Ipak, situacija u vezi sa korona virusom učinila je da pomenuta slika postane dio trenutne svakodnevice, nimalo lagodne po život i funkcionisanje.

Mada se u prvi mah mnogima činilo da su se stvari otele kontroli, Ministarstvo prosvjete sa svim raspoloživim snagama i mnogim partnerima, usljed zatvaranja škola i poštovanja mjera nadležnih, prekid klasičnog koncepta učenja nadomjestilo je pravovremenim otvaranjem novog poglavlja koncepta učenja na daljinu.

Pod sloganom “Uči doma”, koncept hrabro korača kroz drugu sedmicu, a među onima koji su njegov dio je i Jovanka Blagojević.

Govoreći za Dnevne novine, profesorica crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti u podgoričkoj Osnovnoj školi “Vuk Karadžić” konstatuje da okolnosti u kojima se trenutno nalazimo zahtijevaju drugačiji ili novi način funkcionisanja te poručuje da je Ministarstvo prosvjete povuklo pravi potez.

“U trenutku kada je prioritet sačuvati zdravlje naše djece, uradili su sve da sačuvaju i njihovo znanje. Obrazovni sistem ima jednu od ključnih uloga u svakom društvu i to što smo se iz učionice preselili na internet nikako ne znači da istom treba pristupiti površno. Ono što je do sada urađeno za samo nedjelju je za svaku pohvalu. Snimiti 300 emisija za 14 nastavnih predmeta i raditi u potpuno novim i značajno otežanim uslovima nije ni malo lako”, ističe Blagojević.

Podsjeća na plodove i te kako obimnog pripremnog peroda, koji su bili vidljivi već nakon prve sedmice.

“Nastava podrazumijeva emitovanje video materijala iz 14 predmeta, u skladu sa nastavnim planom. Predavanja se emituju na tri televizijska kanala TVCG 2, MNE Sport 1 i MNE Sport 2 (koji su preimenovani u UčiDoma 1 i 2). Organizacija nastave na daljinu obavlja se i preko Gugl učionica, aplikacija za video komunikaciju, Vajber grupa koje su predmetni nastavnici formirali sa djecom kojoj predaju, elektronske pošte i društvenih mreža”, dio je komunikacije na relaciji prosvjetni radnici đaci u novonastalim okolnostima.

Očekivano, prelazak u potpuno drugačiji ambijent od uobičajenog usred školske godine svim akterima pomenutog koncepta nametnuo je dodatni izazov. Nakon perioda privikavanja, Blagojević je zadovoljna učinjenim i načinom na koji su se svi uhvatili ukoštac sa zadacima.

“Pripremanje časova, nastavnog materijala, prezentacija od kuće veliki je izazov i odgovornost. Svakako je neobičan osjećaj kada se nastava obavlja na daljinu, u uslovima na koje nijesmo navikli. S druge strane, srećna sam što imamo priliku da i u ovim okolnostima prenosimo znanje našoj djeci i sigurna sam u to da sve kolege daju maksimum da učine što više za naše đake u ovim uslovima. Ja sam sa svakim učenikom posebno komunicirala, pored toga što svakodnevno komuniciramo u grupi, i stekla utisak da se, pored početnih prepreka koje su manjeviše svi imali dok su shvatili način rada i pristupili svim grupama i Gugl učionicama, sada svi dobro snalaze. Mislim da će naredne nedjelje učenja biti sve bolje i bolje”, optimistična je profesorica.

Nije teško zaključiti da se radni dan prosvjetnim radnicima i te kako produžio.

Vodeći se parolom Ministarstva prosvjete “nije vrijeme za paniku, već za odgovornost”, a uz osnovne postulate koje ova plemenita profesija inače podrazumijeva, Blagojević objašnjava da novo iskustvo posmatra kroz optimističniju vizuru.

“Istina je da svi imamo utisak da radimo mnogo više i da se radni dan i te kako produžio, jer okolnosti zahtijevaju mnogo više komunikacije sa učenicima nego obično. Ovaj način rada je i za mnoge nastavnike iskustvo više, jer nas uči novom. Moram da pomenem i organizaciju škole u kojoj radim, jer bez dobre organizacije i motivacij e koju imamo od uprave rad na ovaj način bio bi znatno teži. Mi imamo čak i onlajn zbornicu, u kojoj na kraju svakog dana prenosimo utiske te prevazilazimo eventualne poteškoće.

Ograničili smo vrijeme i dnevni broj časova. Koncept organizacije je jako bitan, ne da bismo mi poštedjeli sebe, već da bismo djeci i roditeljima ostavili dovoljno prostora za učenje i da im isto ne bi padalo teško. Pripreme nastavnog materijala i posvećenost svakom učeniku, posebno prilikom ispravke zadataka i dodatnih objašnjenja, iziskuje mnogo vremena, ali kada vas pokreće ljubav prema djeci i profesiji onda vam ništa ne pada teško” nema dilemu Blagojević.

Imajući u vidu tok borbe, utisak je da će aktuelna situacija potrajati. Uprkos svemu, Blagojević je sigurna da će školska godina i u novim uslovima biti uspješno privedena kraju.

“Sjajna je činjenica što je zaživio projekat nastave na daljinu, što su djeca prihvatila ovaj način rada i što su se angažovali i lijepo snašli čak i oni učenici koji nijesu toliko angažovani u učionici. Ne mogu da ne pomenem roditelje koji su nam, u ovom procesu, od velike pomoći i zahvalna sam im na tome. Nadam se da ćemo naredni period, zajedničkim snagama, pregrmjeti svi i sačuvati zdravlje, ali i znanje naše djece”, zaključuje Blagojević.

Držimo čas uprkos svemu

Nažalost, i u danima kada su zajedništvo i ruka pomoći potrebni svima, dio javnosti iskoristio je priliku da ulovi svaki mogući lapsus prosvjetnih radnika, od kojih se većina prvi put našla pred kamerama, i uz podrugljive komentare ih objavi na društvenim mrežama.

Oni, navodi Blagojević, na taj način govore o sebi, a sigurna je da se njene kolege neće ni povući ni obeshrabriti, jer su profesionalci, pokreće ih ljubav prema djeci i imaju najvažniji zadatak da održe čas.

“Rekla bih, ipak, da je to mali dio javnosti. U njihove motive ne bih ulazila, ali nijesu dominantne te javne i nedobronamjerne kritike, već upravo osude takvog ponašanja. Naime, ubjedljivo najveći dio javnosti zdravo i jasno percipira sljedeću činjenicu: nastavnici sebe izlažu i riziku i stresu da bi, i u ovim uslovima, edukovali djecu. A ko u tome svemu nađe mjesto za nekonstruktivnu kritiku, govori sve o sebi, a ne o nastavniku. Porazno je i razočaravajuće što u trenucima kada su svi učitelji, nastavnici i profesori ušli u domove sa jednim ciljem da sačuvaju znanje naše djece, mnogi prvi put stali ispred kamere svjesni da imaju najbrojniju publiku ikad, našli su se oni koji, usudiću se da kažem, uglavnom bez kompetencije ‘love’ greške, ocjenjuju metodički pristup, dikciju i znanje, i usude se da iste ismijavaju”, upozorava Blagojević.