Video
”Time želimo ukazati na značaj poštovanja osnovnog ljudskog prava koje nam obezbjeđuje mogućnost da se u svim prilikama koristimo svojim maternjim jezikom i njegujemo jezičku kulturu Naroda kome pripadamo, kao važan dio opšte kulture različitosti u Crnoj Gori.
Među stručnjacima nema dileme da je jezik Bošnjaka „po svim suštinskim karakteristikama isti sa jezicima ostalih južnih Slovena, naročito, Hrvata, Crnogoraca i Srba, naravno uz sve lokalne i regionalne razlike jednako zaokružen i osoben koliko i bilo koji od jezika pomenutih i ostalih južnoslovenskih naroda.”
U tom smislu, Bošnjaci u potpunosti slijede evropsku – civilizacijsku tekovinu, svjesni da je raznolikost jezika važan činilac kulturnog i etnološkog mozaika naše Države, vrijednost koju treba poštovati i njegovati u razumijevanju sa drugima, kroz obrazovni proces stvaralaštvo i javnu prezentaciju”, navodi se u saopštenju Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
Kako se dodaje, Bosanski jezik u punom historijskom kontinuitetu bilježen je na pet pisama: glagoljici,bosančici,arebici te ćirilici i latinici.
Počeci standardizacije bosanskog jezika sežu u 1866.godinu, kada se osmanske vlasti opredjeljuju za fonetski pravopis koji se koristio u službenim vladinim izdanjima, poput časopisa Bosna štampanog u Vilajetskoj štampariji na bosanskom i turskom jeziku,ćirilicom i arebicom.
Na tribini učestvuju, profesori jezika i književnosti: dr Sead Šemsović, dr Aleksandar Radoman, mr Sajma Feratović, Suljo Mustafić, mr Dijana Tiganj i Mirza Luboder
Preporučeno
Podgorica, KIC „Budo Tomović”, multimedijalna sala, 19. februar 2022.godine u 19h.
