U Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika, koji se najaktivnije zalažu za otvaranje ovog puta i graničnog prelaza prema Peći, kažu da je slika betonskih piramida na mjestu gdje je dogovorena izgradnja zajedničkog graničnog prelaza ružna i za lokalno stanovništvo i za strance tokom turističke sezone.
“Nema nikakvog opravdanja da pojedinci ili grupe planinara prolaze nesmetano kroz Crnu Goru i da se sprovodi trilateralni sporazum iz 2016. godine, vrlo često bez ikakve kontrole, a da na mjestu gdje je dogovorena izgradnja zajedničkog graničnog prelaza dvije godine prije toga, takođe sporazumom, još stoje kamene zapreke u obliku piramida, kao između dvije Koreje”, kažu u ovim udruženjima građana iz Plava i Murine.Oni objašnjavaju da planinarska staza pod nazivom Vrhovi Balkana ili Balkanska ruta, počinje neposredno pored postojećih piramida, u mjestu Naćinat, na crnogorskoj teritoriji, zatim da ide preko Babinog polja na teritoriji Plava i preko Gusinja završava u Albaniji.
“Tom turom se nesmetano prolazi pješice kroz tri države, u jednom ili u drugom pravcu, uz pomoć planinarskih vodiča, često bez ikakve kontrole, umjesto da se na istom mjestu odakle ruta počinje izgradi granični prelaz i uvede carinska kontrola bicikliste, planinara koji pješače, kao za automobile. Znači, da se tu ulazi u Crnu Goru, nastavlja putovanje ili planinarenje poslije kontrole šta se nosi i prenosi, a ne ovako kako se sada radi”, upozoravaju članovi ovih udruženja.
Oni podsjećaju da je put Murino – Čakor – Peć zatvoren za saobraćaj 1999. godine, u vrijeme ratnih dešavanja, i da nema nikakvog razloga da i poslije više od dvije i po decenije ne bude otvoren.
“Zašto može da funkcioniše normalno saobraćaj preko Kule kod Rožaja, a ne može ovim putem. Zašto mi moramo iz Plava i Murine da idemo 150 kilometara preko Kule za Peć, umjesto ovim putem iz Plava za sedamdeset, iz Murine za šezdeset, ili iz Velike za samo pedeset kilometara”, pitaju oni.
Sporazum između Vlade Kosova i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj na putnom pravcu Murino – Čakor – Peć, potpisan je još 2014. godine, ali se njegovo sprovođenje u djelo prolongira već deset godina, iz nepoznatih razloga.
Portal RTCG je ranije objavio tekst tog sporazuma do kojeg su došla ova dva udruženja građana.
Iz teksta se može vidjeti da su ga u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević u dva originalna primjerka, “svaki na albanskom, srpskom, crnogorskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni”.
Sporazum je potpisan na neodređeno vrijeme, što znači da je još na snazi.
“Želimo da se taj sporazum konačno sprovede u djelo. Ne vidimo razlog zašto se to ne čini. Ako može da se poštuje trilateralni sporazum i da pješaci, planinari, prelaze nesmetano, zašto ne može da se otvori granični prelaz i put”, pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika.
Oni ističu da su po tom pitanju građani ovog regiona Crne Gore jedinstveni, kako pravoslavci u Murini, tako i svi stanovnici plavske opštine. Podsjećaju i da je prije ratnih dešavanja i zatvaranja puta postojala redovna autobuska linija iz Plava i Murine preko Čakora do Peći i obratno.
“Sada je tako kako je. Nema više autobusa, ali za lokalno stanovništvo, i sa jedne i sa druge strane granice, bilo bi veoma korisno da se otvori put i uspostavi saobraćaj. Cirkulacija ljudi i roba bi to vrlo brzo opravdala, jer Peć je poznati trgovački centar, a tu nam je blizu. Pravoslavcima bi lakše ovim putem bilo doći i do svojih svetinja u Dečanima i Pećkoj patrijaršiji”, kažu sagovornici Portala RTCG.
Oni smatraju, takođe, da bi otvaranje ovog puta doprinijelo boljoj turističkoj valorizaciji na području Nacionalnog parka “Prokletije”, ali i čitavog regiona Gornjeg Polimlja. Ne bi turisti iz Sjeverne Makedonije pravili krugove da dođu do Prokletija i Plavskog jezera.
U MZ Murina ističu da bi ovo maleno i zaboravljeno mjesto opet moglo da postane makar u ljetnjoj sezoni važna turistička raskrsnica, kao što je bila nekada.
“Ovdje u ovoj varošici nekada je postojao hotel, kafane, prodavnice. Prolaznici bi se tu zadržavali, odmarali, živjelo se bolje i ljepše. Ako bi se put otvorio, vjerujemo da bi ovo mjesto ponovo moglo da bude odmorište na obali Lima. Lakšim i bržim dolaskom do Peći, olakšao bi nam se život. Naše veze sa Metohijom su vjekovne. Zaboravimo politiku, pričamo o običnom građaninu i njegovim potrebama”, kažu u ovoj najvećoj plavskoj mjesnoj zajednici.
I u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika kažu da je narod ovoga kraja vjekovima prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici, da je putem preko Čakora oduvijek cirkulisao veliki broj ljudi, kao da je otvaranje ovog puta i približavanje Peći značajno i u trgovinskom smislu za stanovnike ovog kraja.
“Ako su ratovi prekunili tu prirodnu vezu, vrijeme je da se ona ponovo uspostavi. Bolje bi bilo da se otvori granični prelaz i da se na njemu obavlja kontrola svih koji prolaze, nego da se sada ulazi pješice često bez ikavih kontrola. Kako neko može znati šta nose ti koji pješice ulaze i izlaze iz Crne Gore. Mnogo je bolje uvesti carinsku službu na graničnom prelazu”, kažu u ovim udruženjima.
Oni podsjećaju da je dužina granice na ovom dijelu Crne Gore prema susjedima oko dvjesta kilometara i smatraju da je ne mogu kontrolisati četiri granična policajca, po dva u patroli, koliko ih, kako tvrde, sada ima.
Svi sagovornici Portala RTCG slažu se da je neprirodno da više od dvije i po decenije poslije ratnih dešavanja ova važna saobraćajnica još zatvorena. Ako se normalno prelazi prema Kosovu preko Kule, zašto ne bi i preko Čakora. Ovaj put i ovaj granični prelaz u svakom pogledu značio bi otvaranje ovog dijela Crne Gore i predstavljao korak naprijed u pravcu pomirenja i obnove veza u regionu.
Ako to traže stanovnici ovog kraja, ako to iščekuju komšije sa druge strane granice, kome bi to smetalo? Konačno, prije deset godina potpisan je sporazum o otvaranju graničnog prelaza Kućište-Kotlovi, a na tom mjestu još su betonske piramide i samo osamsto metara puta oko tih piramida nije asfaltirano.
Preporučeno
U čemu je problem, niko ne zna.
Video