Pravoslavno stanovništvo Crne Gore danas praznuje dan Prepodobne mati Paraskeve – Svete Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesnima i siromašnima.

Kult Svete Petke njeguje se vjekovima u jugoistočnoj Evropi, a poštuju je i neki nehrišćanski narodi na istoku. Vjernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.

Poticala je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, da bi kasnije postao episkop Maditski (989 – 996) Još kao djevojčica, dok je sa majkom odlazila u crkvu, ona je bila veoma pobožna. Nakon smrti svojih roditelja, željna podvižničkog života, ona napusti roditeljski dom i ode u Carigrad, gdje se zamonaši u crkvi Svete Sofije, a zatim se zaputi u Jordansku pustinju.

Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi uzimaju vjerujući da će im zaliječiti rane i zaštititi ih od bolesti. Paraskeva je rođena u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, pri kraju desetog ili početkom 11. vijeka.

Po predanju, Sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi vjeru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odeći, sa krstom u ruci.

Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno prenio mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovjesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.

Knjeginja Milica uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu. Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad. Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je prenio u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gdje su i danas.

Narodna vjerovanja i običaji

Narodna vjerovanja kažu da na današnji dan ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovu to ne treba da rade žene.

Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda. Mnogi bolesni su ozdravili na današnji dan. Zato ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik vjerujući da će im slavna svetiteljka pomoći.