Video
Kao subjekti revizije identifikovani su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, Uprava prihoda i carina, Uprava za inspekcijske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine i JP Nacionalni parkovi Crne Gore.
„Predmetnom revizijom će se izvršiti kontrola aktivnosti koje su nadležni organi preduzeli ili bili dužni preduzeti u cilju zaštite šuma od bespravne sječe. Obuhvat revizije biće razdoblje 2021–2024 godina. U svrhu ostvarivanja postavljenog cilja revizije, potrebno je dati odgovor na pitanje da li se uspješno sprovodi politika zaštite životne sredine u Crnoj Gori kada je u pitanju bespravna sječa“ kazao je Radulović za “Dan”.
Kako je podsjetio, očuvanje šuma i drugih ekosistema jedan je od 17 globalnih ciljeva održivog razvoja UN (SDG) i svaka država članica dužna je da sprovodi politiku u skladu sa svojom nacionalnom strategijom održivog razvoja.
„Predmetnom revizijom će se obuhvatiti Cilj 15 – Očuvanje života na zemlji – Održivo upravljati šumama, suzbijati dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti dalji gubitak biološke raznolikosti. Državna revizorska institucija je već ranije izvršila reviziju uspjeha “Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara”, u okviru koje je utvrđeno da se radovi u šumama ne obavljaju u skladu sa odredbama Zakona o životnoj sredini, Zakona o zaštiti prirode i Zakona o šumama, te da nije obezbijeđen adekvatan nadzor nad sprovođenjem uslova i mjera zaštite prirode, jer je evidentno da se odvijaju djelatnosti i procesi koji predstavljaju faktor ugrožavanja i oštećenja životne sredine. S obzirom da se Crna Gora u poslednje vrijeme susreće sa sve češćim pojavama bespravne sječe šuma, revizijom bi se definisale preporuke za kompleksniji pristup rješavanju navedenih problema“, rekao je Radulović.
Preporučeno
Prema međunarodno usvojenoj definiciji, kako je dodao, održivo (trajno) gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korišćenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe i današnje i budućih generacija, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou, a da se pritom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi.
