Video
Pobjeda je imala uvid u prijedloge Media centra koji se odnose na set medijskih zakona koji su nedavno objavljeni, a javna rasprava o tim dokumentima još traje.
– S obzirom da su u ovom trenutku internetske publikacije (portali) i štampani mediji van kontrole primjene profesionalnih standarda, skrivenog reklamiranja itd, predlažemo da se zakonom o medijima uredi rad AEM i način osnivanja dok bi u zakonu o AVM uslugama bio ostavljen samo tehnički dio nadležnosti – pojašnjava se u prijedlozima izmjena Zakona o medijima.
Samoregulacija
Navodi se da obavezno treba prihvatiti prijedlog da se portali uvrste u audiovizuelne medijske usluge.
– Jedino na taj način bi se osigurala adekvatna uloga Agencije i poboljšala primjena profesionalnih standarda na portalima – piše u dokumentu.
Goran Đurović, izvršni direktor ove NVO, smatra da je neophodno da se precizira status medija koji se mogu registrovati kao jedan od tri organizaciona oblika: komercijalni, neprofitini i javni, a na osnovu posebnih propisa koji uređuju osnivanje privrednih društava, nevladinih organizacija i javnih emitera.
Kaže da je potrebno smanjiti mogućnost posrednog uticaja na rad samoregulatornih tjela.
– Zato se predlaže da se samoregulatorna eksterna tijela ne finansiraju direktno iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost medija, već se daje mogućnost da svaki mediji iz Fondavdobije do 5 odsto ukupnog iznosa projekta za članarinu u nekom eksternom samoregulatornom tijelu – piše u amandmanima.
Pojašnjeno je da bi samoregulatorna tijela trebala biti finansirana i iz drugih izvora, pod uslovom da to ne utiče na njihovu nezavisnost.
– U ovom amandmanu izvršene su neophodne dopune radi preciziranja načina finansiranja samoregulatornih tijela koje mogu finansirati od samih osnivača ili drugih donatora, ali ne i direktno iz javnih fondova. Time se smanjuje mogućnost uticaja javnog sektora na rad medija i samoregulaciju, odnosno profesionalizaciju rada medija – ističe se u amandmanima.
Članovi Savjeta AEM
Govoreći o nacrtu zakona u AVM medijskim uslugama piše da se treba pokrenuti postupak izbora novih članova/ca Savjeta AEM osam dana nakon usvajanja zakona.
– S obzirom da se donosi novi zakon o AVM uslugama kojim se u sastav Savjeta uvode novi ovlašteni predstavici (Advokatska komora) koji treba da doprinesu unapređenju rada ovog ključnog upravljačkog organa, da se uvede novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta, kao i da se uvode novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače, potpuno je očekivano da se odmah nakon usvajanja zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa – predlaže Đurović.
Kaže da ovo treba da se odnosi i na izbor novog direktora AEM.
– Zakon propisuje nove kriterijume (duže radno iskustvo) za direktora pa je u takvim okolnostima neopravdano odlaganje izbora novih stručnijih lica na odgovorna mjesta u upravljačkoj strukturi. Nova zakonska rješenja koja vode većoj profesionalizaciji Agencije treba primijeniti odmah – kategoričan je Đurović.
Suština izmjena u vezi sa članovima Savjeta i menadžmenta je, uvjerava on, da se osigura veća profesionalizacija Agencije za AVM usluge i smanji neprimjereni partijski uticaj.
– Ne postoji opravdanje za odlaganje procesa koji vodi većoj profesionalizaciju Agencije za tri godine. Na kraju krajeva, svi sadašnji članovi Savjeta i menadžmenta se mogu prijaviti i u novim postupcima imenovanja – navodi Đurović.
Ukoliko se zadrži postojeće rješenje iz nacrta ovog zakona, kaže on, može se izvući zaključak „da je onima koji vrše vlast i imaju većinu u Vladi stalo da se odloži profesionalizacija Agencije za AVM usluge i zadrži aktuelno rukovodstvo iz političkih, a ne demokratskih razloga“.
Đurović predlaže da se „u postupak profesionalizacije i veće samostalnosti Agencije za AVM usluge“ krene odmah nakon donošenja novog zakona, a ne nakon tri godine.
– Sva dešavanja u prethodnim godinama koja se odnose na tolerisanje širenja govora mržnje u medijima iz okruženja, ali i medijima uspostavljenim u Crnoj Gori su posljedica načina izbora Savjeta Agencije. Treba podsjetiti da je na osnovu aktuelnog propisa Savjet Agencije tolerisao skandalozan rad Pink M televizije (,,Minut-dva“), da se u prethodne dvije godine dozvoljava neprimjeren i protivzakonit sadržaj iz okruženja uz ćutanje Savjeta i propuštanje pokretanja postupaka po službenoj dužnosti – podsjetio je Đurović.
Ovo, kako navodi, važi i na tolerisanje kršenja profesionalnih standarda u radu crnogorskih elektronskih medija.
– Ukoliko se odloži primjena zakona, vjerovatnoća da se nastavi sa selektivnom primjenom propisa je velika, a neprimjereni uticaj političkih partija na Agenciju će biti sve veći. Profesionalizacija i ovoj instituciji je potrebna odmah – zaključuje se u amandmanima.
Traže da se odmah izabere novi Savjet RTCG
Treba pokrenuti postupak izbora novih članova Savjeta RTCG osam dana nakon usvajanja Zakona, navodi se u anadmanima koje je Media centar ponudio na Zakon o RTCG.
S obzirom na to da se donosi novi Zakon o RTCG kojim se povećava broj članova Savjeta, da su uvedeni novi kriterijumi u pogledu kvalifikacija/iskustva članova Savjeta, kao i da se uvode novi kriterijumi za NVO kao ovlaštene predlagače, potpuno je očekivano, smatraju u Media centru, da se odmah nakon usvajanja Zakona započne procedura izbora novih upravljačkih organa.
-Ovo se odnosi i na izbor novog generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica. Zakon propisuje nove kriterijume (duže radno iskustvo) za direktora pa je u takvim okolnostima neopravdano odlaganje izbora novih-stručnijih lica na odgovorna mjesta u upravljačkoj strukturi- smatraju u Media centru.
Nova zakonska rješenje koja vode većoj profesionalizaciji RTCG, smatraju, treba primijeniti odmah.
– Suština izmjena u vezi sa članovima Savjeta RTCG i menadžmeta je da se osigura veća profesionalizacija javnog medijskog servisa i smanji neprimjereni partijski uticaj- ističe se, između ostalog u amandmanima.
Media centar i Goran Đurović koji je na čelu te NVO smatraju da u Zakonu o RTCG treba da se promijeni član 34 stav 2 i da glasi da “niko nema pravo da na bilo koji način utiče na rad člana Savjeta, niti je član Savjeta dužan da poštuje bilo čije instrukcije u vezi sa svojim radom, osim odluka nadležnih državnih organa i nadležnog suda.”
Obrazlažući tu izmjenu iz Media centra navode da sadašnje rješenje u Nacrtu ne predviđa da članovi Savjeta treba da se pridržava odluka državnih organa u svom radu već samo da poštuje odluke suda.
Preporučeno
– Ukolko se zadrži ovakvo rješenje u članu 34, znači da nijedan državni organ ne može da preispituje odluke Savjeta RTCG, što je po našem mišljenju upitno. Hipotetički, Savjet RTCG bi mogao da donese niz nezakonitih odluka, kršeći Zakon o RTCG ali i druge propise i jedino bi sudska odluka mogla da izmijeni situaciju – pojašnjava se u dokumentima.
