Predsjednik Skupštine Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore, Nenad Vučković, kazao je na pres konferenciji da su Vladi 7. februara poslali Odluku Skupštine Sindikata, koja se odnosi na ispunjenje sedam zahtjeva, a ukoliko do 20. februara ne počnu razgovori o njihovom ispunjenju uslijediće protesti, a rok je istekao.

“Prvi će biti održan ispred zgrade Vlade u četvrtak 6. marta u 15 i 30 časova. Ukoliko ni tada ne bude pozitivnog odgovora, naredni protest zakazan je na istom mjestu u ponedeljak 17. marta u 15 i 30. Nakon toga javnost će biti obavještena o terminu trećeg, četvrtog i narednih protesta dok se ne ispune zahtjevi”, rekao je Nenad Vučković.

Zahtjevi su, kako je naveo, hitno potpisivanje usaglašenog Aneksa Ugovora Stambene zadruge „Odgovornost“, konstituisanje njenih organa i početak rada, kako bi zaposleni dobili priliku za rješavanje stambenog pitanja na teritoriji čitave Crne Gore, pokretanje pregovora o izmjenama i dopunama Granskog kolektivnog ugovora, s ciljem povećanja koeficijenata složenosti poslova za 10 odsto u 2024. i dodatnih 10 odsto u ovoj godini.

“Tražimo povlačenje Predloga Zakona o zaradama, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, obavezno učestvovanje svih predstavnika reprezetativnih granskih sindikata u radnoj grupi za izradu Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja, odnosno Zakona o štrajku, kao i usvajanje rješenja koja su usaglašena kroz sve radne grupe. Očekujemo i izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača, s ciljem regulisanja marži na domaćem tržištu i zaštite ekonomske stabilnosti građana”, saopštio je Vučković.

Jedan od zahtjeva je i izmjena Zakona o štrajku, kako bi se radnicima u Crnoj Gori omogućilo pravo na štrajk koje im je trenutnim zakonskim rješenjem uskraćeno.

“Tražimo smjenu ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naide Nišić, zbog nezakonitog djelovanja i niza drugih nepravilnosti u radu, kao i uvođenje sedmočasovnog radnog vremena, u skladu s modernim standardima rada i zaštitom prava zaposlenih, kao i javno datim obećanjem”, istakao je Vučković.

Na protest je, osim članova Sindikata, pozvao i sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu koji smatraju da zaslužuju mnogo bolji prvenstveno materijalni status.

“Naši problemi su suštinski problemi svih radnika Crne Gore, dobrodošli su svi radnici na protest, jer će se podržavajući nas boriti i za sebe i svoje porodice”, kazao je Vučković.

Potpredsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Edin Mušović, podsjetio je da je 2023. godine Sindikat uprave i pravosuđa sa Vladom potpisao ugovor o osnivanju Stambene zadruge “Odgovornost”, kao i Sporazum o finansiranju.

“Promjenom vlasti, formiranjem nove Vlade na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem zaustavljena je sva procedura, koja se odnosila na konstituisanje ove zadruge. Sve naše zahtjeve i dostavljanje sa njima usaglašenog Aneksa ugovora, kako bi se ispoštovala zakonska procedura, Ministarstvo finansija, odnosno Vlada Crna Gore su ignorisali”, rekao je Mušović.

Pojasnio je da bi tim modelom bilo omogućeno i što je ugovorom obavezujuće da se svim zaposlenima u javnoj upravi i pravosuđu na terirtoriji cijele države stvori mogućnost da riješe stambena pitanja.

Mušović je naglasio da se Vlada oglušila o Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa, kojim je predviđeno uvećanja koeficijenata od po 10 odsto za 2024. i 2025. godinu. Sa gotovo istovjetnim normama Granskog kolektivnog ugovora , uvećali su koeficijente zaposlenima u obrazovanju.

“U prethodnoj godini smo organizovali proteste zbog nepoštovanja članova Granskog kolektivnog ugovora. Vlada je bila u obavezi da sa predstavnicima Sindikata ispregovara dodatno povećanje. Prilikom svakog traženja razgovora sa resornim ministrom i premijerom bili smo odbijeni”, istakao je Mušović.

Prema njegovim riječima, kroz izmjene Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o unutrašnjoj trgovini treba stvoriti bolje uslove za sve građane.

“Predlažemo da kroz izmjene ta dva zakona pokušamo da regulišemo ograničavanje marži velikih trgovinskih lanaca, a ne kroz projekte Vlade o limitiranim cijenama gdje se omogućava velikim lancima da sami kreiraju cijene proizvoda, koje će biti navodno limitirane, a u pitanju su proizvodi B klase”, objasnio je Mušović.

Predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević, pojasnio je da je razlog zahtjeva za povlačenje predloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i Zakona o lokalnim službenicima i funkcionerima, netransparentan odnos i jednostrane odluke predstavnika Vlade u odnosu na radne grupe i obavezujući socijalni dijalog.

“Tražimo da predstavnici svih sindikata, između ostalog i Sindikata uprave i pravosuđa učestvuju u radnim grupama i oblikovanju predloga Zakona o štrajku i predloga Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavačkih udruženja”, kazao je Rakočević.

Prema njegovim riječima Zakon o zaradama je usaglašen bez i jednog prihvaćenog prijedloga predstavnika sindikata.

“Instalirana su određena zvanja koja ne postoje, a pored njih stoje koeficijenti. Toliko o stručnosti i kvalitetu predloga. Zakon o državnim službenicima i namještenicima omogućava da politika i partijski interesi budu prioritet u odnosu na kvalitet rada državne uprave. Predlog da mjesta visokorukovodnog i ekspertskorukovodnog kadra pokrivaju bečelor diploma ili šesti stepen stručne spreme u okviru predloženog Zakona je glavni pokazatelj upliva politike i partijskih interesa u opšte državne interese”, smatra Rakočević.

Istakao je da traže hitnu smjenu ministarke Nišić jer je, kako je rekao, nezakonitim, nestručnim i lošim radnjama dovela u pitanjene kredibilitet čitave Vlade. Ovo je samo jedan dio navedenih razloga zbog kojih tražimo od Premijera Spajića da smjeni Ministarku Naidu Nišić, jer isti premijer je javno izjavio da oni ministri koji ne rade kako treba, bit će smjenjeni.

“Ministarka Nišić na nezakonit način štiti počinioce krivičnih djela. Otvoreno štiti Savez sindikata, odnosno njihove visoke predstavnike u djelima falsifikovanja potpisa i predaji lažirane dokumentacije. Osnovano sumnjamo da štiti i NN lica zaposlena u Ministarstvu, koja su učestvovala u ovim radnjama, kao i donosioce raznih nezakonitih odluka i rješenja. Na bezboroj zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama nijednom nam nije omogućila uvid u spornu dokumentaciju iako je to bilo obavezujuće, svjesno kršeči zakone Crne Gore”, saopštio je Rakočević.

Nišić je predložila Vladi, a Vlada postavila za člana Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje lice koje je delegirao Savez sindikata, a isto je nezaposleno lice koje nije niti može biti član bilo kojeg sindikata. To nezaposleno lice je dobilo otkaz jer je zaposlen na nezakonit način u vrijeme 41 Vlade. Lice koje je učestvovalo u nezakonitim radnjama treba da se bavi problematikom zakonitosti zapošljavanja, apsurdno.

Tvrdi da Nišić nije tražila od Vlade razrješenje i novo postavljenje četiri VD predstavnika viskorukovodnog kadra iz Ministarstva, već je tim nezaposlenim licima, kako je dodao, omogućila da odlučuju, potpisuju i donose rješenja i dala im zaradu za taj mjesec iako im je zvanično istekao mandat na tim pozicijama.

“Ministarka Nišić je koristila službeno vozilo i vozača za lična putovanja u inostranstvu, a takođe je na visokorukovodne pozicije u ministarstvu postavila bliske prijatelje što je klasični primjer nepotizma na štetu kvaliteta državne uprave. Ministarka socijalnog dijaloga svjesno odbija socijalni dijalog sa jednim takvim brojnim sindikatom kao što smo mi, što je osnov njenog poziva kao prve osobe resornog ministarstva za socijalni dijalog”, poručio je Rakočević.

Smatra da javna uprava i pravosuđe kao najmnogoljudnija djelatnost predstavlja veliki izdatak, pa, kako je dodao, iz tog razloga, “svakodnevno stigmatizovana javna uprava, ona bez koje država ne može da funkcioniše niti da postoji, predstavlja teret”.

“Vlada prema 23 hiljade zaposlenih javne uprave i pravosuđa, odnosno zaposlenih u javnim ustanovama i preduzećima ima potpun odnos pravnog i opšteg diskontinuiteta i diskriminacije, prosto ne želeći, kroz jedan otvoren maćehinski odnos, uz odsustvo bilo kakve empatije, da poboljša status i standard najugroženije kategorije radnika u Crnoj Gori. Naše zarade su u prosjeku, srednja stručna sprema sa 20 godina staža 620 eura, a visoka stručna sprema 830 eura. Značajan podatak je da novo zaposleni sa mjesec dana staža i osnovnim obrazovanjem ima 600 eura platu.”

“Prema istovjetnom pravnom osnovu ili čak povoljnijem prema nama, Vlada je naravno zasluženo uvećala zarade radnicima prosvjete koji sada imaju najmanje 150 eura veću platu od nas, zatim svo vrijeme Vlada i poslanici izdvojili su radnike Skupštine Crne Gore koji su kao i mi državni službenici i namještenici, sa koeficijentima, odnosno većom platom za najmanje 200 eura: povećali su plate vojsci, ubrzo će socijalnoj djelatnosti, zdravstveni radnici istih nivoa obrazovanja kao naši zaposleni već godinama imaju značajno veće zarade, funkcioneri će veoma brzo sebi zasluženo ili ne uvećati zarade za najmanje 30% itd.”

“Pominjanje optimizacije i otpuštanje 20 odsto zaposlenih u javnoj upravi je samo jedan promotivan i potpuno neutemeljen medijski balon. Hoćemo meritokratiju i ravnopravan odnos prema nama u odnosu na druge, u odnosu na inflaciju, na kvalitet i nivoe obrazovanja, u odnosu na slovo zakona”, jasan je Rakočević.

Poručio je da su sindikati u opisu posla i djelovanja potpuno odvojeni od politike, bave se isključivo socijalnom politikom, ali ne smiju da ćute kada dnevna politika direktno utiče i ugrožava standard i prava radnika.

“Nećemo partijsko političke planove, hoćemo kvalitetne i izvjesne socijalne projekte koji će doprinjeti urgentnom poboljšanju standarda i prava svih radnika, odnosno građana Crne Gore”, poruka je Rakočevića.

Nije nam poznat razlog zašto Vlada kao osnivač opstruira konstituisanje i početak rada Stambene zadruge Odgovornost, jer kroz istu Vlada ima mogućnost da rješi i svoje potrebe za stambenim jedinicima i poslovnim prostorima, ali pretpostavljamo da je u pitanju politički projekat poznat kao Velje brdo, gdje se zbog uskih partijskih interesa i političkih poena otvoreno ugrožava najbrži i najisplativiji način rješavanja stambenih potreba za sve zaposlene u javnoj upravi i pravosuđu u svakom gradu Crne Gore.

Da li je Velje brdo imaginaran projekat ili nije, nas to ne interesuje, nas interesuje poštovanje potpisanih akata, gdje ističemo, Vlada će morati u najskorijem periodu prekinuti sa ignorisanjem, jer naredni korak je procesni epilog koji će sa sobom neupitno donijeti pojedinačnu odgovornost onih kojih su donijeli odluku o opstruiranju početka rada Stambene zadruge.

Potpredsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa, Milan Ilibašić, kazao je da Zakon o štrajku nije mijenjan od 2015. godine.

“Dolazim iz sindikalne organizacije i u vrijeme kada je dogovoren ovaj Zakon, htjeli smo da organizujemo štrajk, ali smo došli u situaciju da nismo mogli da ga organizujemo, jer je ispalo da od 500 službenika mogu da štrajkuju samo dva, što nam govori da ovaj Zakon nije dobar”, rekao je Ilibašić.

Pojasnio je da se sindikalne odrganizacije i sindikat na štrajk ne odlučuju odmah, već je to jedan od zadnjih koraka, ali “u slučaju da dođe do toga da treba da štrajkujemo, želimo da imamo mogućnost da možemo da štrajkujemo i ostvarimo to pravo”.

“Po Zakonu koji je trenutno aktivan i po kojem možemo da štrajkujemo, mi zapravo ne možemo da štrajkujemo, jer smo odmah preglasani”, kazao je Ilibašić.

Potredsjednica Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa, Milena Đuričić, istakla je da inisistiraju na uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, kojim bi se doprinijelo optimizaciji i racionalizaciji ljudskih i tehničkih resursa kojim raspolaže javna uprava i pravosuđe, a ujedno bi se doprinijelo efektu uštede.

“Sedmočasovno radno vrijeme je pompezno najavljivao premijer Milojko Spajić u predizbornoj kampanji uoči parlamentarnih izbora, tvrdeći da je to vrlo lako implementirati u praksi, ali do danas ovo obećanje nije ispunjeno”, ustvrdila je Đuričić.

Naglasila je da se Vlada na čelu sa premijerom Spajićem pokazala kao nedosljedan i nepouzdan socijalni partner u odnosu na djelovanje Sindikata uprave i pravosuđa, koji ima oko 10 hiljada članova, a reprezentuje cjelokupnu državnu upravu i pravosuđe.

“Inkluzija Sindikata uprave i pravosuđa je apsolutno isključena. Nemamo nikakvu mogućnost da kao učesnici učestvujemo u donošenju najvažnijih odluka i izradi zakonskih rješenja, koja će osnažiti kvalitet i integritet rada u državnoj upravi. Vlada pokušava da nipodaštava sav kvalitet sadržine državne uprave i pravosuđa Crne Gore, koja je najzaslužnija za pozitivne kritike i zaključke Evropske unije. Ni zdravstvo, ni školstvo, ni policija, iako su im uvećane zarade, nisu doprinijeli pozitivnim kritikama, već je tim ocjenama doprinijela državna uprava i pravosuđe”, uvjerena je Đuričić.