Radunović je, podsjetimo, bio ministar zdravlja u vrijeme kada je svijetom harala pandemija svinjskog gripa, a praveći paralelu sa tim periodom i pojavom novog korona virusa, kaže da je velika razlika, jer smo u borbi sa virusom grupe tip A (H1N1) imali i lijek Tamifly i vakcinu.

VN: Da li je svijet u većoj opasnosti nego 2009. godine?

RADUNOVIĆ: Poslije više od dva mjeseca od pojave prvog slučaja zaraze Covid-om 19 virus je importovan u Crnu Goru i laboratorijski potvrđen kod 14 pacijenata. Testirano je više od 150 ljudi. Pod nadzorom se nalazi 4828 građana Crne Gore koji su doputovali u Crnu Goru iz zemalja gdje je epidemija u zamahu, i iz kontakta sa osobama koje su importovale virus. Pandemija virusom svinjskog gripa (tip A, podtip H1N1) bila je 2009. godine. Tada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnom prijetnjom za zdravlje, jer je zabilježen veliki broj smrtnih slučajeva.

I Crna Gora je bila izložena pogubnim efektima virusa. I tada je država Crna Gora i svi zdravstveni radnici uložila ogroman napor da smanji transmisiju virusa među građanima, edukujući sve koji ulaze u Crnu Goru, a iz Instituta za javno zdravlje dali su nemjerljiv doprinos uspjehu bitke sa virusom tip A, HINI.

Danas je svijet u većoj opasnosti nego 2009. godine, virus se proširio u 172 zemlje, sa preko 245. 000 oboljelih i više od 10. 000 smrtnih slučajeva.

U borbi sa virusom grupe tip A (HINI) imali smo i antiviralne ljekove koji ordinirani u prvih 48 sati su imali efekat. Lijek Tamifly i vakcina koju je obezbijedila Vlada CG, bili su dostupni svakom pojedincu.

Nažalost, danas stručni autoriteti iz svijeta potvrđuju da nemamo adekvatan lijek u borbi sa COVID-19, a intenzivno se radi na izradi vakcine, dakle moramo čekati više mjeseci da se proizvede vakcina i zaustavi dalje širenje pandemije.

VN: Gdje je danas crnogorsko zdravstvo u odnosu na period od prije 11 godina?

RADUNOVIĆ: Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti, dalo je pun doprinos dobroj i pravovremenoj organizaciji svih segmenata u društvu, a prvenstveno zdravstvenog sistema. Mjere koje je donijela Vlada na preporuku Nacionalnog korodinacionog tijela i Instituta za javno zdravlje, urodile su plodom i tek prije pet dana su se pojavili prvi slučajevi koji su detektovani kao nosioci korona virusa. Virus je importovan od naših građana, koji su neopreznošću i nepridržavanjem preporuka otvorili vrata epidemiji i danas imamo 14 građana zaraženih korona virusom. Srećna okolnost je da svi imaju blagu kliničku sliku i uz savjet i tretman ljekara, vjerujem u povoljan ishod.

Crnogorsko zdravstvo kvalitetom, organizacijom, kadrovski, infrastrukturno ide uzlaznom putanjom i na višem je nivou nego prije 11 godina. Ne samo što je Vlada prepoznala značaj ovog segmenta za razvoj društva i ekonomije, uvećavši budžet zdravstva za 100 miliona eura u prethodnoj dekadi, nego je zdravstveni sistem kadrovski ojačan. Danas većina zdravstvenih ustanova ima epidemiologa u svom timu. Institut za javno zdravlje je formirao timove koji mogu biti uzor svima, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu, a preporuke i algoritmi su djelo nauke i dosadašnje prakse koji su obuzdavali epidemiju i njeno širenje. Klinički centar, opšte bolnice i domovi zdravlja sa kadrovskim kapacitetima mogu da odgovore ovom izazovu.

VN: Angela Merkel je saopštila da je korona virus najveći izazov od II Svjetskog rata. Građane hvata panika da neće moći svi da dobiju adekvatnu medicinsku njegu u slučaju velikog broja oboljelih. Tome uveliko doprinosi i veliki broj dezinformacija koje kruže društvenim mrežama… Kako se sa time izboriti?

RADUNOVIĆ: Nakon informacija koje građani dobijaju, razumljiva je bojazan. Ali nema mjesta panici. Poruka premijera Markovića mora i treba da ohrabri svakog građanina. Citiram: „Zdravlje građana je prioritet, sve resurse staviti u funkciju ostvarenja tog cilja”.

Panika oko virusa je opasnija od njega samog. Svi zdravstveni autoriteti u Crnoj Gori argumentima nas obavještavaju o spremnosti sistema da se uhvati ukoštac sa virusom. Moramo držati oči otvorene u ovom frontu, i ne podlijegati „šaptačkoj diverziji” i nedobronamjernom širenju glasina. Država je odlično pokazala da to neće dozvoliti. UNICEF je jednom riječju pozvao takve da ućute! Prestanite! Pametnome dosta.

Mjere koje je donijela Vlada, od zatvaranja škola, granica, ukidanjem prevoza, ugostiteljskih objekata i preporukama da se ostane kući, sigurno usporava epidemiju, ali je ne zaustavlja. Znam da je to izmijenilo društveni život, ekonomija je na klackalici, ali građani moraju imati strpljenja i discipline.

Najefikasniji način sprečavanja infekcije i ugrožavanja života ljudi je prekid lanca transmisije (prenosa) virusa. Doktori će, shodno kliničkoj slici i slučaju, indikovati testiranje građana ali najveća uloga i odgovornost za zdravlje, za zdravlje porodice, prijatelja i društva u cjelini je na pojedincu.

Ostanite kod kuće, socijalno se distancirajte, koristite mehanizme samoizolacije, smanjite kontakte. Ovo je prilika da porodica provede vrijeme zajedno, da se vratimo jedni drugima. Brzina života, obaveze koje sami namećemo ili su nam nametnuli, porodični ručak i vrijednosti porodičnog okupljanja ostavljali smo za vikende. Građanima je pružena mogućnost pravovremenog i tačnog informisanja kroz medije, portale Vlade i zdravstvenih institucija, prije svega Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje.

Želim izraziti zadovoljstvo profesionalnim odnosom medija prema aktuelnoj situaciji u zemlji.

VN: Da li nam je u ovakvim situacijama, prednost što smo mala država? Ili možda nedostatak, odnosno veći rizik jer smo svi svima neki rod, prijatelji, poznanici… Šta bi poručili našim sugrađanima?

RADUNOVIĆ: Ako svaki građanin Crne Gore prepozna svoju ulogu i odgovorno se odnosi poštujući preporuke i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, uspjeh u borbi sa COVID-om je zagarantovan.

Mali sistem u igri malih brojki lakše je kontrolisati ako smo svi na istom zadatku. U suprotnom i pet neodgovornih pojedinaca može da uzrokuje tragediju neslućenih razmjera.

Zato poštujte preporuke Instituta za javno zdravlje, ostanite kod kuće! Socijalno se distancirajte. Samoizolujte se ako to zahtijevaju okolnosti. Smanjite kontakte.

Sve nedoumice riješite pozivom na dostupne telefone Instituta za javno zdravlje, KCCG, tako ćete odgovoriti zadatku čuvanja sebe, porodice i društva u cjelini.

VN: Da li smo bliži pronalasku vakcine, ili pronalasku lijeka protiv virusa korona?

RADUNOVIĆ: Za adekvatan, klinički dokazan lijek sa dozvolama Agencija (EMEA i F&D) u Evropi i sAd-u, potrebna su istraživanja i ozbiljan rad naučnika između 1015 godina. Rizik od neuspjeha je uvijek prisutan, ali istrajnost naučnika na kraju rezultira uspjehom.

Realnije je da će se prije doći do vakcine. Velike koorporacije u Njemačkoj, SAD i Kini i druge širom svijeta, očajnički rade sa željom da proizvedu vakcinu.

Iz stručnih krugova najavljuju da je dosta urađeno na tom polju. Ohrabruje i početak kliničkog testiranja 45 dobrovoljaca u Sietlu sa mogućom vakcinom protiv COVID-19, ali bezopasnih za dobrovoljce jer u sebi ne sadrži biološki materijal virusa, već pametnim genetičkim inžinjeringom bi ćelije organizma proizvele djelove virusa koje bi prepoznao ljudski imuni sistem.

Siguran sam da će se doći do vakcine koja će zaštititi stanovništvo i ovaj virus prevesti u tip sezonskog gripa kao što se desilo i sa svinjskim gripom.

VN: Koji je to period od prvog registrovanog slučaja virusa, do njegovog nestanka, odnosno svođenja na sporadične slučajeve?

RADUNOVIĆ: Mnogi faktori utiču na dužinu trajanja epidemije a nedostatak vakcine, pandemijski tok širenja, i dr. ukazuju da nije lako odrediti vremenski okvir.

Iskustva iz provincije Gubei, iz Vuhana, i iz Evrope, upućuju da moramo biti strpljivi i odgovorni u primje-

ni mjera, da tokom prvih šest nedjelja od pojave epidemije spriječimo eksplozivni udar i spriječimo da epidemija poprimi tragične razmjere.

Virus može cirkulisati i mjesecima među populacijom, što predstavlja epidemijski rep infekcije i može izazivati sporadične slučajeve, ali to nije zabrinjavajuće, jer će biti već kvantum izliječenih sa imunitetom kao i nadam se dostupnost vakcine na kojoj se radi.

VN: Zdravstvenom sistemu stižu brojne donacije, a zdravstvenim radnicima podrška. Vaš komentar?

RADUNOVIĆ: Zdravstveni radnici su na prvoj liniji fronta, kao i uvijek 24 sata, 365 dana u godini, u borbi sa ovom pandemijom.

Takav odnos je za svaku pohvalu, jer su svi ostali na braniku zdravlja građana Crne Gore.

Iako imaju djecu, porodice, nesebično, sa puno humanosti, etičke, lične i profesionalne odgovornosti svakog dana su na radnom mjestu da pomognu bolesnima, spremni da dočekaju i veći priliv oboljelih od korona virusa.

Za pohvalu je i aplauz građana Podgorice sa svojih terasa, kao znak podrške onim koji danonoćno u bijelim mantilima bdiju nad zdravljem građana.Vjerujem da će Vlada, u periodu pred nama, znati da prepozna značaj i kvalitet zaposlenih u ovom resoru, i adekvatnije valorizovati altruizam i humanost ovih ljudi.

Privredni subjekti pokazuju visok stepen društvene odgovornosti i donacijama omogućuju nabavku neophodne opreme i time stvaraju milje sigurnosti i bezbjednosti za sve građane.

U zdravstvenom sistemu ima više od 8.000 zaposlenih. Svi oni su dio ovog mozaika borbe sa pandemijom. Teret kao i uvijek nosi KCCG kao ustanova sa odličnom kadrovskom bazom, dobrom opremljenošću i izvanrednom organizacijom.

Važno je ispoštovati algoritme trijaže sumnjivih ili oboljelih od izabranog doktora iz domova zdravlja i opštih bolnica do KCCG, uz punu podršku epidemiologa i stručnih timova Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Poruka za antivaccinalni lobi u borbi protiv vakcinacije:

Razmislite šta se danas dešava u svijetu kad se pojavio virus koji izaziva bolest, a nemamo dostupnu vakcinu.

VN: Studenti medicine, Vaše buduće kolege, daju dobar primjer…

RADUNOVIĆ: Studenti su uvijek bili avangarda društva i na prvi znak moguće pojave pandemije stavili su se na raspolaganje koordinacionom tijelu KCCG, da pomognu shodno mogućnostima i zadacima koje im opredijele. Osnovno geslo im je humanost i etički uzusi prije svega.

Studenti završnih godina medicine, njih 22, dobrovoljno su se javili da u domenu mogućnosti pomognu starijim kolegama. Prošli su edukaciju u KC, dobili telefone i SIM kartice, spremni da budu dio tima koji će se javljati građanima na dostupne telefone, da im pomognu odgovorima na postavljena pitanja.

Sedamdeset studenata medicine, stomatologije i farmacije se dobrovoljno javilo Institutu za javno zdravlje, da kroz smjenski rad/24h budu angažovani u call centru, da pomognu starijim kolegama, a da omoguće otvorenost svih linija građanima koji su pod nadzorom u kontinuitetu.

Zabrinjavajući podaci iz Italije

VN: Strah od virusa posebno je pojačan nakon nevjerovatnih podataka o broju zaraženih i umrlih u Italiji. Imate li objašnjenje šta se desilo u toj državi? Kako je moguće da će po broju umrlih premašiti Kinu?

RADUNOVIĆ: Zabrinjavajući podaci nam dolaze iz Italije, Španije, Evrope u cjelini. Nevjerovatan je podatak o broju umrlih u Italiji i opravdano izaziva strah kod građana.Teško je reći zašto se to desilo, pogotovo razvijenom sjeveru Italije. Mogu pretpostaviti da nije ozbiljno shvaćena upozoravajuća poruka koja je obišla svijet iz provincije Gubei, iz Vuhana u Kini.

Koliko sam upućen, neadekvatan nadzor je doveo da i danas nije sa sigurnošću potvrđen koji je nulti pacijent. A onda se sve otrglo kontroli. Treba imati i razumijevanja da najveća incidenca smrtnih slučajeva je u starijih ljudi sa hroničnim bolestima, preko 80 godina 14,2%, dok mlađi sa incidencom od 0,2 do 4 procenta.

Vjerujem da mjerama koje su preduzeli mogu se izboriti u borbi sa covidom 19 i epidemiju držati pod kontrolom sa što manje tragičnih posljedica.