napredna država koja korača prema Evropskoj uniji, da vrijedno radimo na suzbijanju kriminala i korupcije odnosno da činimo sve da stvorimo povoljan poslovni ambijent za ulaganja i nove investicije. Raduje nas iskazana zainteresovanost američke biznis zajednice za ulaganja u Crnu Goru”, poručio je Đelošaj.



Podsjećamo, Đeljošaj predvodi crnogorsku delegaciju na Ekonomskom dijalogu u Vašingtonu.

Đeljošaj: Raduje rast interesovanja američkih investitora za ulaganja u Crnu Goru

Ilustracija-policija-2

Kako je V.Đ. izjavila u krivičnoj prijavi, to se desilo dok se nalazila u jednom ugostiteljskom objektu u Podgorici, 20. oktobra oko 01, 30, sa prijateljem B.D, piše portal Dan.



“I tom prilikom sam se nalazila na jednoj stepenici, tj. neposredno od pjevačice Vesen Zmijanac. tada mi prilazi jedno NN muško lice, krupnije građe, a na se bi je imalo zeleno-sivu majicu i saopštilo mi da ne mogu tu da stojim, gdje sam se ja njemu izvinila i zamolila ga da snimim izvođenje jedene pjesme od navedene pjevačice”, dio je iz krivične prijave u koju je portal Dan imao uvid.



V. Đ. je dalje pred policijom navela da joj je to NN lice tada dva puta ponovilo riječi “ne možete tu da stojite”.



“A zatim me isti povlači za moju desnu ruku i zadaje mi jedan udarac stisnutom šakom u predjelu glave tj. usta. Nakon što me NN lice fizički napalo, prišla su mi 5-6 lica koja u crnim majicama koji u navedenom lokalu rade kao obezbjeđenje i udaljili me iz lokala”, dio je pomenute krivične prijave.



Ona je nakon podnešene prijave pošla u Hitnu medicinsku pomoć na ukazivanje ljekarske pomoći i konstatovanja povreda, a nakon toga je ljekarski izvještaj (u koji je portal Dan imao uvid) dostavila postupajućem inspektoru.

Podgoričanka tvrdi da je napadnuta jer se približila Vesni Zmijanac da bi snimila njen nastup

Ekoloski-brodovi-Foto-Radio-Tivat-1000x555

Svi brodovi su 100 odsto električni, što smanjuje emisiju štetnih gasova. Opremljeni su najnovijim tehnologijama za navigaciju, automatsko pristajanje i vođenje kursa, a jedan od brodova ima čak i autonomno upravljanje, što ne zahtijeva da brod ima skipera.



Kako su kazali iz kompanije Life style čiji je vlasnik Vladimir Ćalović za Radio Tivat, na jučerašnjem sastanku dogovoreno da će brodovi besplatno prevoziti đake do Tivta i nazad.



O početku ponovnog uspostavljanja voznog reda, javnost će biti blagovremeno obaviještena, kao i o daljim razvojnim planovima projekta EcoBoats.



Trenutni brodovi imaju kapacitet baterija od 10 kWh, što omogućava plovidbu do osam sati pod punim opterećenjem pri ekonomskoj brzini od 5 čvorova.



“Cilj projekta je da more povezuje, a ne dijeli”, poručili su iz kompanije.

Zbog tehničkog apdejta prekid u saobraćanju ekoloških brodova

Dan-1000x555

Iz policije je portalu Standard nezvanično saopšteno da je radnica u jednom prodajnom objektu koji se nalazi u blizini je kazala policiji da joj je njoj nepoznata muška osoba saopštila da se u iskopanoj rupi od hotela koja se nalazi preko puta KCCG-a u Ljubljanskoj ulici nalazi tijelo ženske osobe.



Kako nam je nezvanično saopšteno iz policije nema naznaka da bi se moglo raditi o nasilnoj smrti.

Pronađeno tijelo ženske osobe u rupi blizu Kliničkog centra

dddddd-927x556

Prema optužba moldavskih vlasti, obuku su vršili ruski oficiri i dio srpskog osoblja, te da su, između ostalog, trenirani za korišćenje eksploziva i dronova.



Komentarišući vijest o privođenju određenih ljudi, među kojima su ljudi iz Srbije i Bosne, zbog miješanja u izborni proces u Moldaviji, politički analitičar Mihai Isak precizira da je prema navodima moldavskih vlasti, nekoliko stotina mladih ljudi iz Moldavije regrutovano od paravojne grupe Vagner, te da su u blizini Banjaluke, ali i u Srbiji, blizu granice sa Rumunijom, obučavani da ometaju mirne proteste ili da napadnu strateške ciljeve u glavnom gradu Moldavije, i drugim djelovima zemlje.



Ekspert za bezbjednosnu politiku iz Kišinjeva Andrei Kurararu za N1 ističe da su osim Vagnera, regrutaciju vršila još jedna formacija koja je nekada pripadala Prigožinu, preminulom šverceru oružja i vlasniku privatne vojne kompanije, koja se zove Firma. Obje sada, kako navodi, predstavljaju interese Rusije i prilično su aktivne i u Ukrajini.



„Znamo da je regrutovano više od 300 ljudi, od kojih su većina bili učesnici takozvanih kulturnih programa u Rusiji. Od njih je odabrano 100 osoba za neku vrstu paravojne obuke o tome kako se od policajca uzima oružje, kako da se počini krivično djelo, napada policija. A neki od njih su bili obučeni u regionu Balkana. Oni su, kao što sam već pomenuo, obučeni za upotrebu eksploziva, za upotrebu dronova i tako dalje“, kaže Kurararu.



Prema njegovim riječima, u Moldaviji na ovu situaciju gledaju da se Srbija koristi kao treća strana koja se ne može direktno povezati sa Rusijom.



„U suštini, ako je neko priveden, to su srpski državljani, Srbija mora da se bavi time, a ne direktno Rusija. Ljudi koji su bili privedeni su bili takozvani treneri ovih ljudi. Oni su na neki način bili i organizatori i vođe jurišnih grupa koje su pripremali. Koliko sam razumio, oni su takođe pokušavali da ponovo uspostave grupu za obuku u Moldaviji kako bi povećali broj ljudi koji su obučeni za korišćenje eksploziva, dronova i nasilnih protesta. Iz zvaničnih izvještaja takođe možemo vidjeti da postoje veze sa takozvanom oslobođenom teritorijom ili stvarno okupiranom teritorijom Ukrajine. Neki ljudi odatle su takođe korišćeni u ovim šemama. Znamo da je jedna osoba koja je organizovala, na primjer, putovanja sveštenika iz Moldavije u Rusiju i da ih tamo indoktriniše, da ih iskoristi protiv evropskih integracija i da im da nešto novca, navodno, prema novinarskim istraživanjima, dobila oko 1.000 eura mjesečno, uhapšen je u Moldaviji i poslat u Ukrajinu da mu se sudi za izdaju. Žalosno je što Rusija koristi Srbiju kao, ne znam, mogući put za bjekstvo ako nešto ne uspije. I siguran sam da postoji jasno razumijevanje ko stoji iza svega ovoga i da Srbija nije nužno neprijatelj Moldavije per se“, navodi on.

U Rusiji i Srbiji obučavani ljudi da izazovu nemire u Moldaviji

xsdsyxc-935x555

“Nekih 18 odbornika bivše vlasti je podiglo ruku za prodaju zemljišta, a 17 je bilo protiv. To znači da je jedan odbornik odlučio da ovakva nakaradna odluka prođe. Vanredni izbori su 8. decembra i mi se nadamo da će nova skupština ovu odluku poništiti”, kazao je u ime okupljenih Aco Vuković.



On je dodao da njihovo pismo premijeru Milojku Spajiću nakon prethodnog protesta nije imalo nikakav odgovor.



Zato se sa današnjeg protesta obraćaju predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću iako, kako je rekao, znaju da njegova ovlašćenja u tom pogledu nisu velika.



“Mi nismo protiv Lidla, dobrodošli su, ali ja mislim da ni njima ne treba ovo. Ne dolaze oni ovdje zbog opštine, a drugih lokacija u gradu ima koliko hoćete”, kazao je Vuković.



Vuković je naglasio da privatnici ne žele radikalizacije, ali će se i dalje okupljati ispred zgrade opštine i ukazivati na ovaj, kako je kazao, ozbiljni socijalni problem.



“Ovi lokali su napravljeni u vrijeme sankcija kada su ljudi gradili da bi preživljavali jer nisu imali gdje. Nikom nije u interesu da ugrozi egzistenciju preko stotinu porodica”, kazao je Vukovic.



Podsjetimo, opština Berane je prodala kompaniji Lidl za dva miliona hektar zemljišta na najatraktivnijoj lokaciji, preko puta Gimnazije i nedaleko od KBC-a u ovom gradu an sjeveru.



Vlasnici velikog broja lokala i buvlje pijace koje bi trebalo porušiti na ranijem protestu su poručili da bi egzistencije velikog broja njihovih radnika bile ugrožene i da bi došlo do reseljavanja.

Protest u Beranama: Nismo protiv Lidla, ali neka se nađe druga lokacija

U skladu sa praksom odgovornog poslovanja i odnosa sa potrošačima, a zbog mjera predostrožnosti, Podravka obavještava potrošače o povlačenju proizvoda Lino Keksolino 500 grama iz serije proizvedenog 26.06.2024. godine sa oznakom ``najbolje do`` 26. 12. 2025, radi dodatne provjere.