test

Šćepanović: Najveći zagađivači vazduha u Crnoj Gori su fosilna goriva i saobraćaj

Standard

25/10/2024

19:00

Najzagađeniji gradovi su, u sjevernoj zoni Pljevlja i Bijelo Polje, u centralnoj zoni Podgorica i Nikšić, i u tim zonama je neophodno poboljšanje kvaliteta vazduha, kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Lidija Šćepanović iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Saobraćaj ima uticaja na vazduh, zemljište, ali i na buku, kaže Šćepanović, te po procjeni Agencije za zaštitu životne sredine u Crnoj Gori ima 285.000 vozila.

,,Po pitanju kvaliteta vazduha Crna Gora je podijeljena na tri zone, sjevernu, centralnu i južnu zonu. Uvijek kažemo da je gradovima koji su u centralnoj i sjevernoj zoni potrebno unapređenje kvaliteta vazduha, samim tim u sjevernoj zoni gradovi koji imaju najveći problem kvaliteta vazduha su Pljevlja i Bijelo Polje, gdje imamo naše stacionirane stanice za mjerenje kvaliteta vazduha. U centralnoj zoni to su Podgorica i Nikšić. U tim zonama je zaista potrebno unapređenje vazduha. Kad kažem da je u Pljevljima u 2023.godini bilo 89 dana prekoračenja dnevne srednje koncentracije pm10  čestica, u Bijelom Polju 82 dana“, rekla je Šćepanović.

U Podgorici je na mjernim stanicama očitano prekoračenje, podsjeća Šćepanović, tako na stanici u Zabjelu je 65 dana bilo prekoračenje dnevne srednje koncentracije pm10 čestica, dodaje ona, a u bloku V bilo je 48, i to je dominantan uticaj, kako kaže, saobraćaja na kvalitet vazduha.

U Nikšiću je bilo 47  prekoračenja, ističe Šćepanović, a Zakonom je definisano da sve preko 35 dana u toku godine ima uticaj, kako kaže, na ljudsko zdravlje.

,,Najveći zagađivač i problem po pitanju kvaliteta vazduha je sagorijevanje fosilnih goriva, ugalj i drva, kao i gravitirajuće industrije. Naš monitoring, koji već  petnaest godina traje, dominantno pokazuje da početkom sezone grijanja nastaju problemi sa kvalitetom vazduha, naročito u sjevernoj i centralnoj zoni. Jedan od uticaja na kvalitet vazduha je i meteorološka situacija, jer ona generiše kvalitet vazduha i u zavisnosti od meteorološke situacije  imamo lošiji ili bolji kvalitet vazduha, a navešću da je u Pljevljima u 2022.godini bilo 114 dana prekoračenja, a u 2023.godini 89, jer je jedan od glavnih faktora meteorološki, u oktobru 2023.godine je bilo prekoračenje jer su bile visoke temperature, kao i ove godine”, naglasila je Šćepanović.

Agencija za zaštitu životne sredine posjeduje devet automatskih stacionarnih stanica, objašnjava Šćepanović, od kojih su tri u Podgorici, jedna u Nikšiću, Kotoru, Baru, dvije u Pljevljima, jednu u Bijelom Polju, navodi ona, i dvadeset četiri časa kontinuirano, kako kaže, mjere kvalitet vazduha.

,,Od 2014. godine  na našem sajtu imate online prikazivanje stanja kvaliteta vazduha u Crnoj Gori, znači građani i svi koji se žele informisati,  mogu dvadesetčetvoro časovno da budu informisani o stanju kvaliteta vazduha, samo moram napomenuti da podaci u realnom vremenu nijesu verifikovani, to su podaci u realnom vremenu koji mogu imati određena odstupanja nakon verifikacije, 15.u mjesecu nakon verifikacije tih rezultata , od strane Centra za ekotoksikološka ispitivanja, akreditovane institucije za kvalitet vazduha. Mi te rezultate objavljujemo na našem sajtu na mjesečnom nivou, i građani, i svi zaineresovani se mogu upoznati sa stanjem“, istakla je Šćepanović.

Zagađenost se može smanjiti upotebom alternativnih i ekoloških goriva, poručuje Šćepanović, zamjenom fosilnih goriva, koji se koriste za grijanje, dodaje ona, opremanjem stambenih kuća i zgrada energetski efikasnim materijalima.

,,Zamjenom stolarije se smanjuje nivo energenta, koji god se koristio u tim prostorijama, za grijanje. Smanjivanje saobraćaja korišćenjem javnog prevoza u što većoj mjeri, korišćenje bicikala, pješačenjem. Zabrana spaljivanja različitih vrsta otpada na određenim mjestima. To su sve metode na koji način mi sami možemo doprinijeti poboljšanju kvaliteta vazduha”, zaključila je Šćepanović.

Ostavite komentar

Komentari (0)