SDP je danas dostavila potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću prijedbe na nacrt izmjena i dopuna zakona o Državnom Tužilaštvu, koje su predali potpredsjednik stranke i Generalni sekretar Bojan Zeković i Ivan Vujović.

Iz SDP-a napominju, povodom predložene izmjene da se kroz sastava Tužiačkog savjeta obezbjeđuje većina članova ovog tijela koji se biraju prostom većinom u parlamentu, da je ovako stimulisana norma u suprotnosti sa stavovima Evropske komisije za demokratiju putem prava i Venecijanske komisije (VK) i principom depolitizacije pravosuđa u Mišljenju od 21. marta.

Dodaju da je svako od predloženih rješenja VK ignorisano u nacrtu zakona.

“Predlog VK nije prihvaćen u niti jednom rješenju već se ostalo pri ranijem stavu koji je predlagač iskazao u prvom predlaganju zakona na koji je VK dala negativno Mišljenje. VK u svom mišljenju poglavlje B – tačka 35 i Zaključcima – tačka 59 navodi da: “ako se ugledni pravnici biraju u Parlamentu prostom većinom takva promjena bi svakako vodila jačanju zavisnosti Tužilačkog savjeta od političke moći, u poređenju sa postojećim zakonskim modelom” navodeći dalje da bi “ takva reforma vodila pojačanoj politizaciji TS”. VK u poglavlju B – tačkama 37,38,39,40…je predložila nekoliko konkretnih rješenja kako bi se izbjegla politizacija i puna politička kontrola TS od strane parlamentarne većine: kvalifikovana većina za izbor pravnika u TS, imenovanje pravnika od strane vanpolitičkih organizacija i davanje mogućnosti i vlasti i opoziciji da imenuju određeni broj članova iz reda pravnika u TS”, stoji u primjedbama SDP.

Takođe napominju da Nacrt zakona u članu 6. predviđa da se VD Vrhovnog državnog tužioca (VDT) bira iz reda lica koja mogu biti van Državnog tužilaštva.

Taj izbor se vrši od strane TS čiju većinu članova, podsjećaju, postavlja isključivo parlamentarna većina i to prostom većinom u Parlamentu, pa je jasna potpuna politizacija izbora VD VDT odnosno politička kontrola trenutne većine nad ovom najvažnjjom tužilačkom funkcijom.

“Jasan zaključak, a na koji upućuje i VK u svojim stavovima, je da se ovim rješenjima o izboru VD VDT želi zaobići jasna ustavna norma o kvalifikovanoj većini u Parlamentu za izbor VDT, koju je 2013. godine upravo VK preporučila i pozdravila kako bi se eliminisao presudni uticaj parlamentarne većine na izbor VDT kao najviše tužilačke funkcije. I umjesto da zlatni glas u Tužilačkom savjetu pripada VDT koji se bira 2/3 većinom u Parlamentu, legitimitet tj. zlatni glas se shodno Nacrtu zakona daje ministru pravde iz partijske strukture”, poručuju iz SDP.

Loše skriveni, kako navode u primjedbi, ratio legis – predloženih izmjena i jeste da se kroz izbor vršioca dužnosti VDT, vrši isključivanje Ustava Crne Gore člana 91. i 134 koji upravo kroz 2/3 odnosno 3/5 većinu garantuje samostalnost Vrhovnog državnog tužioca i Državnog tužilaštva.

“Sa minimalnom običnom većinom od 41 poslanika, privremeno stanje vršioca dužnosti VDT- a se pretvara u rotirajuće – trajno stanje privremenih tužilaca van Državnog tužilaštva. Oni tako postaju političko oruđe za 8 mjesečnu upotrebu. Očekivati je da onda dobiju političku poziciju kao nagradu. Politička kontrola trenutne većine ukida potrebu za poštovanjem Ustava i tužioca koji više nema bilo kakvu sigurnost i samostalnost ( ni ustavnu ni vremensku ). Ovo znači vraćanje unazad skoro deceniju u izgradnji institucije Državnog tužilaštva koju smo kao država zajedno normativno uređivali sa Evrpopskom i Venecijanskom komisijom”, poručuju iz ove partije.

Iz SDP podsjećaju kao ključnu činjenicu da aktuelna vlast ni 7 mjeseci nakon konstituisanja Parlamenta nije otvorila dijalog sa opozicijom o izboru novog VDT i drugih pozicija u pravosuđu, na šta je obavezuje Ustav koji za ostvarivanje samostalnosti Državnog tužilaštva kao ključno predviđa kvalifikovanu većinu za izbor VDT-a.

Kada je u pitanju dio zakona kojim se predviđa prestanak mandata Tužilačkog savjeta, rješenjem u nacrtu zakona se, kako navode, direkto ide u suprotstavljanje čitavom konceptu obezbjeđivanja Ustavom garantovane “samostalnosti“ Državnog tužilaštva a ono je i u potpunoj i direktnoj suprotnosti sa stavovima VK.

“Crnoj Gori je prijeko potreban dijalog u Parlamentu oko svih relevantnih društvenih tema a posebno oko ovih pitanja gdje postoji jasna ustavna i evropska obaveza. Posebno je to važno u aktuelnom trenutku koji karakteriše stanje političke krize koje može da ima elemente šire socijalne nestabilnosti. Poziv na parlamentarni dijalog upućen je od strane predsjednika SDP Raška Konjevića predsjedniku Parlamenta Aleksi Bečiću, ali do danas odgovor nijesmo dobili”, poručuju iz SDP-a.

Zato SDP, kako navode, ovo pitanje posmatra čak u širem kontekstu nego što je to materija pravosuđa, a nepostojanje volje parlamentarne većine da pokrene dijalog, kao i njihova jasna namjera da u potpuno netransparentnoj proceduri i kršeći demokratske standarde na koje je ukazala i VK, usvoji ovakve antireformske zakone, može da proizvede opasan presedan sa teškim posljedicama po politički sistem i ukupnu stabilnost, kao i da ugrozi neka trajna i vrijedna dostignuća koja smo u nekom prethodnom periodu uspjeli da ostvarimo u ne manje polarizovanim političkim i društvenim okolnostima.

“U tom smislu, podsjećamo da smo pod rukovodstvom tadašnjeg predsjednika SDP Ranka Krivokapića tokom 2013, kvalifikovanom većinom usvojili Ustavne amandmane a nedugo nakon toga istom takvom većinom izabrali i nosioce funkcija u Ustavnom sudu , Državnom tužilaštvu i Sudskom savjetu. Sve to pokazuje da se kroz dijalog mogu postići rezultati i kompromisi ali preduslov za to je da postoji politička volja i zrelost od strane vlasti koje trenutno nažalost nema u CG. Imajući sve navedeno u vidu, kao završnu i najvažniju sugestiju ističemo da bi bilo najcjelishodnije i najsmislenije da se finalni tekst zakona nove parlamentarne većine, koji je poslat EK, uputi na ocjenu Venecijanskoj komisiji koja bi konačno ocijenila usaglašenost tog teksta sa preporukama koje je već dala na prethodni tekst u martu mjesecu”, zaključeno je u primjedbama koje je SDP dostavio danas potpredsjedniku Vlade.