Video
Time je napravljen kompromis između aktuelnog zakona i prijedloga Demokrata da članove Savjeta bira Vlada, koji zbog neusklađenosti sa EU regulativom, iz drugog puta, nakon što ga je predsjednik Jakov Milatović odbio potpisati, nije izglasan. Javna rasprava o prijedlogu zakona, čija je izrada startovala krajem 2022. godine u vrijeme dok je na čelu MER-a bio Goran Đurović, otvorena je do kraja iduće sedmice.
Prijedlogom ZEK-a predviđeno je da Vladina komisija raspiše javni konkurs najmanje pola godine prije isteka mandata predsjednika ili člana Savjeta EKIP-a, čiji mandat će trajati pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora. Ovim rješenjem je preduprijeđena situacija u kojoj Odbor za ekonomiju nije raspisao konkurs u zakonskom roku, a članovima Savjeta istekao mandat, jer je predviđeno da obavljaju funkciju do izbora nove postave. Uslov je da pored obrazovanja iz oblasti elektrotehnike, poštanskog saobraćaja, ekonomije ili prava, članovi Savjeta imaju najmanje deset godina iskustva u ovoj oblasti, a predsjednik Savjeta i na rukovodećim pozicijama, uz aktivno znanje engleskog jezika. Propisano je da od momenta usvajanja zakona, EKIP nastavlja da radi u skladu s tim rješenjem, dok će direktor, predsjednik i članovi Savjeta, ako budu imenovani prije toga, nastaviti da rade do isteka mandata.
Na neusaglašenost sa više zakona ukazao je konsultant za telekomunikacije Srđan Mihaljević, ocjenjujući da zakon u ovom obliku zbog više nedostataka neće proći Sekretarijat za zakonodavstvo.
” Niko ne spori da EKIP treba da bude nezavisan, ali je način organizacije pitanje političke volje”, ocijenio je Mihaljević dodajući da je riječ o suviše kompleksnom pitanju da bi se njime bavio samo jedan resor.
Dejan Jovanović, koji je nekada radio u EKIP-u, kazao je da prijedlog zakona ne precizira način vrednovanja kriterijuma na javnom konkursu, te da se ni do sada o tome nije vodilo računa. Ocijenio je da bi trebalo predvidjeti rang listu kandidata sa obrazloženjem.
Usaglašavanje
Direktor EKIP-a Darko Grgurović smatra da je nacrt zakona u velikoj mjeri usaglašen sa EU regulativom, ali da su potrebna dodatna preciziranja i potpunije prenošenje nekih članova iz evropskog koda. Smatra da je potrebno implementirati dodatna akta u vezi sa sajber sigurnošću, otvorenim internetom i zaštitom mreže. Ukazao je da postoji oštećenja mreža, dodajući da se to mora spriječiti te da je neophodno uskladiti ovaj sa više drugih zakona.
Iz Uprave za saobraćaj su ukazali na problem prilikom rekonstrukcije puteva, odnosno zaštite telekomunikacione mreže, dodajući da to pitanje ovim zakonom nije u dovoljnoj mjeri razrađeno.
” Nije problem izgradnja novih puteva, već rekonstrukcija postojećih za koje ne postoji adekvatni tabelarni pregled gdje se nalaze kablovi. Radi se miniranje i sa bagerima, a nemamo pravu informaciju gdje su kablovi, a da ih i imamo, ne možemo ih zaštiti”, ukazali su iz uprave.
Članica radne grupa Mirsada Murseljević iz Crnogorskog Telekoma je ocijenila da je ovim prijedlogom prepoznata potreba razvoja ovog sektora, te da će zakonska rješenja doprinijeti zaštiti infrastrukture. Predložila je i da se predvidi mogućnost operaterima da koriste tehnička rješenja operatora van Crne Gore, odnosno tzv. cloud servise, jer bi na taj način smanjili troškove, čime bi se otvorila mogućnost i za smanjenje cijena korisnicima. Murseljević je ukazala da bi se to moglo predvidjeti kao mogućnost o kojoj bi u pojedinačnim slučajevima odlučivao EKIP.
Preporučeno
” EKIP bi na prijedlog operatora odlučivao da li se to može koristiti, ali ne mora da odobri ako procijeni da bi to bilo štetno po državu. Ne smeta da to bude u zakonu, ali bi bilo važno da imamo takvu mogućnost”, ocijenila je Murseljević.
