Video
Sindikat se obratio ministru javne uprave Marašu Dukaju otvorenim pismom, ukazujući na, kako navode, različito postupanje prema zaposlenima koji navršavaju 66 godina, a žele da nastave da rade.
Kako ističu, Zakon o radu propisuje da poseban zakon zaposlenom ne može dati manja prava niti utvrditi nepovoljnije uslove rada od onih utvrđenih Zakonom o radu. Istovremeno, Zakon o radu predviđa prestanak radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, dok Zakon o državnim službenicima i namještenicima propisuje granicu od 66 godina.
Sindikat se poziva i na mišljenje ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić iz maja 2026. godine, prema kojem Zakon o radu predstavlja minimum zaštite prava zaposlenih i da se granica od 67 godina treba primjenjivati i u javnoj upravi.
“Prestanak radnog odnosa sa 66 godina skraćuje radni vijek za jednu godinu i zaposlenog dovodi u nepovoljniji položaj”, navode iz Sindikata.
Iz Sindikata podsjećaju da su na ovaj problem ukazivali i ranije, kao i da je Unija slobodnih sindikata Crne Gore tokom izmjena Zakona o radu i Zakona o državnim službenicima i namještenicima insistirala na usklađivanju starosne granice na 67 godina.
Navode i da je tokom izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima 2025. godine podnijeta inicijativa za amandman kojim bi se granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona vratila na 67 godina.
Prema navodima Sindikata, ovaj zahtjev bio je zasnovan i na jednoglasnoj odluci Socijalnog savjeta, koju su podržali predstavnici Vlade, reprezentativnih sindikata i poslodavaca.
“Takav dogovor treba poštovati, jer predstavlja važan rezultat socijalnog dijaloga”, poručuju iz Sindikata.
Sindikat posebno ukazuje na razliku između prava na starosnu penziju i obaveznog prestanka radnog odnosa.
“Mogućnost ostvarivanja penzije sama po sebi ne znači da zaposleni mora prestati da radi, naročito ako želi da nastavi rad i za to ne postoji drugi zakonit razlog“, navodi se u otvorenom pismu.
Ističu da za dio zaposlenih nastavak rada znači dodatnu finansijsku sigurnost, ali i mogućnost da svoje znanje i iskustvo još jednu godinu stave u službu institucija i mlađih kolega.
“Iza svakog rješenja o prestanku radnog odnosa nalazi se čovjek koji je godinama doprinosio radu institucije, kao i njegova porodica i finansijske obaveze. Zbog toga je važno da se ovakve odluke donose prema jasnim i jednakim pravilima, uz puno poštovanje prava zaposlenih“, poručuju iz Sindikata.
Sindikat poziva Ministarstvo javne uprave da pokrene usklađivanje Zakona o državnim službenicima i namještenicima sa Zakonom o radu.
Do tada, kako navode, Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo rada trebalo bi da usaglase i javno saopšte jedinstven stav, kako zaposleni ne bi zavisili od različitih tumačenja pojedinačnih organa.
Od nadležnih traže da: zaposlenima koji to žele omoguće nastavak rada do navršenih 67 godina; kroz zakonom predviđene postupke preispitaju već donijeta rješenja o prestanku radnog odnosa;
prihvate mirno rješavanje postojećih sporova.
Sindikat upozorava i na moguće finansijske posljedice sudskih postupaka, uključujući naknade zarada, doprinosa, kamata i sudskih troškova.
Preporučeno
“Zakonito i ujednačeno postupanje najbolji je način da se takve posljedice izbjegnu“, navode iz Sindikata.
