Video
No, ne ćuti samo ministar Šaranović: maltene je čitava crnogorska javnost ostala nijema na posljednji težak i neprihvatljiv ispad policijskog službenika Kneževića.
” Molim neke sramne nevladine organizacije da uzmu sljedeći put više novca kada sam ja u pitanju da blate o meni, da bi mi poremetili ugled u društvu, jer nijesam ja neko sa kime ćete potkusurivati vaše političke poene. I ako već to radite, ne zaboravite da ja jako dobro poznajem bezbjednosnu situaciju u zemlji i regionu i da sam, nažalost, operativno jako dobro informisan. Znam vaše nalogodavce, koji su vas gurali protiv mene i nemojte da vas oni troše”, upozorio je v. d. komandanta Protivterorističke jedinice i zaprijetio: „Kada odete u toalete stranih službi, ne govorite jeftino o meni jer to ima svoju cijenu“.
Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević za Pobjedu poručuje da nevladin sektor mora imati optimalne uslove za rad, budući da predstavlja vrlo važan generator razvoja društva.
” Svaka prijetnja i zastrašivanje civilnog sektora ima duboko negativne posljedice koje se reflektuju kroz ukupnu stagnaciju i zastoj u reformama. Situacija je vrlo loša ukoliko na civilni sektor atakuju oni čija je obaveza da ih zaštite. Policija treba da podstiče toleranciju u društvu, a ne da guši kritičku misao”, istakao je Rakočević.
Nedopustivo je, dodaje on, da policajac prijeti nevladinim aktivistima.
” On može biti prijetnja samo onima koji ugrožavaju vitalne vrijednosti društva, a to su nosioci kriminalnih aktivnosti. Ovo su ozbiljne anomalije koje oslikavaju svu patologiju odnosa u društvu”, precizan je Rakočević.
On vjeruje da ministar Šaranović ćuti na naša pitanja, jer je tek preuzeo dužnost i još se nije upoznao sa stanjem u sistemu i nada se da će reagovati kada bude imao sve činjenice.
Za Aleksandra Sašu Zekovića, člana nestranačke Građanske inicijative „21. maj“, koji se decenijama bavi istraživanjem i zaštitom ljudskih prava i koji je bio na čelu Savjeta za građansku kontrolu rada policije, ćutanje o izjavama Kneževića nosi poruku nesigurnosti.
” Nije dobra poruka da niko nije reagovao na takve izjave, da ih niko nije ni etički problematizovao, naročito iz samog sistema, iz policijskih udruženja, ali ni niko iz ekspertske zajednice, a ko drži do integriteta bezbjednosnog sektora”, upozorio je on.
Destruktivni nastupi, kriminalizacija, pa i prijetnje prema aktivistima civilnog društva, podsjeća naš sagovornik, već su viđena stvar.
” Posljednjih godina svjedočimo potpunoj zloupotrebi termina „operativna saznanja“, pa bih to uzeo sa određenom rezervom. Ipak, suštinsko je pitanje otkud gospodinu Kneževiću saznanja bilo koje vrste, o kretanju i aktivnostima aktivista nevladinih organizacija. Čak ih ne predstavlja na određeni profesionalan način, nego klevetnički, podižući sebi politički i društveno, kako i sam kaže, cijenu. Takva priča kompromituje ne samo bezbjednosni sektor već šteti i ugledu zemlje u cjelini”, kategoričan je Zeković.
BELVEDER
Komandant Knežević u žiži se našao i prošle godine, ali je i tada prošao nekažnjeno.
Zeković i aktivistkinja Svetlana Pajović-Musić lani su, 30. aprila, elektronskom poštom dobili, od anonimnog pošiljaoca, tri audio-snimka na kojima se čuje Knežević koji priča kako su 5. septembra 2021. godine pod njegovom komandom bile brojne kriminalne grupe u Crnoj Gori. Na jednom od snimaka on je građanke i građane koji su bili okupljeni u prijestonici na protestu nazvao bagrom.
Na Cetinju su 3, 4. i 5. septembra organizovani veliki građanski protesti zbog nasilne inauguracije mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića, a demonstranti su rašćerani 5. septembra rano ujutro brutalnom policijskom akcijom, kojom su komandovali Miloš Rakonjac i Petar Knežević.
Iako se na audio snimcima koje su Zeković i Pajović-Musić objelodanili 30. aprila prošle godine jasno čuje Knežević koji govori o tome kako su pod njegovom komandom bile određene kriminalne grupe u zemlji, ali i demonstrante naziva bagrom, on nije odgovarao.
Specijalno tužilaštvo obavijestilo je krajem novembra 2022. da neće inicirati krivični postupak, jer nema dokaza da je Knežević počinio neko krivično djelo.
Za profesora Rakočevića i danas je neprihvatljivo da „policajac koji je nazvao građane bagrom ostane u službi“, ako je, kako kaže, to tačno.
” On nije dostojan da nosi policijsku uniformu. Policajac je dužan da zaštiti svakog građanina, a ne da građane naziva pogrdnim imenima”, kategoričan je Rakočević.
U vrhu MUP-a, međutim, smatraju drugačije, pa ne samo da Knežević nije ni disciplinski odgovarao, već je unaprijeđen za v. d. komandanta Protivterorističke jedinice.
Posljednji javni istup Kneževića za Aleksandra Sašu Zekovića je „ne samo višestruko interesantan, nego nažalost i zabrinjavajući“.
” Radi se o starješini koji je u sklopu Uprave policije obavljao složene, odgovorne i povjerljive zadatke. Nastup kojim saopštava da je i životno lojalan Srbiji i Republici Srpskoj degradira ga, u potpunosti, u profesionalnom smislu. Isto bi to važilo za pripadnika policije ili vojske Srbije ili Hrvatske koji bi izjavio da bi, van konteksta zvaničnih odluka, položio život za treću zemlju, a naročito za dio teritorije jedne suverene i međunarodno priznate zemlje, kojim od njegovog uspostavljanja upravljaju nacionalisti i secesionisti. To je prilično sporna poruka koja, ipak, vrijednosno i politički precizno legitimiše onog ko to izgovara. Takav nastup je jasan i za one koji donose odluke u crnogorskoj bezbjednosno-obavještajnoj zajednici. Ova poruka ukazuje da se u profesionalnom smislu, nezavisno od Belvedera, na Kneževića teško može i treba računati”, bez dileme je Zeković.
Ovakvi nastupi, naglašava on, štete i policijskoj kulturi i etici, a mogu da doprinose izgradnji i širenju paralelnih struktura i vrijednosti koje se mogu koristiti za različite vrste podrivanja ustavnog poretka i legitimne, demokratske, vlasti.
” Zvanična unutrašnja politika i spoljno-politički interesi Crne Gore su bitno drugačiji od onog što imamo u Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine, a o tome bi naročito svijest trebalo da imaju starješine i pripadnici policije, vojske i obavještajnih agencija. Profesionalci koji služe Švajcarskoj, pratio sam preko DCAF-a brojne obuke i edukacije, odani su isključivo toj zemlji bez obzira na svoj identitet i porijeklo “,zaključio je Zeković.
Nakon Kneževićevog intervjua reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić zahtijevao je javnu reakciju crnogorskog državnog vrha, kao i čelnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Preporučeno
” Pitam predsjednika Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije: Je li ovo isti onaj narativ onih koji su za Republiku Srpsku počinili genocid u Srebrenici? Kakva je ovo poruka manjinama u policiji, je l′ ovi treba da nas brane”, objavio je Fejzić na društvenoj mreži X, ali, prema dostupnim informacijama, nije dobio odgovor.
