Taj sud je odbio žalbu AZLP i 19. maja ove godine potvrdio presudu Osnovnog suda u dijelu kojim je rješenje o razrješenju poništeno i kojim je Agencija obavezana na troškove postupka.

Prvostepenom presudom sudije Mladena Bulatovića rješenje Savjeta AZLP da smijeni Medojevića poništeno je kao nezakonito, a Agencija obavezana da Medojeviću na ime troškova isplati 363 eura u roku od osam dana. 

Istom presudom odbijen je njegov zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 500 eura, kao neosnovan. Taj dio nije bio predmet odlučivanja Višeg suda.

Odluka prije isteka sopstvenog roka

Sud je utvrdio niz propusta u postupanju Savjeta Agencije. Na sjednici 19. decembra 2023. godine Savjet je od direktora zatražio da se u roku od tri dana izjasni o navodnom sukobu interesa i istovremeno uputio dopis kabinetu potpredsjednika Vlade, tražeći akt o imenovanju Medojevićeve supruge. Razrješenje je, međutim, izglasano dva dana kasnije, prije isteka tog roka i bez zvaničnog odgovora Vlade.

“Savjet Agencije nije pribavio zvaničan podatak od Vlade, niti je čekao da protekne rok od tri dana za izjašnjenje”, utvrdio je sud, konstatujući da se Savjet umjesto toga oslonio na informaciju iz sredstava informisanja. 

Drugostepeni sud je ocijenio da su zbog toga razlozi iz pobijanog rješenja suprotni sadržini dokaza na kojima se ono zasniva.

Sud je utvrdio i da je Savjet pogrešno primijenio materijalno pravo. Odredbe članova 54 i 55 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, na koje se rješenje poziva, propisuju razloge za razrješenje predsjednika i članova Savjeta, ali ne i direktora Agencije. 

“Pravila za razrješenje članova Savjeta ne mogu se analogno primijeniti i za razrješenje direktora Agencije”, naveo je Viši sud, dodajući da zakon ne sadrži posebna pravila za razrješenje direktora niti odredbu kojom bi se na direktora primjenjivao režim propisan za članove Savjeta.

Prvostepeni sud je ukazao i na unutrašnju protivrječnost rješenja: u dispozitivu se kao razlog navodi prestanak ispunjavanja uslova za imenovanje, dok se u obrazloženju citiraju odredbe o razrješenju predsjednika i članova Savjeta zbog okolnosti iz člana 54 Zakona, dakle dva različita pravna osnova u istom aktu.

Povod: Imenovanje supruge za savjetnicu

Povod za smjenu bilo je imenovanje Medojevićeve supruge za savjetnicu potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, što je Savjet ocijenio kao sukob interesa. Pitanje je, prema spisima, pokrenuto nakon upita novinarke jednog medija upućenog članovima Savjeta.

Medojević je za direktora Agencije imenovan 27. aprila 2020. godine, na period od četiri godine. Riječ je o dugogodišnjem nosiocu pravosudnih funkcija, danas obavlja funkciju specijalnog državnog tužioca. Nakon smjene, Savjet je za vršioca dužnosti direktora imenovao nekadašnjeg direktora Čedomira Mitrovića. Tužbu protiv rješenja Medojević je podnio 5. januara 2024. godine.

Pred sudom je Medojević tvrdio da je razrješenju prethodio duži period pritisaka i tenzija i da je uslijedilo nakon što je ukazao na ono što je smatrao nezakonitim radom pojedinih članova Savjeta.

Sud je naveo da je „poklonio punu vjeru“ njegovom iskazu u pogledu okolnosti i povoda za smjenu.

Vukčević: Presedan za sve nezavisne institucije

Punomoćnik Medojevića, advokat Miloš Vukčević, je Pobjedi kazao da značaj ove presude nadilazi pojedinačni slučaj.

“Odluka Višeg suda predstavlja konačnu potvrdu da je razrješenje mog vlastodavca, bivšeg direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Ivana Medojevića, bilo nezakonito. Nakon što je Osnovni sud poništio rješenje o razrješenju, Viši sud je odbio žalbu Agencije i u potpunosti potvrdio ključne razloge prvostepene presude. Time je pravosnažno utvrđeno da Savjet Agencije nije postupao u skladu sa zakonom”, kazao je Vukčević.

Ističe da je posebno značajno to što je Viši sud prihvatio stav da je Savjet Agencije donio odluku o razrješenju, prije isteka roka koji je sam odredio za izjašnjenje direktora. 

“Time je mom klijentu uskraćeno elementarno pravo da se izjasni o činjenicama koje su bile odlučujuće za njegov pravni položaj. Sud je jasno poručio da se odluke o prestanku funkcije ne mogu donositi na osnovu medijskih informacija i pretpostavki, niti uz ignorisanje osnovnih procesnih garancija”, kazao je advokat.

Vukčević je istakao i pravni stav suda da se odredbe o razrješenju članova Savjeta ne mogu analogno primjenjivati na direktora.

“Na taj način potvrđen je princip zakonitosti, odnosno da organi javne vlasti mogu postupati isključivo u granicama ovlašćenja koja su im izričito data zakonom”, rekao je Vukčević.

On smatra da ova presuda predstavlja važan standard za rad svih nezavisnih institucija i poruku da se zakon mora poštovati bez obzira na funkciju ili okolnosti konkretnog slučaja. 

“Vladavina prava podrazumijeva da i nezavisni organi moraju biti prvi koji će poštovati zakonom propisane procedure, a ne da ih zaobilaze”, naveo je Vukčević, dodajući da je presudom „u potpunosti potvrđeno da je odluka o razrješenju bila pravno neodrživa“ i da će ona predstavljati „značajan sudski presedan za buduće postupanje u sličnim predmetima“.

Tvrdnja o ponovljenoj praksi

Medojević je još po smjeni, u decembru 2023. godine, tvrdio da nezakonito razrješenje direktora nije prvi takav potez Savjeta. Prema njegovim navodima, Savjet je 2015. godine, većinom glasova i uz učešće pojedinaca koji su, kako je tvrdio, i danas u tom tijelu, već jednom nezakonito razriješio direktora Agencije 2015. godine, što je, kako je naveo, građane koštalo preko 50.000 eura, bez utvrđivanja bilo čije odgovornosti. 

Posljednja presuda ukazuje da je riječ o drugoj nezakonitoj smjeni direktora iste agencije za koju, prema dostupnim podacima, niko nije snosio odgovornost, a trošak su podmirili građani.

Medojević se u međuvremenu vratio u pravosuđe i danas obavlja funkciju specijalnog državnog tužioca, pa pravosnažni poništaj rješenja o razrješenju ima, prije svega, značaj utvrđene nezakonitosti i otvara pitanje troškova i odgovornosti Savjeta, a ne njegovog povratka na čelo Agencije.

Pored ove za Medojevića, u posljednjih par godina sudovi su donijeli presude o nezakonitim smjenama nekoliko funkcionera, kao što su direktor Uprave policije Zoran Brđanin, direktor FZO Vuk Kadić, predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša, direktori Nacionalnih parkova Aleksandar Bulatović i Vladimir Martinović, rektor Danilo Nikolić, stotine direktora obrazovnih ustanova…

Savjet ćuti

Pobjeda je Savjetu Agencije uputila pitanja o tome zašto odluka o razrješenju nije sačekala istek roka koji je Savjet sam odredio, na osnovu čega su na direktora primijenjene odredbe predviđene za članove Savjeta, da li su isplaćeni troškovi postupka i da li će biti pokrenuto pitanje odgovornosti članova koji su glasali za nezakonito razrješenje. Odgovori do zaključenja ovog broja nijesu stigli.