Video
Da je svaka organizaciona jedinica u okviru Uprave policije brojčano desetkovana, uz elitnu Protivterorističku jedinicu, Rmandić argumentuje primjerima:
“Ako u obzir uzmemo Podgoricu, od Skadarskog jezera do Vučijeg potoka, dakle na granici sa Albanijom prema Andrijevici, nekada je postojalo na tom potezu sedam karaula, a na svakoj je bilo od 20 do 30 ljudi. Danas čitav taj potez pokriva samo jedna policijska patrola sastavljena od dvojice ili eventualno trojice službenika. Tako da svaka jedinica je potpuno desetkovana brojno”, ukazuje Rmandić.
Država službenicima okrenula leđa
Država je, poručuje Rmandić, okrenula leđa policijskim službenicima, s obzirom na činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina zaposlenima u tom sektoru smanjivala plate u 6 ili 7 navrata.
“Mi smo dovedeni na rub prosjačkog štapa, u tu fazu da policijski službenici moraju u svoje slobodno vrijeme da idu da rade jako teške fizičke poslove da bi zaradili određenu dnevnicu, da bi imali da prehrane svoje porodice. I zamislite kada čovjek danas kopa kanal kod nekoga, a sjutra obuče uniformu i tog istog koji mu je dao dnevnicu zatekne u nekom prekršaju. On je u tom trenutku u moralnoj dilemi”, ilustruje sagovornik Antene M okolnosti u kojima rade njegove kolege.
Odakle Vojska Crne Gore u akciji hapšenja?
Rmandić je objašnjavao i potez Ministarstva unutrašnjih poslova da u potragu za Alijom Balijagićem uključi pripadnike Vojske Crne Gore, iako oni nemaju nadležnost bilo kakvog hapšenja ili privođenja građana.
“Angažovanje vojske, vjerujem da je urađeno na osnovu određenih procjena da je njihovo angažovanje potrebno i mislim da su ljudi koji su to radili, odnosno koji su rukovodili akcijom, potpuno svjesni da vojnik ne može da uhapsi građanina i da su u tom pravcu pripadnici Vojske, odnosno vojnici i službenici policije zajedno djejstvovali na terenu i da su te akcije bile sinhronizovane. Ja bih u najvećoj mogućoj mjeri isključio mogućnost da se vojnik nađe oči u oči sa ovim kriminalcem, već da je tu uvijek bio najmanje jedan ili dvojica policijskih službenika kako bi sve bilo urađeno po zakonu”, kaže Rmandić.
Brđanin na meti kritika zbog nepojavljivanja u javnosti
Naš sagovornik kaže kako je jasno da što god policija uradi, neće biti ocijenjeno kao dovoljno dobro, pa tako ukazuje da je direktor UP Zoran Brđanin pretrpio kritike jer se odlučio za pristup da ne bude prisutan u javnosti, već da radi svoj posao mimo medija i kamera.
“Čovjek je izabrao drugu metodu, odnosno drugu taktiku, da radi i da se ne pojavljuje u javnosti, nego da svoj profesionalni angažman ostvaruje kroz aktivnosti na terenu, što mislim da je takođe vrlo, vrlo legitimno i nemam nikakav problem sa tim. On je dugodišnji službenik, zna kako služba funkcioniše iznutra, kakvi su ti odnosi među službom i način na koji se služba treba postaviti prema javnosti”, navodi on.
Policija izgubila autoritet
Mir države počiva na policijskim službenicima, naglašava Rmandić, i ukazuje na odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, koji, kako smatra, ne vodi dovoljno brige o dostojanstvu i izgledu službe koja bi trebalo da zavrijeđuje autoritet pred građanima.
Preporučeno
“Radimo u patikama koje smo kupili od svojih plata. Mi nemamo službenu obuću. Mi istu uniformu nosimo već osam godina. Pocijepanu, zakrpljenu, majice za ljetnju uniformu kupujemo sami po crnogorskim pijacama. Jedna služba to nije obezbijedila. Ja mislim i vjerujem da je to sramota za jedno društvo, za službu koja treba da bude jedna od najozbiljnijih u državi. I kako ćemo mi da izađemo sjutra da budemo dostojanstveni pred građanima ako stojimo pred njima u iscijepanoj uniformi”, pita Rmandić.
