Za održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture ove godine opredijeljeno je 14 miliona eura, i to iz državnog budžeta – saopšteno je Pobjedi iz kompanije Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG). Iz ŽICG nijesu saopštili preliminarne podatke o poslovnim rezultatima na kraju prošle godine, ali su kazali da su lani, u prvih devet mjeseci ostvarili pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 284,99 hiljada eura.
– Kako nalaže evropska praksa, prihod iz budžeta u zbiru sa prihodom od poslovanja (koji je neznatan) trebao bi da bude dovoljan kako bi svi sistemi infrastrukture funkcionisali na pravilan i bezbjedan način. Međutim, prethodna rukovodstva ŽICG nijesu ulagala dovoljan trud da ova sredstva i obezbijede. Prvi put nakon osnivanja kompanije 2008. godine značajno je povećano izdvajanje iz budžeta (3,9 miliona eura, iz budžetske rezerve, posljednjih dana 2022. godine), dok je kroz Zakon o budžetu za 2023. godinu predviđeno deset miliona eura, što ukupno iznosi skoro 14 miliona – kazali su Pobjedi iz ŽICG.Iz te željezničke kompanije su naveli da je u segmentu redovnog održavanja budžetom za prošlu godinu za ŽICG bilo opredijeljeno ,,svega“ 6,5 miliona eura, što je, kako tvrde, minimum sredstava za održavanje željezničke infrastrukture i funkcionisanje sistema u cjelini. ž
– S obzirom na činjenicu da je to daleko od potrebnog za njeno nesmetano i optimalno funkcionisanje, na kraju prošle godine (posljednjih dana decembra), kao što smo naveli, kroz tekuću budžetsku rezervu izdvojeno je dodatnih 3,9 miliona eura – rekli su iz ŽICG.
Zavisnost od državnog budžeta
Iz ove željezničke kompanije su podsjetili da u skladu sa Zakonom o željeznici finansiranje izgradnje, održavanje, rekonstrukcije i modernizacije infrastrukture, kao i sve što je potrebno za upravljanje i regulisanje željezničkog saobraćaja obezbjeđuje se prvenstveno iz državnog budžeta, a zatim najvećim dijelom iz kreditnih sredstava.
Za prvih devet mjeseci prošle godine ŽICG ima pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 284.993 eura. Iz kompanije nijesu naveli kakav poslovni rezultat očekuju na kraju prošle godine.
– Ukupni prihodi su veći za 14 odsto u odnosu na isti vremenski period 2021. godine. U strukturi poslovnih prihoda došlo je do povećanja prihoda iz budžeta po osnovu programa za tekuće održavanje željezničke infrastrukture za tri odsto, kao i povećanja prihoda od strane Vlade, što je odobreno po osnovu plaćanja obaveza prema međunarodnim kreditorima i iznosi 27 odsto – precizirali su predstavnici ŽICG.
Oni su dodali da poslovni rezultati kompanije zavise isključivo od sredstava predviđenih državnim budžetom, koji je skoro jedini vid finansiranja ŽICG.
– Konkretnije rečeno, glavni cilj je da se pravilnim planiranjem (kroz sredstva iz budžeta i ostvarene prihode) obezbijede neophodna sredstva za održavanje pruga i kompleksnih elektro sistema od čije ispravnosti zavisi bezbjednost željezničkog saobraćaja, kao i zarade zaposlenima, a koje su jedne od najnižih u Crnoj Gori, zbog čega imamo manjak visokoškolskog kadra, a naročito inženjera elektrotehnike – saopšteno je iz ŽICG.
Najavljeno povećanje zarada
Najavljeno je da već na startu ove godine u saradnji sa oba reprezentativna sindikata i kroz partnerski dijalog u ŽICG planiraju povećanje koeficijenata za obračun zarada zaposlenima.
– Prosječna neto zarada u ŽICG za prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 565 eura i manja je za 20 odsto u odnosu na prosječnu zaradu u državi. Zarade se isplaćuju redovno – kazali su iz ŽICG.
U kompaniji ŽICG smatraju da je saradnja sa preostalim željezničkim preduzećima na zavidnom nivou. Ipak, ističu da je, sa finansijskog aspekta, značajan problem s kojim se susrijeću otežana i neredovna naplata potraživanja od povjerilaca – korisnika usluga ŽICG.
– Takođe, problem je i to što se prilikom sklapanja međunarodnih ugovora o rekonstrukciji pruge, mostova, tunela, nije vodilo računa o rasporedu gradilišta duž pruge što je u direktnoj vezi sa dinamikom izvođenja radova kao i saobraćanjem vozova. To se posebno odnosi na projekte koji se tiču rekonstrukcije tunela, jer svako remećenje planirane dinamike može prouzrokovati odštetne zahtjeve izvođača radova, pa čak i dovesti do ukidanja trasa pojedinih vozova – upozorili su iz ŽICG.
Ukupna dužina željezničke mreže sa staničnim kolosjecima u Crnoj Gori iznosi 327 km i prostire se u tri putna pravca Bar – Vrbnica (pruga izgrađena u periodu 1970-1976. godine), Nikšić – Podgorica (pruga izgrađena 1965. godine, rekonstruisana i elektrificirana 2012. godine), Podgorica – Bajze (neelektrificirana pruga).
– U građevinskom segmentu, od mreže od 250 km otvorene pruge kroz investicione projekte remontovano je oko 47,5 odsto. Kada je u pitanju pruga Vrbnica – Bar, dio od stanice Trebešica do stanice Bar (izuzev kolosijeka u tunelu Sozina), još uvijek čeka remont. Održavanje kolosijeka na dijelu pruge koji je u prethodnom periodu remontovan značajno je olakšano i samim tim zahtijeva mnogo manje ulaganja – kazali su iz ŽICG.
Aktuelni radovi
Navode da je u toku realizacija radova, na ukupno 17 gradilišta i to na rehabilitaciji osam tunela na pruzi Vrbnica – Bar, sanaciji 13 armirano-betonskih mostova na pruzi Vrbnica – Bar, kao i na mjerama zaštite na šest kosina na pruzi Nikšić – Podgorica.
– Ovi projekti su finansirani od strane kreditnih institucija Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a donacije su iz EU fondova – Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i IPA fond – saopštili su iz ŽICG i dodali i da su u toku i radovi na rekonstrukciji stanične zgrade u Bijelom Polju.
Najavljeno je da su u planu i radovi koji će biti finansirani iz kreditnog aranžmana sa EIB u vrijednosti od oko 80 miliona eura, od čega su 40 miliona bespovratna sredstva.
– Ta sredstva će biti uložena u rekonstrukciju gornjeg stroja na pružnom pravcu Lutovo – Bratonožići – Bioče u dužini od 20 km, sanaciju 13 čeličnih mostova, među kojima je i most na Maloj rijeci, i rekonstrukciju osam tunela – precizirali su iz ŽICG.
Iz kompanije su podsjetili i da je krajem prošle godine potpisan ugovor sa EBRD za potrebe realizacije projekata nabavke savremene mehanizacije za održavanje pruge u vrijednosti od 11 miliona eura.
Poreski dug ŽICG gotovo 3,5 miliona eura
Iz ŽICG podsjećaju da je 2017. godine rješenjem tadašnje Poreske uprave usvojen zahtjev ŽICG za reprogram poreskog potraživanja u iznosu od 3,28 miliona eura.
– Kompanija je izmirila sve obaveze utvrđene pomenutim rješenjem – kazali su predstavnici ove željezničke kompanije.
Oni navode da je ŽICG javno dobro u opštoj upotrebi, te da država kao većinski vlasnik ulažući u željezničku infrastrukturu vrši svoju javnu funkciju.
– Naša obaveza je obezbjeđivanje sigurnog i bezbjednog saobraćaja, a obaveza države (kao većinskog vlasnika), je da nam to omogući kroz adekvatna finansijska sredstva. Preciznije rečeno, da nam kroz Zakon o budžetu obezbijedi dovoljno sredstava za sve planirane aktivnosti koje će doprinijeti bezbjednosti, ali i unapređenju željezničkog saobraćaja, kao i sredstva za zarade (sa porezima i doprinosima), što u prethodnom periodu nije bio slučaj, pa je naslijeđeni poreski dug do devetog mjeseca prošle godine iznosio 3,47 miliona eura.
Tvrde da zbog niskih zarada ne mogu da popune radna mjesta
Iz ŽICG je navedeno da je broj zaposlenih u prošloj godini na nivou 2021. godine i iznosi 770.
– Bitno je napomenuti i to da je u ŽICG sistematizovano 891 radno mjesto, a ta mjesta zbog niskog nivoa zarada ostaju nepopunjena. Nažalost, nijesmo došli do te tačke razvoja gdje bi zahvaljujući novim tehnologijama i sistemima mogli da razmišljamo o redukovanju broja zaposlenih, prije svega jer ovako složena a zastarjela infrastruktura, s godinama zahtijeva veći broj ljudi koji će raditi na njenom održavanju i unapređenju – tvrde predstavnici ŽICG.
Prema njihovim riječima, problem koji je aktuelno rukovodstvo zateklo je nedovoljan broj izvršnog osoblja (posebno kadrova iz oblasti elektrotehnike), a jedan od razloga je, kako navode, i taj što je značajan broj zaposlenih (skoro 70) u prethodnom periodu napustio kompaniju zbog niskih primanja.
– S druge strane, uspjeli smo da osposobimo kvalitetne i vrijedne timove u sektorima za građevinske, elektrotehničke poslove. Formirana je i tim-posada pomoćnog voza, koja je prošla odgovarajuću obuku i dobila sertifikate, čime je ovaj voz poslije deset godina osposobljen za hitne intervencije prilikom vanrednih događaja – istakli su iz ŽICG i dodali da stručna lica koja održavaju izuzetno složene sisteme željezničke infrastrukture zaslužuju zaradu u skladu sa odgovornošću koju nose.
Preporučeno
– To je prepoznato i od strane nadležnih institucija i zbog čega ćemo se i zalagati za povećanje njihovih primanja – poručeno je iz ŽICG.
Video