Video
Radović navodi da je riječ o zaposlenim medicinskim sestrama koje su, dok su se nalazile u stalnom radnom odnosu na pozicijama sa srednjom stručnom spremom, završavale visoke medicinske škole. Međutim, nakon sticanja diplome visokog obrazovanja, nijesu prolazile zakonom propisan pripravnički staž niti polagale stručni ispit za viši stepen obrazovanja, što je preduslov za raspoređivanje na ta radna mjesta.
Ističe da trenutno u Kliničkom centru Crne Gore radi oko 1.700 medicinskih sestara i tehničara, od čega 442 posjeduju diplomu visokog obrazovanja a koje su u prethodnom periodu, unazad 15 godina, automatski raspoređivane na radna mjesta sa koeficijentima sa visokom stručnom spremom po dostavljenom uvjerenju da su završile školovanje, bez ispunjavanja svih zakonskih procedura, odnosno bez položenog stručnog ispita za visoku stručnu spremu.
“To su sve medicinske sestre i tehničari, mahom sa višedecenijskim iskustvom, od kojih više od 80% ima preko 20 godina rada u struci. Nesporno je da su sve ove medicinske sestre već imale položen stručni ispit za srednju stručnu spremu, na osnovu kojeg su stekle uslov da zasnuju radni odnos u Klinički centar Crne Gore, unazad 15 godina i duže i da su tokom rada obavljale poslove koji su, prema važećem pravilniku o sistematizaciji, gotovo identično opisani za oba nivoa obrazovanja. Njihova stručnost i posvećenost nikada nijesu bili dovedeni u pitanje”, objašnjava Radović.
Međutim, inspekcijski nadzor je, kako kaže, nedavno utvrdio proceduralne nepravilnosti i naložio njihovo otklanjanje, ostavljajući rok od 120 dana.
“Time je otvoreno ozbiljno pitanje – kako istovremeno zaštititi zaposlene, obezbijediti nesmetano funkcionisanje sistema i ostati u okvirima zakona?”, navodi Radović.
Suočen sa ovim izazovom, menadžment Kliničkog centra je, kako kaže Radović, pokazavši odgovornost i razumijevanje, nakon inspekcijskog nadzora, izvršio analizu zatečenog raspoređenog kadra.
“Od ukupno 442 visoke medicinske sestre koje su raspoređene u skladu sa stečenim visokim obrazovanjem, njih 230 nema položen stručni ispit. Od ukupnog broja koje imaju položen stručni ispit, a to je 212 medicinskih sestara, njih 121 je položilo ispit do 2024, odnosno značajno kasnije čak i poslije 10 godina, pošto su raspoređene na radno mjesto sa visokim obrazovanjem, a 91 medicinska sestra je ispit položila u toku 2024/2025 godine”, istakao je on.
Bilo je jasno, kako tvrdi Radović, da bi striktna primjena zakona, bez uvažavanja šireg konteksta, mogla imati teške posljedice po funkcionisanje zdravstvenog sistema, iz razloga što bi svaki zdravstveni radnik koji je raspoređen na radno mjesto sa visokim obrazovanjem a za isto nema položen stručni ispit mogao biti isključen iz procesa rada, odnosno ne bi mogao obavljati poslove na kojima je raspoređen, a za koje nije ispunio uslov u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji jasno ukazuje da su zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici dužni da, nakon završenog pripravničkog staža, polažu stručni ispit.
“Naime, medicinske sestre i tehničari predstavljaju ključni kadar u pružanju zdravstvene zaštite, a s obzirom na njihov već izražen deficit, privremeno udaljavanje čak i jednog broja zaposlenih značajno bi ugrozilo kontinuitet rada i dostupnost zdravstvenih usluga. Uprava je stoga donijela odmjerenu odluku: medicinskim sestrama biće omogućeno da naknadno pristupe polaganju stručnog ispita za viši nivo obrazovanja, uz jasno definisan rok za realizaciju. Time se ispunjavaju zakonski uslovi i otklanjaju nepravilnosti, a proces rada ustanove ostaje stabilan i neprekinut”, poručuje Radović.
Na ovaj način, kako kaže, izvršava se potrebna provjera znanja, uklanjaju pravne praznine i uspostavlja ravnoteža između poštovanja zakona i uvažavanja specifičnih okolnosti zaposlenih.
Pokazano je, dodaje Radović, da sistem može biti i human i odgovoran, čak i kada ispravlja naslijeđene formalno-pravne propuste.
“Klinički centar Crne Gore ostaje posvećen principima održivosti, pravičnosti i profesionalizma. Poštovanje zakonskih procedura mora ići ruku pod ruku sa razumijevanjem realnih okolnosti. Uprava odlučno stoji u namjeri da prekine sve prakse koje bi nepostupanjem ili odlaganjem odluka mogle ugroziti kredibilitet zaposlenih i povjerenje građana. Konkretno, u ovom slučaju ponuđeno kompromisno rješenje predstavlja primjer kako se sistemske greške mogu ispravljati bez žrtvovanja onih koji su nosioci zdravstvene djelatnosti i neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu građanima. Na taj način obezbjeđuje se kontinuitet usluga i ostvaruje najviši cilj – očuvanje zdravlja građana Crne Gore”, zaključuje Radović.
Preporučeno
