Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) i bivši ministar zdravlja dr Miodrag Radunović za Dnevne novine kaže da ne vjeruje da bi administrativne zabrane spriječile odliv doktora u zemlje Evropske unije (EU), te da iskustva drugih zemalja govore da se ovaj problem rješava povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Podsjećanja radi, direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore, kako bi se na taj način pokušao riješiti problem deficita medicinskog kadra.

Miranović je to iznijela na 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), u organizaciji Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Radunović napominje da lično nije bio na ovom sastanku, te da je u ime Medicinskog fakulteta prvog dana prisustvovao član dekanskog kolegijuma.

“Prisustvo eminetnih autoriteta iz Evrope i Svjetske zdravstvene organizacije i aktuelnost tema: Uslovi u kojima rade doktori, nasilje nad zdravstvenim radnicima, bazicna medicinska edukacija, migracije doktora, pobudili su i javnost, a bila je i prilika da se čuju iskustva drugih zemalja kao i modaliteti rješavanja mogućih problema. Vjerujem da je u tom kontekstu i izjava prof. dr Miranović, mada sa njom izvorno nijesam upoznat”, kazao je Radunović

Prema njegovim riječima, najbolji srednjoškolci se upisuju na studijske programe Medicina, Stomatologija i Farmacija.

“Zbog limitiranosti licencom tokom akreditacije u ovom upisnom roku ostao je neupisan jedan broj odličnih studenata sa diplomom Luča na Farmaciji, a uz razumijevanje organa UCG i Vlade naknadno je odobren upis za još 15 učenika na Medicinski fakultet, onih koji su položili prijemni, a nosioci su diplome Luča. Sa zadovoljstvom mogu reći da diplomirani studenti sa našeg fakulteta danas rade na prestižnim klinikama u zemljama EU, Turskoj i zemljama regiona, predstavljajući odlične ambasadore i promotere i Medicinskog fakulteta i Crne Gore u cjelini”, predočio je Radunović.

Kako ističe, iskustva zemalja koje su postale članice EU su upozoravajuća, te da je mobilnost radne snage osnovni postulat na kojima se zasniva kolektivitet.

“One su se suočile sa ozbiljnim migracijama zdravstvenih radnika (Poljska, Rumunija. Bugarska…), tako da je nastao ozbiljan odliv ljekara a time i pad kvaliteta zdravstvene zaštite u cjelini. Nijesam siguran da bismo administrativnim zabranama uspjeli riješiti mogući odliv doktora u zemlje EU. Otvorenost granica i mobilnost radne snage su osnovni postulati na kojima se bazira kolektivitet i zajedništvo EU i Crna Gora ne treba da bude izuzetak”, naglašava Radunović.

On naporninje da interes društva u cjelini treba da bude zadržavanje kvalitetnog kadra u svim djelatnostima, prvenstveno u zdravstvenom sistemu, jer za edukaciju doktora medicine (specijalista i subspecijalista) se ulažu ozbiljna sredstva, a učenje je doživotno.

“Odlazak najboljih pogađa najranjivije kategorije, pad kvaliteta zdravstvene zaštite, a posebno ima negativan efekat na male sisteme u igri brojki (broj stanovnika, broj ljekara i specijalista na 1.000 stanovnika) itd. Svako unaprijed preuzimanje obaveza budućih studenata medicine i diplomiranih doktora, moglo bi djelovati demotivisano na upisnu politiku i odlazak srednjoškolaca na druge fakultete u regionu, a znamo da se u Crnu Goru vrati mali broj njih, tako da to može dodatno generisati problem deficita kadra”, kazao je Radunović.

Zato bi, prema njegovim riječima, pitanje koje je otvorila profesorica Miranović, moglo biti testirano od strane stručne javnosti, Ministarstva zdravlja, LJKCG, Sindikata ljekara. Trebalo bi, kaže on, konsenzualno predložiti najbolje rješenje i po doktore medicine i po društvo u cjelini.

“S obzirom na to, da najveći broj ljekara sebe nesebično stavlja u funkciju humanosti i pomoći drugim, držeći se Hipokratove zakletve, društvo treba prepoznati značaj naše profesije. Stvaranjem boljih uslova rada, infrastrukture, omogućavanja edukacija na prestižnim evropskim klinikama su osnovni motivacioni elementi da doktori vide i dalje sebe u Crnoj Gori”, objašnjava Radunović i napominje da je valorizacija rada doktora u Crnoj Gori na na niskom nivou.

“Doktori uče sav svoj život, šest godina su osnovne studije, četiri do šest godina traje specijalizacija, subspecijalizacija tri do četiri godine i 13 godina osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja govori u prilog mojoj osnovnoj tezi”, kaže Radunović.

Zato, on smatra da je povećanje zarada najbolje rješenje, te vjeruje da će Crna Gora ići u tom pravcu.

“Moj stav je jasan, većina onih koji su rođeni, odrasli i školovali se u Crnoj Gori nemaju motiv da je napuste, jer znaju koje prednosti pruža naša zemlja po svim segmentima. Ali rad doktora mora biti valorizovan na kvalitetan način, moraju biti vrednovani rezultati rada i edukacija. Iskustva zemalja govore da su odliv zdravstvenih radnika zaustavili tek kada su realno procijenili značaj i ulogu doktora u društvu, time što su povećali primanja zaposlenih. Vjerujem i da će Crna Gora ići tim putem”, zaključio je Radunović.