Povod za obraćanje Razvojnoj banci Crne Gore bile su informacije iz istrage koje ukazuju na sumnje da su Predrag Dragojlović i njegova supruga učestvovali u složenom sistemu lažnih dugova, stečajnih postupaka i preusmjeravanja novca, pri čemu je, prema navodima medija, dio sredstava završio i u Crnoj Gori, uključujući ulaganja u objekte od kulturno-istorijskog značaja.
Podsjećamo Dragojlović je predložen kao predstavnik tadašnjeg Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D., preteče Razvojne banke, za člana Odbora direktora Instituta „dr Simo Milošević“ A.D. IgaloRAZVOJNA BANKA NEMA POSLOVNE VEZE SA DRAGOJLOVIĆEM
U odgovoru portalu Standard, Razvojna banka Crne Gore naglasila je da nema nikakve poslovne odnose sa Predragom Dragojlovićem, niti sa firmama u kojima se on nalazi u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi. Kako navode, isto važi i za Investiciono-razvojni fond Crne Gore A.D., koji je pravni prethodnik RBCG.
Iz banke su precizirali i da Dragojlović nikada nije bio zaposlen niti profesionalno angažovan u Razvojnoj banci Crne Gore, niti ranije u Investiciono-razvojnom fondu.

Razvojna banka je pojasnila da je Predrag Dragojlović 13. avgusta 2021. godine predložen kao predstavnik tadašnjeg Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore A.D. za člana Odbora direktora Instituta „dr Simo Milošević“ A.D. Igalo, u svojstvu predstavnika akcionara. Taj predlog, kako ističu, sproveden je u skladu sa tada važećim internim aktima Fonda i zakonima koji su uređivali njegov rad, kao i Zakonom o privrednim društvima.
Na redovnoj Skupštini akcionara Instituta „dr Simo Milošević“, održanoj 20. avgusta 2021. godine u Igalu, Dragojlović je izabran za člana Odbora direktora tog društva, od kada i obavlja tu funkciju.
Iz Razvojne banke Crne Gore su saopštili da do ovog trenutka nisu primili zvanično obavještenje nadležnih organa o eventualnoj istrazi ili hapšenju Predraga Dragojlovića, niti o bilo kakvim postupcima koji bi zahtijevali reakciju banke.
„U ovom trenutku ne možemo komentarisati okolnosti konkretnog slučaja, ali pratimo situaciju i javnost ćemo obavijestiti kada budemo imali provjerene informacije“, navodi se u odgovoru RBCG.
Banka ističe da će, ukoliko se potvrde relevantne činjenice, preduzeti sve mjere u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima. Takođe, naglašavaju da posluju u skladu sa važećim propisima i internim procedurama, te da su u potpunosti spremni na saradnju sa nadležnim institucijama.
„Ukoliko se od nas zvanično zatraže provjere, uvid u dokumentaciju ili bilo koji drugi vid podrške, Razvojna banka Crne Gore stoji na raspolaganju i pružiće je bez odlaganja“, poručuju iz banke.
Na kraju, RBCG ističe da nastavlja sa redovnim aktivnostima, ostajući posvećena ostvarivanju strateških ekonomskih prioriteta države, kao i principima transparentnog i odgovornog upravljanja.
MILIONSKA AFERA DRAGOJLOVIĆA I NJEGOVE SUPRUGE
Podsjećamo, Predrag Dragojlović i njegova supruga Kristina osumnjičeni su da su bili dio organizovane kriminalne grupe koja je, kroz niz finansijskih manipulacija, izvlačila novac iz privrednih društava.
Prema navodima istrage, osumnjičeni su kroz firmu „Bleecker“ fingirali dugove i vještački stvarali uslove za pokretanje stečajnih postupaka, nakon čega su sredstva preusmjeravana na račune firmi i fizičkih lica povezanih sa Dragojlovićima. Na taj način, kako se sumnja, pribavljena je protivpravna imovinska korist od najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura.
Istraga ukazuje da je dio tog novca prebačen i u Crnu Goru, gdje je, kako se sumnja, korišćen za investicije na primorju, dok je dio sredstava završio na računima u inostranstvu, uključujući Sloveniju.

Posebnu pažnju javnosti izazvao je segment istrage koji se odnosi na ulaganja u obnovu zadužbine Manastira Savina u Herceg Novom, objekta od kulturno-istorijskog značaja. Prema sumnjama istražnih organa, značajan dio novca uloženog u rekonstrukciju tog objekta potiče iz sredstava pribavljenih kroz sporne stečajne postupke i lažne dugove.
Preporučeno
Predrag i Kristina Dragojlović se, prema dostupnim informacijama, terete za više krivičnih djela, među kojima su zloupotreba stečajnog postupka, udruživanje radi vršenja krivičnih djela i pranje novca.















